Animalizam u Galeriji Remek-djela

Karina Sladović: '' Slon '', akvarel-komb. tehnika, 50 x 64 cm, 2003.

Karina Sladović: ” Slon ”, akvarel-komb. tehnika, 50 x 64 cm, 2003.

Paleolitski umjetnici stvorili su stotine slikarija konja, koza, jelena, veprova, bizona, za koje je, nakon što ih je vidio, Picasso izrekao: ” Poslije Altamire, sve je dekadencija. ”

Animalistički žanr je, dakle, star gotovo kao i čovjek, od njegovih najranijih zapažanja i želje za izražavanjem ( u početku u svrhu magijskih obreda ), da bi s vremenom počeo predstavljati umjetničku tradiciju, bez obzira radi li se o realnom prikazu životinja u raznim ambijentalnim i životnim situacijama, ili se one pretvaraju u simbol i znak za određene pojmove. Iako su se poznati umjetnici kroz povijest okušali u ovom žanru ( od Breughela, Dürera, Delacroixa, Fattoria do Picassa ), u povijesti umjetnosti ova je tema ostala pomalo zanemarena. U hrvatskoj suvremenoj likovnoj umjetnosti animalistički motivi nisu toliko česti kao u ranijim razdobljima. U Galeriji Remek-djela imamo nekoliko prizora iz animalističkog svijeta.

U slikarstvu: Karina Sladović sa motivom slona, labudova, Zlatan Vrkljan sa motivom tigra, Krešimira Gojanović sa motivom mačke, ježeve kućice, Nives Kavurić Kurtović sa motivom ptice, mačke…

U kiparstvu: Petar Dolić sa motivom ovna, bika, Petar Ćujo sa motivom ajkule, Petar Hranuelli sa motivom bika, psa, Milana Lah sa motivom galeba – više na stranicama www.remek-djela.com

Karina Sladović: '' Labudovi '', akvarel-komb. tehnika, 65 x 50 cm, 2001.

Karina Sladović: ” Labudovi ”, akvarel-komb. tehnika, 65 x 50 cm, 2001.

Karina Sladović rođena je u Zagrebu, gdje je maturirala u Klasičnoj gimnaziji 1983. godine, te diplomirala na Nastavničkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti 1989. godine, u klasi profesorice Dubravke Babić. Odmah nakon završetka studija, objavila je mapu ” Vrt ”, sBožom Biškupićem. Uža specijalnost joj je duboki tisak, grafičke tehnike bakropis, suha igla i akvatinta, ali se s podjednakim uspjehom bavi i slikarstvom, akvarelom, malom keramikom, performanceom, te ilustriranjem knjiga i časopisa. U nekoliko navrata je studijski boravila u Parizu, u Cité des Arts.

Izlagala je na više od 100 samostalnih i više od 200 kolektivnih izložbi, od kojih su najvažnija sudjelovanja na nekoliko Svjetskih bienala grafike. O njoj je 2007. godine izdana monografija ” Fantastični svjetovi Karine Sladović ”, autorice dr. Ivanke Reberski. Njene radove čuva Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Od 1990. je samostalna umjetnica, članica Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika ( HZSU ) i Hrvatskog društva likovnih umjetnika (  HDLU). Živi i radi u Zagrebu.

Zlatan Vrkljan, '' Tigar '', 23 x 31 cm, gvaš, 1987.Zlatan Vrkljan rođen je 1955. godine u Zagrebu. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, 1979. u klasi prof. Šime Perića. Od 1979. do 1981. godine suradnik je majstorske radionice profesora Ljube Ivančića i Nikole Reisera. Od 1987. do 1994. godine radi kao docent na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

( Zlatan Vrkljan: ” Tigar ”, 23 x 31 cm, gvaš, 1987. )

Nives Kavurić-Kurtović: '' Ptica '', ulje na platnu, 65 × 40cm + okvir, 1990.

Nives Kavurić-Kurtović: ” Ptica ”, ulje na platnu, 65 × 40cm + okvir, 1990.

Nives Kavurić-Kurtović ( rođ. 18. 1. 1938. u Zagrebu – 30. 10. 2016. ) Nakon gimnazije upisuje Akademiju likovnih umjetnosti 1957. godine. Diplomirala je grafiku i slikarstvo 1962. u klasi prof. Frane Baće. Od 1962. do 1967. bila je suradnica Majstorske radionice Krste Hegedušića. Samostalno izlaže od 1963. godine. Od 1971. članica je Galerije Forum. U statusu samostalne umjetnice djeluje do 1983., kada počinje raditi kao profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Godine 1997. postala je redovna članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao prva žena akademik u Hrvatskoj.

Slikarstvo N. K. Kurtović zasniva se na lirskom prikazivanju ljudske figure. Unatoč tome, ne ustručava se dotaknuti ozbiljnije teme, teme koje opisuju stanje duha. Tako često nailazimo na figure žena, ljubavnika i slično. Često ispisuje svoje ili tuđe tekstove. Služi se stečevinom informela i novog shvaćanja prostora. Njene figure gotovo bestjelesno lebde u prostoru, a istovremeno djeluju stvarno s naturalističkim detaljima. Slikarica je prepoznatljivog rukopisa, harmoničnog kolorita i poetiziranih naslova. Članica je HDLU-a, a studijski je boravila i izlagala diljem Europe i SAD-a. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu, među kojima su najprestižnije prva nagrada 1967. u Parizu na Biennalu mladih, 1968. prva nagrada u Grazu, 2. Internationale Malerwochen, 1973. godišnja nagrada ” Josip Račić “, 1982. u Rijeci Grand prix na 8. međunarodnoj izložbi originalnog crteža, 1990. u Zagrebu na 25. zagrebačkom salonu prva nagrada za slikarstvo, 1999. u Zagrebu središnja nagrada ” Vladimir Nazor ”.

Krešimira Gojanović: '' Putevi lutajuće mačke 2 '', akril na platnu, 40 x 40 cm

Krešimira Gojanović: ” Putevi lutajuće mačke 2 ”, akril na platnu, 40 x 40 cm

Krešimira Gojanović rođena je 13. 2. 1970. u Osijeku, Hrvatska. 1989. završila je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, a 1993. diplomirala je na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu — klasa prof. Ante Kuduza. 2010. magistrirala je na ALUO Ljubljana — smjer Oblikovanje vizualnih komunikacija, pri mentoru prof. Milanu Eriču, te obranila magistarsku radnju s naslovom ” Medijska kultura: tradicionalna umjetnost u klasičnim i suvremenim medijima ”. Osim slikarstvom i grafikom, bavi se još grafičkim i web dizajnom, fotografijom, ilustracijom, likovnom teorijom i likovnim marketingom, te osmišljavanjem i organizacijom kreativnih, likovnih i dizajnerskih radionica za djecu i odrasle. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb, te slovenskog društva BMG za promociju turizma i umjetnosti. Izlagala je na 45 samostalnih izložbi i osamdesetak skupnih u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu.

Petar Dolić: '' Ovan '', drvo + željezo, 24 × 27 × 21cm, 2011.

Petar Dolić: ” Ovan ”, drvo + željezo, 24 × 27 × 21cm, 2011.

Petar Dolić rođen je u Travniku 1975. godine. Od 1976. godine živio je u Gospiću, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1999. godine kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Šime Vulasa, a kao izbornu nastavu pohađao je ” Medaljerstvo i malu plastiku ” u klasi prof. Damira Matušića. Član je HDLU-a i ZUH-a. Do danas je izlagao na tridesetak samostalnih izložbi i četrdesetak skupnih izložbi. Autor je brojnih skulptura na javnim prostorima ( ” Tri sunca ” — uvala Vela lozna, Postira; ” Podmornica ” – Zagrebački velesajam; ” Brod na suhom ” – Njemački park, kraj Boćarskog doma (ZG), ” Spomenik poginulim braniteljima ” u Labinu u sklopu Mediteranskog kiparskog simpozija, ” Jabuka ” u Crnom Lugu, u sklopu Goranske kiparske radionice Lokve….). Osim navedenog, Petar Dolić je i autor ” Večernjakove milenijske ruže ”, ” Dekanskog lanca ” Veleučilišta Nikola Tesla u Gospiću. Dobtinik je brojnih nagrada ( Sveučilišta u Zagrebu, I. nagrada na trijenalu hrvatskog akvarela, I. nagrada za spomenik Oluja 95, spomenik Pomorcu i pomorstvu u Rijeci….) ( Petar Dolić: ” Ovan ”, drvo + željezo, 24 × 27 × 21 cm, 2011. )

Petar Ćujo: '' Ajkula '', kamen, 50 × 30 × 23 cm, 2014.Petar Ćujo rođen je 30. 9. 1991. u Zagrebu. 2006. godine upisuje Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Po završetku prvog razreda, opredjeljuje se za smjer kiparstva. 2010. završava srednju školu, te upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, također smjer kiprstva. Trenutno je diplomska godina u klasi prof. Peruška Bogdanića. 2011. sudjeluje na izložbi ” Skulptura u kamenu 1991–2011 “. 2012. sudjeluje na ” Festivalu skulpture u pijesku Lopar “, 2013. postavljena skulptura na javnoj površini ” Crna rupa “, Brač, CZK Bol, 2013. postavljena skulptura na javnoj površini ” Ivy 23 “, ” Kiparska škola Montraker “, Vrsar . Živi i radi u Zagrebu. ( Petar Ćujo: ” Ajkula ”, kamen, 50 × 30 × 23 cm, 2014. )

Petar Hranuelli: '' Pas '', kamen 35,5 × 33,5 × 19,4 cm, 2016.

Petar Hranuelli: ” Pas ”, kamen 35,5 × 33,5 × 19,4 cm, 2016.

Petar Hranuelli rođen je u Supetru ( 27. 12. 1975. ), a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 42 samostalne i 84 skupne izložbe u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja.

O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Nikola Albaneže, Nikolina Mahović, Stanko Špoljarić, Rašeljka Bilić, Romina Peritz, Davorin Vujičić, Draženka Jalšić Ernečić , Snježana Kauzlarić, Romana Tekić, Kristina Tamara Franić,… Djela mu se nalaze u javnim i privatnim zbirkama ( Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska, Španjolska, Kalifornija, Čile,… ) Član je HDLU-a od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu i Rasoji.

Milena Lah: '' Galeb '', kamen, 52 × 16 ×16 cm, 1959.

Milena Lah: ” Galeb ”, kamen, 52 × 16 ×16 cm, 1959.

Milena Lah rođena je u Ajdovčini ( Slovenija ) 1920. godine. Završila je kiparstvo na Akademiji u Zagrebu kod V. Radauša. Nakon toga polazi Majstorsku radionicu V. Radauša. Studijski je boravila u Italiji, dok prvu izložbu priređuje u Zagrebu. Sudjelovala je na kiparskom simpoziju u Labinu, a za svoj rad je i nagrađivana. O njoj je izdana monografija, te pripremljena i retrospektivna izložba krajem 90′ih. Umrla je u Zagrebu 2003. godine.

U početku se oslanja na naučeno, te razvija u granicama realizma, kako bi ga kasnije pojednostavila i time stavila naglasak na sam materijal i njegovo simbolično značenje. Izvor tema pronalazi u tradiciji, narodnim pričama i legendama. Takve teme poput Velog Jože, obrađuje na nov i moderan način. Naglašava posebno razlike između materijala koje voli kombinirati, a posebnu pažnju pridaje prikazivanju ženskih likova.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s