Samostalna izložba slika Luke Koščaka otvara se u Galeriji AZ

Luka Koščak

Luka Koščak

U utorak, 28. siječnja 2020. u 19 sati, u Galeriji AZ (Hrvatska kulturna zaklada – Hrvatsko slovo, Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb), otvara se samostalna izložba slika mag.lik.um. Luke Koščaka. Izložbu će otvoriti likovna kritičarka Branka Hlevnjak.

Luka Koščak rođen je 21. 1. 1989. u Zagrebu. U Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu maturirao je na odjelu Kiparstva i stekao zvanje kiparski dizajner. Na Arthouse-College of Visual Arts u Ljubljani, 2014. diplomirao je u klasi doc.mag.art Mladena Jernejca, s temom “Apstraktna geometrija u hrvatskom slikarstvu”. Zatim je nastavio studij i magistrirao s temom ”Apstraktna geometrija i svemir”, pri mentorima doc. dr Vesni Kamin Kajfeš i Matic Kosu, mag.lik.um., te je stekao zvanje magistra likovnih umjetnosti. Godinu dana radio je u HNK Zagreb kao scenski slikar u programu stručnog osposobljavanja, bez zasnivanja radnog odnosa. Izlagao je na više skupnih žiriranih izložbi (7) i od 2015. godine, član je HDLU Zagreb. Nastavi čitati

Reakcija HDLU Zagreb na intervju ministrice kulture Obuljen Koržinek na Tportalu od 17. 1. 2020.

Nakon zahtjeva samostalnih umjetnika iz HZSU-a za ostavkom ministrice kulture Obuljen Koržinek, koji se može vidjeti na stranicama HZSU-a, na linku, ministrica kulture, gospodja Obuljen Koržinek odgovorila je umjetnicima na Tportalu, u članku ”Ministrica kulture odgovorila na prozivke umjetnika koji traže njenu ostavku”, na linku.

U spomenutom članku na Tportalu, ministrica kulture, gđa. Obuljen Koržinek iznosi neke netočne tvrdnje: od početka planiranja novog zakona za umjetnike, Ministarstvo kulture u njezinom mandatu postavilo se na izuzetno netransparentan način, a prema nekim strukovnim udrugama i jako nepravedno i podcjenjivački. Konkretno, na prvom inicijalnom sastanku u Ministarstvu kulture 2017. godine, neke strukovne udruge uopće nisu pozvane, a to su bile udruge HZSU i HDLU Zagreb.

Odmah smo tada uputili upit Ministarstvu kulture zašto se isključuju neke strukovne udruge sa Popisa strukovnih udruga Ministarstva kulture. Na upit naše udruge HDLU Zagreb ponovljen više puta, ministrica kulture nikad nije odgovorila. Isto tako, od početka je ignorirala i HZSU (Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika), te stavove, ali i brojne probleme samostalnih hrvatskih umjetnika, o kojima su joj umjetnici pisali. Nastavi čitati

Fotoreportaža: u Novinarskom domu u Zagrebu održan je sastanak članova Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika

U srijedu, 15. siječnja 2020. u Novinarskom domu u Zagrebu održan je sastanak članova Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika povodom ”Nacrta prijedloga zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanju umjetničkog stvaralaštva”.

Veliki broj prisutnih samostalnih umjetnika iz različitih profesija nakon uvodne riječi i prezentacije predsjednika, upravnog odbora i djelatnika HZSU-a, u podužoj raspravi usaglasio je većinu svojih stavova o planiranom zakonu za umjetnike, pri čemu su stavovi brojnih profesionalnih umjetnika bili vrlo konstruktivni, otvoreni ka suradnji sa kolegama i daljnjem razvijanju strukovne i cehovske solidarnosti između članova HZSU-a.

Na sastanku su prisustvovali i predstavnici HDLU Zagreb, Gojanović i Štimec, koji su u svemu podržali Upravni odbor i predsjednika HZSU-a, kao i zajedničke interese svih članova HZSU-a. Izvješće Upravnog odbora HZSU-a o zaključcima sa sastanka može se pročitati na stranicama HZSU-a, na linku.

Donosimo fotoreportažu sa sastanka. Nastavi čitati

HDLU Zagreb raspisuje 2. natječaj za najbolje umjetničke web stranice i blogove

U želji da potakne razvoj digitalne pismenosti hrvatskih likovnih umjetnika, kao i inovativne načine prezentiranja likovne umjetnosti na internetu, HDLU Zagreb i ove godine pokreće 2. natječaj za najbolje umjetničke web stranice i blogove likovnih umjetnika iz Hrvatske. Na natječaj su pozvani likovni umjetnici koji su članovi strukovnih umjetničkih udruga sa Popisa strukovnih udruga Ministarstva kulture RH (link). Natječaj je namijenjen likovnim umjetnicima koji na internetu imaju postavljene svoje web stranice ili blogove koje su sami izradili, te na njima predstavili svoja likovna djela. U obzir dolaze slikari, kipari, ilustratori i fotografi.

Do 1. ožujka 2020. umjetnici trebaju na mail udruge hdlu.zagreb@outlook.com poslati link na svoju aktivnu web stranicu ili blog, uz profesionalnu biografiju i kraći opis svog dosadašnjeg umjetničkog djelovanja. Na natječaju ćemo posebno vrednovati dizajn web stranice, kvalitetu prezentiranih likovnih radova, preglednost i urednost postavljenih sadržaja i jasnoću navigacije po stranici za posjetioce. Zanimljivi su nam i umjetnici koji se bave likovnom teorijom ili kritikom, te na svojoj web stranici ili blogu pišu o svom radu, kao i o radu svojih kolega, a također ćemo vrednovati i kvalitetu virtualnih galerija, postavljenih na web stranicama.

Po završetku natječaja, 3 odabrana umjetnika i njihove web stranice predstaviti ćemo na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici”, uz intervju sa umjetnikom i recenziju uredništva portala o svakoj web stranici ili umjetničkom blogu odabranih umjetnika.

Animalizam u novijoj hrvatskoj fotografiji – fotografski natječaj za umjetnike

Ivana Kolić, ''Mačka''

Ivana Kolić, ”Mačka”

HDLU Zagreb poziva članove svih Hrvatskih društava likovnih umjetnika (sa Popisa umjetničkih strukovnih udruga Ministarstva kulture, link) da se prijave na fotografski natječaj za skupnu žiriranu izložbu ”Animalizam u novijoj hrvatskoj fotografiji”, koja će se održati u Fotogaleriji Dubrava (Kulturni centar Dubrava, Dubrava 51a, Zagreb), od 17. 2. do 5. 3. 2020.

Koncept: Na izložbi će biti predstavljeni fotografi i likovni umjetnici koji u svojoj praksi redovno koriste fotografiju, kao i ljubitelji prirode i fotografije, sa svojim djelima u kojima su životinje glavni akteri u različitim prirodnim, ali i urbanim okruženjima.

Kod brojnih drevnih naroda, motiv životinja često se ponavljao u mitovima, religijama i umjetničkim prikazima, one su slavljene ponegdje čak i poput božanstava. Pripisivale su im se ljudske osobine, jednako kao što se i ljudima pripisuju životinjske osobine, što samo govori o tome da je oduvijek postojala snažna egzistencijalna, ali i psihološko-simbolička povezanost čovjeka i životinje u različitim vremenima i kulturama. Danas je u industrijaliziranom društvu potisnuta ta među-ovisnost živih bića, brojne životinjske vrste izumiru i ugrožena su njihova prirodna staništa, zbog čega umjetnici ponovo imaju zadatak empatski se približiti životinjama, osvijetliti njihovo biće i na svojim djelima dovesti ih u centar zbivanja, kao povratak nekim bazičnim instinktima, ravnoteži prirode i našoj cjelovitosti. Nastavi čitati

Posjetili smo zagrebačku One Of A Kind Galeriju

Na vrhu Radićeve ulice u Zagrebu, na broju 37, smjestila se živopisna mala galerija – One Of A Kind Galerija – u kojoj se prodaju djela hrvatskih autora, umjetnika i dizajnera sa svih strana Hrvatske, sa deklaracijom ili certifikatom. Slike, crteži, grafike, drvo, keramika, unikatne lampe i satovi, magneti, nakit, unikatne čestitke – sve je ručno rađeno, u malim autorskim serijama, a vlasnik i voditelj galerije, Robert Štimec rado će svakom kupcu prezentirati portfolio i biografije autora, od kojih su mnogi umjetnici sa dugogodišnjim umjetničkim djelovanjem na hrvatskoj likovnoj i dizajnerskoj sceni.

Važno je kupovati djela hrvatskih autora, jer se time podržava rad brojnih kreativaca, kao i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Hrvatskoj, ali se potiču i tradicionalni likovni umjetnici da što duže opstanu na likovnoj i dizajnerskoj sceni u nas, te da se domaća i strana publika upozna sa njihovim radom. Nastavi čitati

2019. godina na odlasku – između svjetla i tame

“Treba se tući dan i noć za taj realitet, i iz onih grimasa i užasa, luđaka i prljavština probijati se do samoće i do ovakve čiste, vjetrovite, zvjezdane kupelji. Treba doista izaći! Izaći treba u slobodne, plave prostore! Izaći treba! ” (Miroslav Krleža, ”Vjetrovi nad provincijalnim gradom”)

Godina na odlasku bila je stresna za mnoge samostalne likovne umjetnike zbog prijedloga zakona za umjetnike u režiji ministrice kulture, no iz svega je ispalo i nešto dobro, jer su se samostalni umjetnici konačno počeli bolje upoznavati, povezivati među sobom i daleko od ‘svjetla reflektora’, razgovarati o svojim problemima. Suočili smo se sa nekim oštrim rubovima, hladnom i automatiziranom državnom administracijom koja je iskazala otvorenu netrpeljivost prema umjetnicima, i počeli smo se pitati – kako se osloboditi iz svega toga? Razbile su se mnoge iluzije i shvatili smo težinu vlastitog položaja, te odlučili da se moramo čvršće postaviti u zastupanju svojih interesa.

Kada u životu sretnete ljude koji na vaš idealizam i najbolje namjere odgovore sa debelim zidovima i hladnim prezirom, posve je mazohistički pokušavati postići bilo kakve kompromise s takvim ljudima, pa bi stoga i umjetnici trebali početi razmišljati o raznim oblicima samo-zaštite, samo-osnaživanja, privremenog povlačenja u mir i tišinu, pa i nekom ”štrajku za umjetnike”, u kojemu će konačno prestati besplatno raditi za hrvatske državne galerije i muzeje. Nastavi čitati

HDLU Zagreb poziva samostalne hrvatske umjetnike na samo-organiziranje protiv novog zakona o umjetnicima

Ministrica kulture ovih dana davala je neke intervjue i prema svemu sudeći, minimalni cenzus za likovne umjetnike u novom zakonu za umjetnike je nešto od čega ona neće odustati. Pri tom se stvari oko tog zakona cijelo vrijeme zadržavaju na površini bitnih pitanja: bavimo se napr. time gdje će raditi administracija HZSU-a, u Ilici ili u Ministarstvu kulture, a nitko se ne pita – šta će biti sa onih cca 200 umjetnika, koji će zbog minimalnog cenzusa biti izbačeni iz HZSU-a? Gdje s njima – nazad na Zavod za zapošljavanje?? Prekvalificirati ih u konobare, sezonske radnike, trgovce….???

Obrisati ih krpom kao da nikad nisu postojali, jer ministrica kulture očito ne razumije te paradokse: profesionalni likovni umjetnici sve ove godine zadovoljavali su strukovne uvjete i da bi to mogli napraviti, imali su velike troškove oko produkcije svoga rada, organizacije svojih izložbi u hrvatskim galerijama i muzejima, gdje često puta uopće nisu bili plaćeni za svoj rad, a morali su sami podmirivati i troškove promotivnog materijala, uz brojne ostale troškove vezane uz organizaciju neke izložbe. Nastavi čitati

Natječaj za prijem novih članova u HDLU Zagreb u 2020. godini

HDLU Zagreb raspisuje natječaj za upis novih članova, koji će trajati od 26. listopada 2019. do 2. siječnja 2020. i završava sa krajnjim datumom 2. 1. 2020. u 12 sati. Molbe poslane nakon tog datuma neće se uzimati u razmatranje, kao ni nepotpune molbe bez traženih podataka i dokumenata.

Za one koji to ne znaju: HDLU Zagreb je samostalno i nezavisno društvo zagrebačkih likovnih umjetnika, koje je osnovano 2015. godine i danas je HDLU Zagreb jedan od deset postojećih, ravnopravnih društava likovnih umjetnika u Hrvatskoj, koji se nalazi na Popisu umjetničkih strukovnih udruga Ministarstva kulture RH pod rednim brojem 22. U tom smislu, naš HDLU Zagreb ne treba miješati sa HDLU-om u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu, jer su to dvije potpuno različite, odvojene i nezavisne udruge likovnih umjetnika u Zagrebu.

Temeljem Članka 9. Statuta HDLU Zagreb, članstvo u udruzi može biti redovno i počasno. Redovnim članom mogu postati:

– akademski slikari, kipari, grafičari i druge osobe, koje svoj doprinos suvremenom likovnom stvaralaštvu dokažu diplomom (hrvatskom ili nostrificiranom) jednog od priznatih studija likovnih (ili vizualnih) umjetničkih visokoškolskih ustanova, kod nas ili u inozemstvu. Nastavi čitati

Fotoreportaža: u Europskom domu Zagreb otvorena je izložba članova i prijatelja HDLU Zagreb, ”Portret / autoportret – transformacije identiteta”

U utorak, 22. listopada 2019. u Europskom domu Zagreb (Jurišićeva 1/1, Zagreb), otvorena je skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ’’Portret / autoportret – transformacije identiteta’’. Izložbu su, u prisutnosti brojnih gostiju, otvorile izaslanica gradonačelnika – gospođa Eva Brunović iz Gradskog ureda za kulturu Zagreb i Krešimira Gojanović, predsjednica HDLU Zagreb.

Izložba je potpomognuta sredstvima Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu Zagreb, a moći će se pogledati do 19. studenog 2019. godine.

Izlagači: Anđelko Brkić, Jasminka Bukvić, Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Rajko Đedović, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Aida Hebib Raguž, Morana Jugović, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Miroslava Kos, Luka Koščak, Marija Kruljac, Alfred Freddy Krupa, Hrid Matić, Danko Merin, Stjepan Perković, Višnja Peter, Krešimir Radas, Laura Šarabok, Tomislav Šilipetar, Matej Škarica, Mladen Žunjić.

Donosimo fotoreportažu sa otvorenja. Foto: Anđelko Brkić, Robert Štimec Nastavi čitati

‘’Portret / autoportret – transformacije identiteta’’ – izložba članova i prijatelja HDLU Zagreb u Europskom domu Zagreb

U utorak, 22. listopada 2019. u 19 sati u Europskom domu Zagreb (Jurišićeva 1/1, Zagreb), otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ’’Portret / autoportret – transformacije identiteta’’. Izložba će se moći pogledati do 19. studenog 2019. godine. Ulaz je slobodan. Izložba je potpomognuta sredstvima Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Izlažu: Anđelko Brkić, Jasminka Bukvić, Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Rajko Đedović, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Aida Hebib Raguž, Morana Jugović, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Miroslava Kos, Luka Koščak, Marija Kruljac, Alfred Freddy Krupa, Hrid Matić, Danko Merin, Stjepan Perković, Višnja Peter, Krešimir Radas, Laura Šarabok, Tomislav Šilipetar, Matej Škarica, Mladen Žunjić. Nastavi čitati

Natječaj za sudjelovanje na Velikom ZILIK-u u sklopu 47. ZILIK-a u 2020. godini

Zimska likovna kolonija (ZILIK) kao jedna od najdugovječnijih likovnih kolonija u Hrvatskoj razlikuje se od klasičnih kolonija, jer je nastala iz potrebe pružanja topline i pažnje djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. ZILIK predstavlja jedinstven spoj umjetnosti i humanosti kroz rad akademskih umjetnika, koji svake godine u siječnju provode tjedan dana s djecom bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kako bi oplemenili njihov život uspostavljanjem pozitivnog odnosa prema umjetnosti. Djeca na taj način proširuju vlastite obzore, obogaćuju iskustva i spoznaje, razvijaju slobodu mašte i izražavanje doživljenog, što znatno pridonosi stvaranju pozitivnog odnosa prema vanjskom okruženju. Kako bismo se vratili tim temeljnim vrijednostima, te i dalje omogućavali razvoj i njegovanje etičkih i duhovnih kvaliteta naše djece, uvodimo nekoliko novina koje su zapravo starine, jer su od samog početka ključne odrednice ZILIK-a.

Od osnutka ZILIK-a 1974. godine, kroz koloniju su prošle na stotine umjetnika. Na ZILIK-u su sudjelovali najeminentniji hrvatski likovni umjetnici i umjetnice XX. stoljeća, među kojima su Miroslav Šutej, Ivan Kožarić, Edo Murtić, Zlatko Prica, Ivo Šebalj, Vasilije Josip Jordan, Josip Diminić, Kosta Angeli Radovani, Šime Vulas, Predrag Goll, Ljubomir Stahov, Ivica Antolčić, Nives Kavurić-Kurtović, Marija Braut, Jadranka Fatur, Ljerka Njerš, Branka Uzur, Alma Orlić, Dubravka Babić, Ivan Rabuzin, Ivan Lacković Croata, Ivan Večenaj, Mijo Kovačić, kao i mnogi drugi, koji su svojim prisustvom i stvaralaštvom doprinijeli radu Doma za djecu Vladimir Nazor u Karlovcu, danas Centra za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor. Nastavi čitati

Godišnja izložba karikatura članova HDK u galeriji Zvonimir

Dado Kovačević

Dado Kovačević

U galeriji MORH-a ”Zvonimir” (Bauerova 33, Zagreb), u utorak, 15. listopada 2019. s početkom u 18 sati, bit će otvorena ”Godišnja izložba karikatura članova HDK”. Izložba je za posjetitelje otvorena od 15. do 25. listopada 2019., a može se razgledati radnim danom, u radno vrijeme galerije ”Zvonimir” od 10 do 18 sati.

Na ”Godišnjoj izložbi karikatura članova HDK”, društvo je ponovno iskoristilo priliku da predstavi veliki broj hrvatskih autora, one najpoznatije koji objavljuju karikature u dnevnom tisku, ali i one manje poznate široj hrvatskoj javnosti, koji objavljuju karikature u lokalnim listovima ili vrijedno skupljaju nagrade na međunarodnim festivalima karikature. Na izložbi, koja se tradicionalno održava već 34 godine, koliko udruga i djeluje, bit će izloženo 150 radova.

Zaseban veći prostor ovogodišnje izložbe dobiti će članice Hrvatskog društva karikaturista Nataša Rašović, Ana Gezi, Mila Lončar i Zrinka Ostović, koje su, na žalost njihovih kolega, u velikoj manjini u društvu. Izložbu prati katalog, koji će osim sudionika, dobiti i posjetitelji otvorenja izložbe. Nastavi čitati

Komentar: treba li hrvatskim umjetnicima ovakvo Ministarstvo kulture?

K. Gojanović, Bez naziva, akril na lesonitu, 90x70 cm

K. Gojanović, Bez naziva, akril na lesonitu, 90×70 cm

Napisala: Krešimira Gojanović

Mi mnogi samostalni umjetnici sve ove godine smo čekali da dođe jednom neki ministar/ica kulture koji će uvažavati samostalne umjetnike i imati će volje i želje da se bavi našim problemima, no na žalost, to do dana današnjeg nismo dočekali! Svi oni kao da na tu funkciju dolaze samo zato da bi radili PR za svoju stranku i posve im je, sa pozicija njihovih velikih državnih plaća, svejedno što su mnogi umjetnici bez posla, iskorištavani u brojnim ustanovama, što u svojim vlastitim strukovnim udrugama u velikom broju slučajeva nemaju prostora za svoje strukovne sastanke i nemaju mehanizme zaštite na tržištu, koji će im pomoći da od raznih eksploatatora u kulturi konačno naplate svoje teško zarađene honorare.

Naši ministri/ice kulture nikad i nisu voljeli umjetnike koji im dolaze sa problemima: oni bi najsretniji bili da umjetnici od jutra do mraka samo proizvode neki Spektakl, gdje će se onda ministri kulture dolaziti fotografirati, a da ih pri tom uopće ne zanima u kakvim uvjetima su radili ti umjetnici i jesu li bili pošteno plaćeni za svoj rad. Umjetnik koji dolazi sa problemima je nešto kao ‘crna ovca’ – frustriran je i nesretan ili je ljut i spreman na pobunu, potpuno je drugačiji od onih dobro uklopljenih podobnih umjetnika, koji ministrima serviraju ”rajske prizore” uljepšane realnosti, i naši ministri uvijek su, kao neki Carevi! – najviše voljeli takve umjetnike koji su ih opuštali i zabavljali, umjesto onih umjetnika koji su od ministara kulture zahtjevali da konačno nešto počnu i raditi. Nastavi čitati