Mio Vesović i Ivan Posavec: ” Krivo srastanje ”, izložba u Muzeju suvremene umjetnosti

Foto: Mio Vesović

Foto: Mio Vesović

U NO galeriji Muzeja suvremene umjetnosti ( Avenija Dubrovnik 17, Zagreb ), u utorak, 7. srpnja 2015., u 19, 30 sati, otvara se izložba ” Krivo srastanje ” Ivana Posavca i Mie Vesovića. Izložba ostaje otvorena do 9. kolovoza 2015. Kustosica izložbe je Leila Topić, a o izložbi je pisao Dejan Kršić.

Izložba ” Krivo srastanje ” temelji se na istraživanju Zbirke fotografija Muzeja suvremene umjetnosti, točnije, na autorima koji su značajno utjecali na razvoj domaće fotografije, a to su ponajprije Mio Vesović i Ivan Posavec.

Foto: Ivan Posavec

Ujedno, to je prvo njihovo zajedničko izlaganje, pa je utoliko već samo po sebi svojevrsni kuriozitet. Njih dvojica istaknuti su protagonisti otpora dominantnim kulturalnim modelima, čiji se zametci prate s razvojem tzv. omladinske kulture potkraj 70-ih i početkom 80-ih. Iznjedrili su, uz to, brojne medijske skandale koji su danas predmetom mistifikacije. Bili su to, podsjećamo, ” dani slave ” Poletovske fotografije, koja je postala lokalni fenomen. Na početku su ” krivo srasli ” u odnosu na kontekst u kojem su započeli umjetničku karijeru, da bi danas, u kontekstu marketinški posredovane vizualne komunikacije, jedva prepoznali vlastito djelo i njegovo naslijeđe.

Iz teksta Dejana Kršića: ” Tvrdnju da jugoslavensko društvo u doba socijalizma nije bilo ni konzervativno, ni puritansko potvrđuje i činjenica da erotika na stranicama Poleta nije bila utjelovljena isključivo u ženskim tijelima. ” Skandal Šarović ” samo je najspektakularniji podsjetnik na to, ali ništa manje značajne nisu ni fotografije koje upućuju na erotičnost djece ( Posavčeve djevojčice koje na nekoj gradskoj manifestaciji podižu svoje suknjice i pokazuju gaćice ili Vesovićev Rosebud, obnaženi dječak s buketom cvijeća ). Takve slike danas su nezamislive u medijskom imaginariju: njihovo objavljivanje teško da bi prošlo bez moralne panike, optužbi za pedofiliju i reakcija pravobraniteljice za djecu. Čak i unutar galerijskog konteksta, takve fotografije danas postaju problematične i pomalo zazorne. (….)

Dok umornim, sjetnim, možemo reći i deziluzioniranim, uglavnom sredovječnim muškim radnicima pripada svijet lagano propadajuće industrijske proizvodnje, tim mladim ženama – kao i muškarcima poput Šarovića i novovalnih rock glazbenika – pripada tada još novi i optimističan svijet medija, spektakla, svega onoga što nazivamo postindustrijskom proizvodnjom. Gledajući danas te fotografije, moramo se zapitati ne kamo je nestalo radništvo ( to, na žalost, znamo ), ili gdje su i što danas rade te zvijezde, nego, prije svega, kamo je nestao taj optimizam, ta ( naivna ? ) vjera da će budućnost postindustrijskog, postmodernog svijeta biti isključivo svijetla ?

U medijima se danas tek sporadično i gotovo slučajno pojavljuju fotografije, koje bi nam, prikazujući sadašnjost tih već ostarjelih djevojaka i mladića, ponudile odgovore na ta pitanja. Ne zato što u današnjim medijima fotografije uopće ne bi bilo, nego zato što medijska i urednička politika — u kojoj tabloidno skandaliziranje i dociranje kulumnista i opinion-makera, predstavljaju dva lica istog moralizirajućeg stava koji odlikuje sve konzervativne politike – strukturno više ne dopušta takav pogled. ” ( Dejan Kršić )

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s