Tekst i fotografije: Krešimira Gojanović
Suvremeni način života sve više nas prisiljava da počnemo razmišljati o odgovornoj upotrebi prirodnih resursa, kako bismo održali suptilnu ravnotežu, raznolikost i kvalitetan suživot čovjeka i svih ostalih oblika života na Zemlji. U sve većoj mjeri razvijamo planetarnu ekološku svijest kod mlađih generacija, a koja holistički ujedinjuje tri stupa socijalne, ekonomske i ekološke Održivosti, zahtjevajući od nas da počnemo težiti ka društvu koje bi se temeljilo na poštovanju Prirode, univerzalnih prava čovjeka, te ekonomskoj pravdi i kulturi mira. Umjetnici i dizajneri također mogu pripomoći tom buđenju nove svijesti kroz svoja djela i aktivni društveni, ali i kritički angažman, unutar kojega bi se preispitali neki kulturološki obrasci, koji definiraju današnji potrošački način života, koji je u suprotnosti sa idealima Održivog razvoja.
Fotografije iz ciklusa ” Ples vode ”
Provodeći vrijeme u shoping centrima, okruženi različitim tehnološkim inovacijama, prikopčani na ekrane i društvene mreže, neprekidno bombardirani reklamama kao medijsko – vizualnim onečišćenjem, zaboravljamo istovremeno upoznati biljne i životinjske vrste u našem bližem okruženju, postajemo ovisni o automobilima, zanemarujemo vlastita tijela i loše uzemljeni, gubimo osjećaj za Održivost kvalitete življenja – a na sreću se taj proces može i preokrenuti.
Grad u kojem živimo može postati i ekološka oaza, mjesto gdje će se Priroda i Kultura susresti u pametnim strategijama kulturno – ekološkog turizma, i da kao takvi pružimo primjer Održivosti jednog malog naroda u Europi, pri tom učeći od onih razvijenijih i afirmativno potičući na razvoj one manje razvijene.
Sve je podjednako važno u percepciji Održivog razvoja i raznolikosti u holističkoj ravnoteži: važna je i hrana koju jedemo, medijski sadržaji koje konzumiramo na svjesnoj i nesvjesnoj razini, važna je i naša tzv. unutarnja ekologija duha, kultura našeg cjelokupnog življenja, koja uključuje i radne uvjete i socijalna prava, vrijeme za edukaciju, odmor i zabavu, sposobnost da se samoiscjeljujemo i regeneriramo, kao i sposobnost da se među-generacijski povezujemo i djelimo svoja iskustva sa svojim roditeljima i svojom djecom, te da poštujemo vlastitu kulturnu baštinu i mudru tradiciju, a opet bez uske ograničenosti u zastarjelim i okoštalim tradicijskim dogmama.
Učimo se novoj fleksibilnosti, osluškivati Prirodu u sebi i oko sebe, na vrijeme uočavati i prepriječiti patološke procese, umiriti svoj um, biti štedljiviji u potrošnji, no istovremeno razvijati i unutarnja duhovna bogatstva kroz solidarnost sa ranjivijim društvenim skupinama, kroz razvoj vlastite kreativnosti i kreativnosti svoje djece, shvaćajući da smo svi različiti i jedinstveni, no istovremeno smo i dio jednog velikog planetarnog sustava – mali Svemiri u velikom Svemiru, uravnoteženi na način da Gore bude onako kako je i Dolje, i obratno.
Promjena i razvoj nove svijesti dolazi postepeno, šireći se iznutra prema van: prvo preispitujemo svoja unutarnja uvjerenja i obrasce ponašanja, uočavamo i odstranjujemo loše navike, unoseći nove, kvalitetnije sadržaje u svoj život, u svoje odnose, gradeći suradnju i sinergiju, umjesto natjecateljstva i krutih hijerarhijskih modela. Onako kako transformiramo sebe iznutra, tako i svojim primjerom utječemo na svoju okolinu i na principima duhovne ekologije, pročišćavajući sebe i radeći prvo na sebi, mijenjamo polako i svijet oko sebe, kako se naše ideje sa duhovnog plana spuštaju na onaj materijalni.
Nova svijest o Održivom razvoju mijenja i naše socijalne i duhovne navike, utječe na naše društvene, religijske i političke svjetonazore, te nas budi u spoznaji da smo višestruko odgovorni za to kakav svijet ćemo ostaviti budućim generacijama, no ta pojačana odgovornost istovremeno nam donosi i Slobodu kreacije – dat nam je Zemaljski vrt da u njemu stvorimo društvo blagostanja, da ga čuvamo i njegujemo sa svim svojim znanjima, iskustvima, sposobnostima i vještinama. Čini se kako nikad prije čovječanstvo nije imalo veću odgovornost pred sobom, ali i veću moć nego danas.
I umjetnici mogu u velikoj mjeri pripomoći buđenju te nove svijesti, razmišljajući o slijedećim pitanjima:
– Kakvim medijskim i edukativnim kampanjama, te kulturnim strategijama možemo promovirati novu ekološku svijest u razvoju ?
– Grad u kojem živimo kao generator Održivog razvoja: što su ključni problem, ali i gdje se nalaze zanimljive razvojne alternative kroz tri stupa socijalne, ekonomske i ekološke održivosti ?
– Gradski vrtovi, njihov razvoj, simbolika i Unutarnjeg vrta kao mjesta gdje niču nove ideje, povezivanje građana u zajedničkim akcijama pročišćavanja i oplemenjivanja okoliša.
– Odgovornost dizajnera, društveno odgovoran dizajn koji promovira i popularizira razvoj ekološke svijesti.
– Elementi u ravnoteži: zrak, voda, zemlja, sunce – godišnja doba, ciklusi u prirodi, misterij sjemena i biljaka, smrti i uskrsnuća kao polazište za neprekidne cikličke promjene u Prirodi i našu potrebu da se fleksibilno uskladimo s njima.
– Kompleksni, multi-dimenzionalni ekosustavi, ljepota različitosti u Prirodi, ali i kao ideal u našim socijalnim odnosima i aktivnostima.
– Suradnja i sinergija umjesto piramidalne hijerarhije, novi oblici društvenih zajednica, udruge građana koje na neprofitan način potiču humane ideale od općeg javnog značaja.
– Šuma kao Hram, Priroda kao Crkva, Planeta kao Boginja – nova duhovnost, redefinirane mitologije, transformacija religijske kulture, gdje religije više ne bi bile generator među-etničkih sukoba, nego bi povezivale ljude kroz univerzalna humana načela, te brigu o Planeti, svijetu u kojem živimo, svim njegovim prirodnim bogatstvima i oblicima života.
– Recikliranje i štednja nasuprot pretjeranoj potrošačkoj groznici, unutarnja punoća umjesto razvijanja različitih potrošačkih ovisnosti, kultura kao put prema duhovnom bogatstvu, umjesto slijepe pohlepe za onim materijalnim.
– Odgoj mlađih generacija, odgovornost svakoga od nas da istovremeno bude i Učitelj i Učenik, novi edukacijski modeli.
Razmišljamo globalno, djelujemo lokalno – svatko od nas može doprinjeti Održivom razvoju prema svojim individualnim afinitetima i sposobnostima, istovremeno razvijajući svoju kreativnost i svoju duhovnost, u suživotu s Prirodom.
Zagrebački likovni umjetnici 