Tijekom mjeseca svibnja, u Knjižnici Vladimira Nazora u Španskom ( Slavka Batušića 4, Zagreb ), postavljena je izložba kolaža Biljane Knebl, a u četvrtak, 28. svibnja u 18 sati, pozivamo vas na zatvaranje izložbe. O izložbi je pisala Branka Hlevnjak.
Biljana Knebl dugi je niz godina radila u izdavačkoj djelatnosti kao likovni urednik, dizajner i grafički urednik. Za više izdavačkih kuća radila je likovnu opremu i pripremu za tisak slikovnica, knjiga, kalendara, plakata, reklamnih mapa, kataloga, na koje je primjenjivala svoje ilustracije i fotografije, te ih grafički dizajnirala. Izlagala je svoje likovne radove i fotografije na više samostalnih i skupnih izložbi u galerijama, knjižnicama i drugim izložbenim prostorima, te sudjelovala na likovnim kolonijama. Članica je HDLU-a, Fotokluba Zagreb, Udruge Štagalj za promicanje kulture i umjetnosti i Hrvatskog origami društva. Nositelj je počasnog zvanja umjetnika AFIAP Međunarodne federacije fotografskih umjetnosti. Biljana Knebl živi i radi u Zagrebu.
Leteći sag Biljane Knebl
Pop-art pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća popularizirao je kolaž kao tehniku koja je lako, brzo i vjerodostojno, k tomu interaktivno iskomunicirala svakidašnjicu s osobnim odnosom prema njoj. Svakidašnjica je podrazumijevala masovne medije i masovnu proizvodnju, konkretno novine, časopise, fotografiju, strip, tiskovine svih vrsta, među kojima je ambalaža industrijskih proizvoda postala vodećom. U to doba nastajali su kolaži Tomislava Gotovca, Vere Fischer, Ive Kaline, da nabrojim samo one sa čijim sam se radovima susretala u posljednje vrijeme. Ali njima mogu odmah pribrojiti Ivicu Bednjanca i Žarka Bekera, ili Ivana Picelja, koji su tih godina kolaž koristili za stvaranje svojih predložaka dizajnu, koji će se prema njima tiskati. Kolaž je bio jak medij – most od dizajna do umjetnosti i nazad.
Sedamdestih godina 20. stoljeća kolaž je obilato i uspješno koristio Vojo Radoičić za stvaranje svoje vedre i razigrane interpretacije života, jednako kao, primjerice, Marijana Muljević, kojoj je kolaž bio sredstvo i način da skicira ideje za svoje buduće uljne slike razlomljenih i presloženih prostora.
Biljana Knebl odabrala je kolaž i sačuvala ga u 21. stoljeću kao tehniku koja odgovara njezinim htijenjima, k tome pomiruje grafičko oblikovanje i likovni izraz. Kolaž joj je postao ugodna igra s (polu) gotovim proizvodima ( bojanim i šarenim papirima ), kojima je zahvaljujući spretnim rukama i punoj prepuštenosti izgradila svoje snovite zemljovide. Umjetnica ne koristi novine, niti fotografije; više papire u raznim bojama s kojima poput kamenčića u mozaiku, ili intarzija u drvu, gradi svoje slike. Trgani ručno, u formatima prema raspoloženju, Biljana Knebl slaže od tih razlomljenih dijelova svoja sjećanja na krajolike, svoj odnos prema ljepoti svijeta, začudnost i zadivljenost, oslobađajući iz srca i uma brojne slike, koje joj neprestano naviru kao stvaralačka potreba.
U malom bloku skicira olovkom vizije budućih slika da joj ne promaknu, a koje potom gradi od papirića, nadograđujući ih širokim potezima boje i kista, usitnjavajući i ritmizirajući površinu slike perocrtežom. Svi su ti kolaži dijelovi jedne cjeline, jednog razigranog i šarenog virtualnog prostora. U njemu se otvaraju brojni prozorčići u svijet veselja i humanog bivanja. Poneki od njih zaustavio je sjećanje na uzburkano more, olujne oblake ili u njima skrivene anđele, koji nas neprestano prate i nadziru i po pozivu spašavaju. Kolaži Biljane Knebl trajno su oblikovanje velikog letećeg saga, kojemu se kraj još ne nazire, ali na kojem s radošću pristajemo poletjeti u razgledanje umjetničinih začaranih snova. ( Branka Hlevnjak )
Zagrebački likovni umjetnici 