Intervju sa umjetnikom: Denis Kaplan

Denis Kaplan

Denis Kaplan

Razgovor vodila: Krešimira Gojanović

Denis Kaplan, umjetnik slikar koji živi i radi u Zagrebu, u svom umjetničkom izričaju kombinira dvije velike ljubavi – slikarstvo i glazbu. Njegove slike, pretežno apstrakcije u tehnici akrila na platnu, inspirirane su glazbenim djelima različitih žanrova, od klasične glazbe preko jazza i rocka do popularnih melodija i evergreena. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb (HDLU Zagreb) od 2016. godine.

Denise, poznat si po svom apstraktnom slikarskom izrazu, pri čemu tvoje slike dočaravaju ritam i energiju različitih glazbenih djela. Kako je došlo do toga da si počeo slikati na taj način, postoje li neki umjetnici iz povijesti ili slikarski pravci koji su utjecali na tebe?

Denis Kaplan 1– Cijeli život aktivno slušam glazbu i u jednom trenutku sam za vrijeme slušanja primijetio da glazbena djela mogu doživjeti kao sasvim jasne slikarske vizije. To me ponukalo da započnem sa figurativnim slikanjem u raznim tehnikama, kojima sam prenosio svoj doživljaj glazbe na slike, na način da je svaka slika predstavljala jedno glazbeno djelo. Nakon kraćeg vremena, osjetio sam da mi figurativno slikarstvo ne daje dovoljno slobode u izricanju svega što sam slikarski htio prenijeti, pa sam spontano počeo istraživati apstraktno slikarstvo, koje sam ubrzo zavolio i koje mi je u potpunosti odgovaralo.

Denis Kaplan 2Za tehniku sam odabrao akril na platnu, jer najviše odgovara karakteristikama moje ličnosti i dinamici ideja koje se brzo, ponekad munjevito izmjenjuju.

Na mene su kao ljubitelja moderne umjetnosti, iako ne direktno, najviše utjecali američki i europski apstraktni ekspresionisti četrdesetih i pedesetih godina prošlog stoljeća, od kojih su neki i sami imali određeni kontakt sa muzičkom scenom svog doba, posebno sa slobodnim atonalnim improvizacijama u okviru free jazz pokreta u glazbi Alberta Aylera, Johna Coltranea, Ornettea Colemana, Cecila Taylora i drugih. Iako je moj slikarski stil drugačiji, među apstraktnim ekspresionistima najbliža su mi i najviše volim djela Franza Klinea, Clyfforda Stilla i Roberta Motherwella, ali i Willema de Kooninga te Jacksona Pollocka.

Denis Kaplan 3Oni su svojim slikarskim izričajem, osim jazzerima, bili također i određeni pandan onome što se u svijetu klasične glazbe događalo od pojave atonalnosti, glazbenog ekspresionizma u prvoj polovici XX stoljeća u muzici Schoenberga, Berga i Weberna, a posebno serijalnoj glazbi Bouleza, Nonoa, Ligetija, Stockhausena, i ostalih.

Prošle godine bio si vrlo aktivan na više međunarodnih izložbi, pretežno u Italiji. Gdje si sve izlagao, kakva su ti bila iskustva na tim izložbama i kako si općenito doživio talijansku slikarsku i galerijsku scenu, u odnosu na našu?

– Početkom prošle godine dobio sam poziv na suradnju od Art direkcije tri firentinske galerije – ArtExpertise, Galerije Merlino i Galerije Mentana da izlažem svoja djela u njihovim prostorima, tako da sam izlagao na desetak skupnih međunarodnih izložbi koje su te galerije organizirale. Također sam postao član Milanskog bijenala umjetnosti 2017., koje organizira M.A.D. galerija Milano, tako da sam sa svojim radovima sudjelovao na mnogim eventima, koji su se održavali u okviru bijenala.

Denis Kaplan 4Moja iskustva rada sa talijanskim galerijama su jako pozitivna. Radi se o živahnoj slikarskoj sceni, u kojoj se sa galeristima održava stalni kontakt na prijateljskoj razini i raspravljaju razne mogućnosti u cilju što bolje prezentacije umjetnika. Najviše od svega svidio mi se visoki stupanj poštovanja, brige i profesionalizma s kojima se galeristi odnose prema umjetnicima koje zastupaju, što znamo da kod nas nije uvijek slučaj.

Dosta si aktivan u prezentaciji svog slikarstva preko interneta, preko različitih specijaliziranih digitalnih platformi i na društvenim mrežama, gdje imaš puno strane publike iz različitih država svijeta. Kakva su ti iskustva sa tim prezentacijama na internetu i koliko je danas za umjetnika bitno da se predstavi na taj način?

Denis Kaplan 5– Iako to uzima puno vremena, dobra i kvalitetna prezentacija kroz društvene mreže ključna je za bilo koga, tko želi biti vidljiv na svjetskoj likovnoj pozornici, tako da dosta pažnje i vremena ulažem u takvu prezentaciju, posebno preko Facebooka. Osim toga, takva prezentacija je izuzetno važna za umjetnike, jer u bliskom i prijateljskom svakodnevnom kontaktu s kolegama širom svijeta, ljubiteljima umjetnosti i kolekcionarima oni mogu dobivati uz vrijedan feedback, komentare i reakcije na svoja nova djela i informacije o zbivanjima i događanjima na likovnim scenama u različitim dijelovima svijeta. Društvene mreže su također sve više i vrlo vrijedan prodajni kanal.

Mnogi likovni agenti, kritičari i galeristi aktivno prate situaciju na društvenim mrežama, pa su puno veće šanse da umjetnicima, koji se prezentiraju tim kanalima, stignu i ponude za izlaganja u inozemstvu ili moguća zastupanja.

Denis Kaplan 6Kakav je, po tvom mišljenju, današnji položaj likovnih umjetnika na našem tržištu i što bi tu trebalo poboljšati, koje mjere i poticaji bi olakšali rad domaćim likovnim umjetnicima?

– Kao što znaš, uz tradicionalno vrlo slabu brigu državnih struktura i ministarstva, mi u Hrvatskoj nemamo ni razvijeno tržište, pa tako ni likovne agente koji bi se profesionalno bavili nečijom karijerom, tako da je svaki umjetnik prepušten sam sebi. Hrvatsko tržište je vrlo specifično i premalo, pa je shodno tome i položaj likovnih umjetnika iznimno loš. Nadam se da će novi Zakon o umjetnicima donijeti neke pozitivne promjene, iako, na žalost, ja tu nisam preveliki optimist. Ali dajmo još do donošenja Zakona šansu Ministarstvu da nam dokaže da se varamo…

Denis Kaplan 7Naslikao si veliki broj djela, preko 700, te spadaš također u umjetnike koji trebaju veći radni prostor, a kakvih danas ima puno kod nas. Smatraš li da bi se naša gradska uprava trebala više angažirati u tome, da u suradnji sa različitim umjetnicima rješava te probleme umjetničkih ateljea, obzirom i da nam je danas veliki broj prostora u gradu prazan i napušten, čak i u blizini samog centra grada?

Denis Kaplan 8– Bilo bi zaista lijepo kada bi državne strukture i gradska uprava povećali svoj angažman i ponašali se kao saveznici umjetnicima, koji u ovakvim vremenima trebaju baš svaku vrstu potpore, pa tako i pomoć u rješavanu problema sa neophodno potrebnim prostorima za rad. Ogromna je šteta da u ovakvim okolnostima prostori stoje prazni i napušteni. Cijelu proceduru bi trebalo pojednostaviti i te prostore što prije dodjeliti umjetnicima na korištenje.

Kakvu glazbu najviše preferiraš dok slikaš, koji su ti omiljeni stilovi i izvođači?

Denis Kaplan 9– Najviše preferiram klasičnu glazbu svih perioda i u svim njenim oblicima, zatim jazz pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, a onda i još puno drugih žanrova, kao npr. psihodelični rock 60-tih, post-punk, goth rock, a volim i evergreene, šansone i još puno toga…..Od izvođača ne bih nikoga izdvajao, jer bi spisak bio zbilja predugačak.

Što bi poručio mladim umjetnicima, odnosno manje iskusnim kolegama, što je to što danas slikar treba imati da bi se što duže održao na sceni, u svom stvaralačkom radu?

Denis Kaplan 10– Poručio bih da u cilju svog umjetničkog razvoja, već u startu, uz prezentaciju svoga rada i izlaganje u lokalnoj sredini, pokušaju što više izlagati i u inozemstvu, kao i na društvenim mrežama. Uz što više rada u struci, mislim da je potrebno razvijati i neke druge, posebno emocionalne, psihološke i filozofske aspekte ličnosti, koji možda nisu direktno vidljivi, ali čine jednu višeslojnost, koja je umjetniku ključna u svim aspektima rada i djelovanja.

Apstraktno slikarstvo ljudi često puta ne shvaćaju, kod nas je zadnjih godina došlo i do pomalo neshvatljivog procvata hiper-realističnog slikarstva. Kakvo je tvoje mišljenje o tome i kakva su bila tvoja iskustva u stranim galerijama u kojima si izlagao – kakvi slikarski stilovi su se tamo preferirali?

Denis Kaplan 11– Moj je dojam da za razliku od Hrvatske, na mjestima gdje sam ja izlagao, i publika i galeristi preferiraju apstraktnu umjetnost. Postoji i jasno vidljiva, profilirana publika. Kič umjetnost se većinom izbjegava. To je i jedan od razloga zašto sam svoju prezentaciju uglavnom okrenuo prema inozemstvu i prema tim galerijama. Apstraktna umjetnost je često ljudima nerazumljiva, jer nije dio njihovog svakodnevnog iskustva i rutine.

Denis Kaplan 12Za pravo razumijevanje je potrebno dosta toga, tako da publiku za apstraktnu umjetnost treba odgajati od najranijih dana. Na žalost, čini mi se da se uz ovakvu situaciju u obrazovanju u našoj zemlji i odnosu prema umjetnosti, razumijevanje modernih umjetničkih formi ni u budućim vremenima neće puno poboljšati.

Za kraj, tvoji budući planovi – planiraš li neke nove projekte i izložbe u 2018.?

– Pošto sam obaviješten da u 2018. godini dobijam status stalnog artista (artista in permanenza) u ArtExpertise galerijama, sa njima ću izlagati na zaista jako puno izložbi kroz cijelu godinu u Italiji, ali i u drugim europskim državama, gdje te galerije često organiziraju izložbe.

Denis Kaplan 13Također produžujem suradnju i sa Milanskim bijenalom, koji se nastavlja i ove godine u M.A.D. Galeriji Milano, a imam pozive i iz još nekoliko drugih talijanskih i austrijskih galerija za izlaganje u Rimu, Veneciji i Beču, pa ćemo vidjeti što će se od toga ostvariti.

Za par mjeseci imam i jednu samostalnu izložbu u Zagrebu, a nadam se izlaganju i na nekoliko skupnih izložbi sa HDLU Zagreb. U ovoj godini, nakon velikog ciklusa posvećenog opernoj glazbi, koji mi je uzeo skoro cijelu 2017. godinu, planiram dovršiti već započeti novi slikarski ciklus, na većim platnima i u slobodnijoj apstraktno ekspresionističkoj formi, u cijelosti posvećen muzici poznatog grčko-francuskog kompozitora Iannisa Xenakisa. On je bio jedan od najvažnijih avangardnih skladatelja u periodu nakon 2. svjetskog rata. Njegova djela su snažno revolucionizirala glazbu 20. stoljeća i utrla put novim umjetničkim izrazima, tako da na tom izvoru nalazim brojne inspiracije.

 

Djela: Copyright (c) Denis Kaplan

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.