Muzej Mimara: predstavljanje knjige Biserke Cvjetičanin, ” Kultura u doba mreža ”

U petak, 24. travnja 2015., u 12 sati, u Muzeju Mimara ( Rooseveltov trg 5, Zagreb ), održat će se predstavljanje knjige ” Kultura u doba mreža ”, autorice dr. sc. Biserke Cvjetičanin.

O knjizi će govoriti: prof. dr. sc. Vjeran Katunarić, recenzent, prof. dr. sc. Rade Kalanj, recenzent, Nenad Perković, urednik u Zarezu, dr. sc. Biserka Cvjetičanin, autorica, a uime nakladnika gđa. Anita Šikić, direktorica HSN.

Živimo u svijetu koji se ubrzano mijenja. Procesi globalizacije ubrzali su transnacionalnu razmjenu kulturnih dobara i usluga, migracije, mobilnost ljudi. Financijska i ekonomska kriza u prvom desetljeću novog stoljeća potaknula je nova migracijska kretanja, prvenstveno na transkontinentalnoj razini. Svjedoci smo stalnog rasta raznolikosti stanovništva, osobito u gradovima. Nove i najnovije ( ili uvijek novije ) tehnologije ne postavljaju upitnom samo percepciju koju imamo o svijetu, one transformiraju naš odnos prema svijetu. Kakva je uloga kulture u tim promjenama, kako ih ona potiče, kako na njih utječe u doba mreža i umreženoga društva ?

Procesi koji se odvijaju od umrežavanja kultura u drugoj polovici prošlog stoljeća do umreženih kultura u ovom stoljeću, obuhvaćaju protok različitih ideja i vrijednosti, putem kojih se ostvaruju novi načini razmjene znanja i iskustava iz različitih kultura. Mogli bismo reći da se naš globalizirani svijet može sagledati kao mrežu različitih kultura, koje u stalnim napetostima i proturječjima izražavaju potrebu za komunikacijom, da bi razvijale nove vrijednosti i prakse.

O tim se izazovima govori u ovoj knjizi. Ona, između ostalog, analizira promjene koje Europska unija zagovara u svojim politikama, u pravcu jačanja mjesta kulture u europskom projektu, ali i problematizira stavove koji se prioritetno koncentriraju na ekonomski potencijal kulture i njezinu ” realnu ekonomsku korist ”, čime se postavlja pitanje koliko će pridonositi i onim drugim, općerazvojnim ciljevima, boljoj interkulturnoj komunikaciji, općem dobru i socijalnoj koheziji, smanjivanju siromaštva / jaza između bogatih i siromašnih.

Temeljne strateške odrednice europskih programa, primjerice Kreativne Europe ( 2014.-2020. ), Hrvatska treba ugraditi u svoju (  buduću ) kulturnu politiku i strategiju. Nju moraju promišljati ne samo donositelji odluka i kreatori kulturne politike ( i drugih javnih politika koje obuhvaćaju područja kao što su obrazovanje, okoliš, socijalna pitanja i položaj mladih ), nego i javne i neprofitne institucije, sveučilišta, udruge civilnog društva, centri za kulturu, mediji, privatni sektor. To znači da hrvatska kultura i kulturna politika moraju položiti još jedan ispit, onaj razvojni: kako kultura kao ” sektor ” može postati intersektorska, transverzalna strategijska poveznica i na duži rok ostvariti razvojne ciljeve jačanja demokratskih vrijednosti, promicanja raznolikosti i interkulturnog dijaloga, afirmacije komunikacije i suradnje u međunarodnim odnosima. To je tema važna za sam razvoj hrvatskog društva.

Tekstovi u ovoj knjizi čine izbor članaka objavljivanih u dvanaestogodišnjem razdoblju 2000. – 2012. u dvotjedniku za kulturna i društvena zbivanja Zarez, u kolumni Kulturna politika. ( link )

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s