Komentar o poništenim natječajima, samostalnim umjetnicima i čudnovatim spomenicima

1. nagrada za spomeničko rješenje poginulim braniteljima u Zadru: Tomislav Ostoja, foto HDLU

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Povod ovome pisanju je nedavno završen natječaj za umjetničko rješenje spomenika poginulim braniteljima u Zadru, te članak naše suradnice ak. slik. Ingrid Runtić, kojega možete vidjeti ovdje, a u kojem ona upozorava javnost na činjenicu da je i ovaj natječaj u Zadru – kao i onaj za spomenik Tuđmanu u Kninu ! – prvobitno bio poništen i ponovo raspisan, s tom razlikom da ovoga puta ni sami hrvatski likovni umjetnici i članovi HDLU-a nisu znali da je zadarski natječaj poništen i ponovo raspisan, dok to nisu saznali iz medija. Na linku se nalazi članak, iz kojega možemo vidjeti da ” nakon neuspjelog natječaja za spomenik Pobjedi u Domovinskom ratu, kojeg je Grad Zadar morao poništiti, u gradskoj upravi sprema se novi natječaj za spomenik poginulim braniteljima. ”

Sada možemo postaviti pitanje: zašto se ti natječaji stalno poništavaju ? I koji je smisao u tome da umjetnici bivaju pozvani na neki natječaj, mukotrpno rade i trude se napraviti kvalitetno spomeničko rješenje, nakon čega se natječaji poništavaju, a da uopće nismo imali priliku vidjeti sve radove sa tog prvog, poništenog natječaja – nije li to ipak svojevrsno maltretiranje hrvatskih likovnih umjetnika, i tko je točno odgovoran za ovu praksu poništavanja natječaja ? A zatim nije zanemarivo ni pitanje koliko to uopće košta hrvatske porezne obveznike, kad se ti natječaji tako površno prvo raspisuju, pa poništavaju, pa se ponovo raspisuju ?

Ovoga puta u komisiji za spomenik poginulim braniteljima u Zadru u organizaciji HDLU-a, nalazili su se prof. Mirko Vuco, akademski kipar – pobjednik natječaja za spomenik Tuđmanu u Kninu, te uz njega i izv. prof. art Daniel Kovač, profesor likovne kulture, obojica zaposleni na zagrebačkoj ALU. Postala je to već ustaljena praksa da se profesori sa likovne akademije pozivaju u razne natječajne komisije, u kojima ćemo pak jako rijetko vidjeti hrvatske samostalne umjetnike, i to već toliko upada u oči, da se o ovoj temi mora ozbiljnije progovoriti.

Za sve one koji to ne znaju, hrvatski samostalni umjetnici su oni umjetnici, koji su učlanjeni u Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika / HZSU, te profesionalno obavljaju umjetničku djelatnost u Hrvatskoj, kao svoje jedino i glavno zanimanje sa kojim zarađuju za život. Pri tom članovi HZSU-a imaju i prilično stroge selekcijske revizije i profesionalne uvjete koje moraju ispuniti, da bi mogli održati svoj umjetnički i profesionalni Status. S druge strane, profesori sa likovnih akademija u svojoj karijeri odabrali su pedagoški rad – vrlo zahtjevan i potreban za edukaciju budućih mladih umjetnika, ali profesori sa akademija za svoj rad dobijaju i redovne državne plaće, dok samostalni umjetnici danas, kao i prije, vrlo nesigurno žive u državi koja gotovo i nema umjetničkog tržišta, te rade na kratkoročnim autorskim projektima, honorarno, povremeno, u neprekidnoj neizvjesnosti svakoga mjeseca svog života, sve do mirovine –  hoće li biti dovoljno posla, kojega je ipak svake godine sve manje i manje.

Tu dakle vidimo veliku neravnotežu moći: umjetnici zaposleni na akademijama sa sigurnim državnim plaćama s jedne strane i profesionalni likovni umjetnici sa nesigurnim i rijetkim, povremenim poslovima, pa uprkos tome – profesori s ALU i dalje neprekidno i neprekidno pokušavaju, uz svoje redovne plaće – preotimati posao svojim kolegama samostalcima iz HZSU-a ! Zašto o ovome konačno netko jednom ne progovori javno i postavi pitanje: čemu uopće služe Samostalni umjetnici u Hrvatskoj, ako oni gotovo nikad nemaju priliku pokazati svoje znanje i veliko profesionalno iskustvo u različitim strukovnim i natječajnim komisijama, nego se umjesto njih u te komisije uporno guraju umjetnici zaposleni na fakultetima, koji se većinu svoga vremena uopće i ne bave sa umjetničkom djelatnošću, nego sa onom pedagoškom ?

Za HDLU već znamo da kao strukovna likovna udruga zadnjih godina drastično smanjuje upliv i utjecaj samostalnih umjetnika na likovnu struku, do te mjere da samostalni umjetnici puno puta bivaju izbacivani i sa raznih likovnih natječaja u organizaciji HDLU-a, pa čak i sa običnih sajmova, uprkos tome što su u svojoj karijeri prošli brojne i zahtjevne strukovne revizije i ispunili profesionalne kriterije, često puta u puno većem opsegu, nego umjetnici koji se bave pedagoškim radom na fakultetima.

Nadalje, i u ovim natječajnim komisijama – i za Knin i za Zadar – u pravilu nema žena iz struke, poput akademskih kiparica, a jako rijetko ćete vidjeti i da akademska kiparica na nekom takvom natječaju za javnu spomeničku plastiku dobije i neku od nagrada, što je ipak vrlo zabrinjavajuće, jer mi u Hrvatskoj imamo izvrsne akademske kiparice i samostalne umjetnice, ali im njihove muške kolege iz nekog razloga postavljaju ” stakleni strop ” u struci, barem kad su u pitanju ovakvi natječaji.

O samim spomeničkim rješenjima ne bih puno: za prvonagrađeni rad Tomislava Ostoje, komisija je napisala: ” Rad je strukturiran u obliku kocke i samom tom simbolikom odaje snagu odlučnosti i stabilnost….Simboli vezani za Domovinski rat i stradanje lokalnog kućanstva ostvareni su suptilno i diskretno, pomalo šifrirano. ”…… Kocka sa šiframa, dakle.

2. nagrada za spomeničko rješenje poginulim braniteljima u Zadru: Marko Gugić, foto HDLU

Za drugonagrađeni rad Marka Gugića, komisija daje još čudnije objašnjenje: ” Ocjenjivački sud kao specifičnu kvalitetu istaknuo je sam motiv drveta ili čak cvijeta, kao motiv nepresušnosti života, rasta i optimističkog cvata. Rad se odlikuje oblikovnom elegancijom, prozračnošću i suptilnošću. Od svih predloženih radova, Ocjenjivački sud istaknuo je ovaj rad kao jedino ostvarenje koje simbolizira optimizam i nepredanost i na taj način komunicira natječajem traženu simboliku. ”

Zaista se moramo zapitati: da li ovo ” optimistično drvo ” ili čak cvijet stvarno komuniciraju sa traženom simbolikom natječaja ? Natječajnoj komisiji netko bi ipak trebao reći da je nekad možda bolje i šutjeti, nego se rasipati sa viškom optimizma, onda kad se po svaku cijenu pokušava opravdati umjetničko rješenje, koje u osnovi i nema previše veze sa traženim zadatkom, nego bi više odgovaralo kao rješenje instalacije na nekom Flower Power festivalu, i sl.

3. nagrada za spomeničko rješenje poginulim braniteljima u Zadru: Josip Bosnić, foto HDLU

Kod trećenagrađenog rada autora Josipa Bosnića, komisija obrazlaže: ” Ocjenjivački sud posebice je honorirao snažnu simboliku rada, koju je u formi žile ili korijena, očitao kao simbol neprestanog rasta svega u pojavnom i duhovnom svijetu, koji uvijek završava plodonosno. ”

I tako dalje, i tako dalje: rasplesala se naša komisija sa kićenim i lepršavim tumačenjima, kao da su bili na nekom Doručku na travi, a iz čega prosječnom promatraču ipak neće biti jasno zašto su baš ova rješenja proglašena najboljima – i gdje su sakrivena ona rješenja iz prvog, poništenog natječaja ?

Glavni organizator ovoga svega je HDLU, no našim čitaocima mora se dati na znanje da ove natječaje nisu provodili obični članovi HDLU-a i hrvatski likovni umjetnici, jer njih već godinama nitko ništa uopće i ne pita, nego su ove natječaje – i onaj u Kninu i ovaj u Zadru – organizirali i provodili ljudi iz uprave HDLU-a, a koji su se izgleda već odavno otuđili i od svoga članstva i od svoje struke, pa i od hrvatske realnosti, te u nekom svom ” nepresušnom rastu i optimističkom cvatu ”, kreiraju nam kako moraju izgledati skulpture u javnom prostoru – po njihovom ukusu.

 

5 misli o “Komentar o poništenim natječajima, samostalnim umjetnicima i čudnovatim spomenicima

  1. Krešimira, nije ovo prvi natječaj poništen pa naknadno dan odabranim i podobnim. Ima duga povijest u kiparskim natječajima ovakve prakse, Sam drugonagrađeni Marko Gugić ima svoju povijest ukradenih radova na natječajima. Zadnji puta meni je prepričavao događaj sa kiparskog natječaja u Omišu za Branitelje Domovinskog rata koji je isto tako bio poništen, a kolega kipar, prof. sa umjetniček akademije mu je kompletnu skicu prilagodio svom rješenju i u novom ponovljenom natječaju, pozvan od strane komisije natječaja dobio prvu izvedenu nagradu. Dakle, taj naš kolega, vrli prof. kiparstva na akadem. u Splitu ima ustaljenu praksu krađa idejnih rješenja i poništavanja natječaja kako bi svi na kraju kao lovina završili u njegovim “genijalnim rukama” i džepu.Na kraju to je učinio i meni na natječaju u Kninu. O tome kako smo mi samostalci gurnuti u mrak nepostojanja u odnosu na profesore i zaposlene kipare na akademijama pisala sam već za hop.hr povodom događaja oko kninskog natječaja.

    Sviđa mi se

    • Dijana, zaista je naporno više postalo da samostalni umjetnici u ovoj državi mukotrpno rade, za svoje izložbe uopće nisu honorirani, u natječajnim komisijama su posve nevidljivi, iz upravnih tijela vlastitih strukovnih udruga potpuno su nestali i nitko živ ih ne pita za mišljenje kod ovakvih natječaja ?? Zabrinuta sam za kompletnu našu likovnu struku i mislim da nam drastično fale nekakva odgovorna Etička povjerenstva, koja bi stvarno ozbiljno i temeljito krenula rasčišćavati te nepravilnosti, nejasnoće, pa i nepravde za hrvatske samostalne umjetnike. Nadam se jedino da će hrvatska kulturna javnost ozbiljno razmotriti sve ovo što pišemo i da će se neke stvari u budućnosti ipak početi mijenjati.

      Sviđa mi se

  2. Eh, kad si nas već podkurila sa natječajima …

    Inače se žalim kako Hrvatsko dizajnersko društvo odjednom ima skoro monopol nad većinom grafičkih i sličnih natječaja u Hrvatskoj. Domaćih i međunarodnih. Sve prolazi kroz njihov filter. Pa raspisuju u ime ovoga ili onoga ili uopće ne raspišu nego direktno dobiju posao, kao, ispod financijske granice je obaveznog raspisivanja natječaja.
    Pa su tako dobili posao redizajna vizualnog identiteta Hrvatske Vlade. Tu stručnjaci iz HDD-a ofarbaše hrvatski grb u crveno (na što su se Šutej i Tuđman okrenuli u grobu) i takvo rješenje je Hrvatska Vlada PRIHVATILA. Time kršeći USTAVNI ZAKON o korištenju grba, zastave i ostalih simbola.
    No, to isto društvo prije dva tjedna objavi raspis natječaja za vizualni identitet predstavljanja Apoksiomena u njegovom izložbenom prostoru i tralala, što već treba.
    I taj natječaj raspišu BEZ GREŠKE, baš kako treba, pa sve do toga da nitko od članova natječajne komisije i njihovih rođaka ne smije učestvovati, a i natječaj je anoniman. Možda malo sumnje u objektivnost izaziva to što su neki članovi žirija iz HDD-a. No hajde.

    I onda danas dobijem najnoviji biser. Nema anonimnosti, nema suzdržanosti a očito je, velika lova će se okrenuti.
    Evo, da ne opisujem:

    Javni poziv za predlaganje kustoske koncepcije hrvatskog nastupa na Londonskom bijenalu dizajna 2016.

    Hrvatsko dizajnersko društvo objavljuje Javni poziv za kustosku koncepciju hrvatskog izložbenog nastupa na prvom Londonskom bijenalu dizajna 2016. Nacionalni izložbeni nastup, kojeg organiziraju Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i HDD, održat će se u sklopu inauguralnog izdanja London Design Biennalea u prostoru Somerset Housea, od 7. do 27. rujna 2016. Kandidature se primaju do 7.12.2015!

    Tema prvog bijenala, manifestacije koja ima ambiciju postati najreprezentativnijim europskim izložbenim događanjem, je „Utopia by Design“, a predviđa se da će svoje instalacije i izložbe predstaviti 40-ak zemalja. U 2016. godini navršit će se 500 godina od prvog izdanja djela „Utopia“ (1516.) Thomasa Morea, a tim povodom sudionici LBD pozvani su da preispitaju povijest utopijske ideje te da se pozabave nekim od temeljnih pitanja današnjeg čovječanstva, predlažući rješenja koja koriste dizajn u smislu poticanja javne rasprave, ali i katalizatora stvarnih promjena.
    Kustos / kustosica za hrvatski nastup na Bijenalu bit će izabran temeljem Javnog poziva. O njegovom izboru odlučivat će Ocjenjivački sud sastavljen od predstavnika Hrvatskog dizajnerskog društva, Ministarstva kulture i zaklade Hrvatska kuća. Sadržajem kustoske koncepcije će se u konačnici definirati troškovnik nastupa na LDB 2016.
    London Design Biennale održat će se od 7. 9. do 27. 9. 2016. na lokaciji Somerset House. Upravno i izvršno tijelo London Design Biennala čine: John Sorrell, predsjednik, Christopher Turner, direktor i Ben Evans, izvršni direktor.
    Hrvatsko dizajnersko društvo ovim putem raspisuje ovaj poziv s ciljem dobivanja što kvalitetnije prezentacije Hrvatske na LDB. Javnim pozivom obuhvaćen je širok spektar praksi i promišljanja na području dizajna.
    Izložba će biti postavljena u prostoru Somerset Housea, na površini od 35m2. Detaljan tehnički opis izložbenog prostora bit će dostupan naknadno.

    Osnovni uvjeti kandidature
    – Kandidaturu za kustosa/icu ili kustoski tim mogu istaknuti hrvatski i strani državljani, uz priloženu biografiju
    – Kandidati moraju imati iskustvo i stručnost u području suvremene dizajnerske prakse, te iskustvo u upravljanju manifestacijama međunarodnog značaja
    – Kandidati trebaju dobro poznavati engleski jezik
    – Kandidature mogu biti istaknute isključivo u vlastito ime ili u ime tima
    – Kandidatura treba sadržavati prijedlog koncepcije izložbe u kojoj je nužno objašnjena povezanost prijedloga s tematskim okvirom Bijenala.

    Dokumentacija potrebna za kandidaturu
    • Životopis/e prijavitelja
    • Opis prijedloga koji sadrži tekstualnu i vizualnu dokumentaciju koncepcije:
    1. Opis koncepta
    2. Odnos predloženog koncepta i teme Bijenala
    3. Suglasnost o sudjelovanju svih uključenih autora projekta (ukoliko koncepcija obuhvaća više autora)
    4. Osnovni tehnički parametri (multimedija, instalacija, postav izložbe, transport)
    5. Vizualna dokumentacija koncepcije
    6. Procjena produkcijskih troškova nastupa po sljedećim stavkama:
    − autorski honorari
    − troškovi kustosa/ice ili kustoskog tima i suradnika (putni troškovi, smještaj, telefoni isl.)
    − troškovi produkcije
    − ekspertne usluge (informatika, multimedija)
    − transport, montaža, demontaža
    − tiskani materijali
    − PR materijali

    Kandidature se predaju u pisanom obliku, preporučenom poštom ili izravno tajništvu Hrvatskog dizajnerskog društva (Boškovićeva 18, 10000 Zagreb). Ukoliko se šalju preporučenom poštom, kandidati su o predanoj kandidaturi obavezni obavijestiti Hrvatsko dizajnersko društvo putem elektronske pošte na mail adresu hdd@dizajn.hr
    Kandidature s nepotpunom dokumentacijom kao i one koja ne stignu do navedenog roka neće biti razmatrane.

    Plan aktivnosti
    • Javni poziv otvoren je objavom na web stranicama Hrvatskog dizajnerskog društva
    • Rok predaje kandidature: 7.12.2015.
    • Objava rezultata: 11.12.2015. na web stranicama Hrvatskog dizajnerskog društva http://www.dizajn.hr i Ministarstva kulture http://www.min-kulture.hr/

    Ocjenjivački sud i donošenje odluka
    O kandidaturi za kustosku koncepcije (kustosa/icu ili kustoski tim) hrvatskog nastupa na 1. London Design Biennalu 2016. odlučit će, vrednovanjem cjelovite prijavljene kandidature, Ocjenjivački sud u sastavu:
    Martina Borovac Pečarević, Ministarstvo kulture
    Dejan Kršić, Hrvatsko dizajnersko društvo
    Ivica Mitrović, Hrvatsko dizajnersko društvo
    Nevena Tudor Perković, Ministarstvo kulture
    Silvio Vujičić, Hrvatsko dizajnersko društvo

    ————————————————————————-
    Eh, nemam daljnjih komentara

    Sviđa mi se

  3. Roberte, da – na tim velikim natječajima vrti se i velika lova. Sve to meni ne bi smetalo, da se natječaji uredno provode – jer u najmanju ruku to zaslužujemo svi mi koji u ovoj zemlji naporno radimo i trudimo se dati najbolje od sebe. I te naše strukovne udruge bi trebale dati najbolje od sebe, prije svega da zaštite struku i nas umjetnike. A nekako se stječe dojam da HDLU uopće ne brine o svojim članovima, nego mu je stalo samo da što više tih natječaja provede. Pa nije valjda cilj na tim natječajima samo lova ??? Nego bi valjda cilj trebao biti da SVI budu zadovoljni: i umjetnici koji idu na natječaj, i ti građani koji će dobiti lijep spomenik, i da se pazi da IMA žena iz struke u komisijama, pa nismo ipak u srednjem vijeku. :)) I naravno – da ima i samostalnih umjetnika u komisijama. Samostalni umjetnici ove zemlje su zaslužili da ih se zove u razne komisije. I na kraju svega: da se pazi da nema namještaljki na tim raznim natječajima, jer to u konačnici vrijeđa sve nas i ostavlja nam gorak okus u ustima. Zato mislim da pred ove spomeničke natječaje u Zagrebu, treba sad nešto naučiti na svim prethodnim greškama iz prethodnih natječaja – i ne ponavljati više te greške. 🙂

    Sviđa mi se

  4. Moj komentar na ovu situaciju ce bit vrlo kratak… s obzirom da se radi o spomeniku, dobitnik 2 nagrade ne dolazi u obzir iz razloga sto je “nemoguce” odliti takav spomenik. Dobitnik 3 nagrade je previse jednostavan! A dobitnik 1 nagrade je vrlo zanimljiv za odlijat u bronci…zasto bronci ? Ovako nagradeni (bilo tko) dobije nagradu za plasman, dobije cca 300000 za honorar i izradu ali…. ukupna cijena za izradu je 1:1…. znaci umjetnik nemoze bez ljevaca a ljevac je dogovoren i prije natjecaja za ideju. Kada se regulira ova situacija, do izrazaja ce doci mladi i pametni umjetnici bilo s akademske bilo s samostalne strane.

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s