Intervju sa umjetnikom: Krešimir Radas

Kresimir Radas

Krešimir Radas

Razgovor vodila: Krešimira Gojanović

Krešimir Radas je rođen 28. rujna 1981. godine u Vodicama, Hrvatska. Nakon diplome na građevinskom fakultetu u Splitu 2006. godine, seli se u Zagreb, gdje i danas živi i radi. Počeo je slikati od ranih školskih dana, koristeći tehnike akvarela, tempere, olovke i ugljena na papiru, ulja i akrila na platnu. Svoje slikarske vještine usavršavao je uzimajući privatne sate kod više akademskih slikara. Sudjelovao je na više od trideset skupnih izložbi u domovini i inozemstvu, te na tri samostalne izložbe. Također je sudjelovao i na brojnim likovnim kolonijama humanitarnog karaktera. Član je HDLU Zagreb.

Krešimir Radas, ''Suhozidi III'', akril na platnu, 50 x 70 cm

Krešimir Radas, ”Suhozidi III”, akril na platnu, 50 x 70 cm

Krešimire, tijekom veljače 2018. izložio si svoje recentne radove u Europskom domu Zagreb, na izložbi ”Susret generacija”. Tvoj slikarski opus bavi se i nekim motivima hrvatske baštine, pa nam reci nešto više o tome.

– Tako je, zahvaljujući izvrsnoj suradnji HDLU Zagreb i Europskog doma Zagreb, ukazala se prilika da predstavim svoje radove nastale većinom u 2017. godini. Radi se o ciklusu slika suhozida srimskog poluotoka i šibenske katedrale. Gotovo identičan postav slika sam izlagao u lipnju 2017. u rodnim Vodicama, pa je došlo vrijeme da i zagrebačku publiku provedem na putovanje kroz kameni krajolik.

Krešimir Radas, ''Suhozidi-vinograd'', akril na platnu, 50 x 70 cm

Krešimir Radas, ”Suhozidi-vinograd”, akril na platnu, 50 x 70 cm

Odrastajući u kraju koji obiluje kamenjem, teško je da vam ne uđe pod kožu. Okolica Šibenika predstavlja obalu najgušće zasićenu suhozidima u ovom dijelu Mediterana. Pretpostavlja se kako suhozida na istočno-jadranskoj obali ima najmanje 100.000 kilometara, od toga na cca 500 kilometara kvadratnih obalne okolice Šibenika, otpada najmanje polovica. Lokalitet Srime je raritetan i najsličniji Farskoj hori.

Prema nedavnim mjerenjima, na Srimi ima preko tisuću i sto kilometara suhozida i dvjesto bunja, što su impozantne brojke. Suhozidi su svojevrsna “endemska arhitektura” Dalmacije, koja govori o snažnom vitalitetu ljudi tog podneblja i njihovoj vjekovnoj, sudbinskoj povezanosti s kamenom i zemljom.

Krešimir Radas, ''Suhozidi-Srima VIII'', akril na platnu, 50 x 70 cm

Krešimir Radas, ”Suhozidi-Srima VIII”, akril na platnu, 50 x 70 cm

Te vijugave linearne gromile kamena, svojevrsni su “memento” za prošla vremena, poput živog kamenog krvotoka vrijednih ratara i težaka, koji su vjekovima živjeli u suživotu sa prirodom, poštujući zemlju, nebo i more.

Meni kao slikaru, ti suhozidi nisu samo vizualni fenomeni, već “znaci” u prostoru, koji nose duboku i neprolaznu simboliku života ljudi toga kraja i vrijedni su “dokumenti” davno prošloga vremena. Kad se to područje gleda iz zraka, ono se pretvara u kamenu čipku raznih oblika, koji kao takvi postaju nepresušno vrelo inspiracije za slikarske motive.

Osim ciklusa suhozida, na svojim slikama bavio si se i motivom šibenske katedrale, koju si slikao u različitim perspektivama i dobima dana, naglašavajući njezinu monumentalnost, kao i značaj za hrvatsku baštinu?

Krešimir Radas, ''Šibenska katedrala'', akril na platnu, 50 x 70 cm

Krešimir Radas, ”Šibenska katedrala”, akril na platnu, 50 x 70 cm

– Ne treba napominjati koliko je velebna šibenska katedrala. Dokaz tome je i uvrštenje u UNESCO-vu listu kulturne baštine. Katedrala je vizualni identitet grada i svojevrsna potvrda o svjetonazoru i bogobojaznosti čovjeka određenog vremena. Zato je nepresušno vrelo promatranja i promišljanja o prolaznosti i vječnosti života u isto vrijeme. Katedrala je kao živi organizam, čija se ljepota preljeva i na grad.

Moje viđenje njezina “poslanstva” je interpretacija fizičke pojavnosti građevine kroz osobiti “sfumato” izraz, u kojem se likovnim jezikom želi naglasiti ona njezina metafizička, nevidljiva vrijednost. Samo fotografsko dokumentiranje oblika katedrale ne bi bilo u mogućnosti ponijeti poruku, koju ona nosi kroz vrijeme svoga postojanja.

Krešimir Radas, ''Prema nebu'', akril na platnu, 70 x 50 cm

Krešimir Radas, ”Prema nebu”, akril na platnu, 70 x 50 cm

Tako, nakon slika same katedrale, slikam i grad Šibenik, naglašavajući kako u genezi grad i katedrala ispisuju zajednički život, kako u povijesti, tako i sada, sa vjerom da će tako biti i u budućnosti. Katedrala nam je znak da znamo, možemo i moramo bolje, jer smo dokazali da smo sposobni stvoriti nešto bezvremensko.

Zbog čega je po tebi važno očuvati i zaštititi tradicionalne krajobraze i načine korištenja zemljišta u Dalmaciji?

– Kamen i suhozidna gradnja imaju svoju kulturnu, uporabnu, ali i emotivnu vrijednost. Trendovi napuštanja tradicionalnog načina korištenja zemljišta prisutni su i danas, a posljedice u prostoru očituju se na dva načina. S jedne strane, specifični prostorni uzorci tradicionalne upotrebe zemljišta prepušteni su prirodnim procesima, dok su, s druge strane, intenziviranjem poljoprivrede izloženi okrupnjavanju zemljišta, koje ne slijedi postojeće sisteme parcelacije. Vrlo izražen čimbenik degradacije krajobraza danas je i jačanje turističke djelatnosti, koja se u prostoru očituje naglim i često nekontroliranim (neplanskim) širenjem naselja i cestovne infrastrukture.

Krešimir Radas, ''Tufinavije škure'', akril na platnu, 60 x 50 cm

Krešimir Radas, ”Tufinavije škure”, akril na platnu, 60 x 50 cm

Nestajanje tradicionalnih krajobraznih uzoraka nije samo estetska degradacija, nego je i degradacija biološke i kulturne raznolikosti. Unatoč tome, Dalmacija je još uvijek prepoznatljiva po kulturnim krajobrazima. Određen broj sigurno zavrijeđuje zaštitu na nacionalnoj razini, a neki vjerojatno i uključivanje u registar svjetske prirodne i kulturne baštine. U Hrvatskoj je prisutan i problem niske razine svijesti o vrijednostima i jedinstvenosti naših kulturnih krajobraza. Njihova problematika, te mogući modeli zaštite gotovo da i nisu prisutni u razvojnim strategijama i prostornim planovima.

Opiši nam malo pobliže svoj stvaralački proces, kako pronalaziš ideje za svoje slike, koliko je taj proces skiciranja i slikanja kod tebe studiozan i planski, odnosno intuitivan i spontan?

– Motivu uvijek pristupam tako da o njemu prvo razmišljam i ”pripremam” ga u svojim mislima. Budući da sam građevinar po struci, prvo napravim plan i sve razradim, ne želeći se dovesti u situaciju nepredviđenih scenarija.

Krešimir Radas, ''Sveti naš Jakove'', akril na platnu, 60 x 80 cm

Krešimir Radas, ”Sveti naš Jakove”, akril na platnu, 60 x 80 cm

Naravno, često se dogodi da me slika odvede na nepoznato putovanje i u konačnici me to veseli, ali volim se pretvarati da uvijek znam kakav će ishod biti. Za svoje suhozide tražim na Google kartama zgodan motiv, koji će me zainteresirati svojom kompozicijom, rasporedom i ritmom gromača. Odabrane motive suhozida iscrtavam na platno. Potom slijedi ”igranje” koje me najviše veseli, gdje gradim strukturu i boju na slici. Nekad i razgrađujem i reduciram oštre linije suhozida. Svaka slika je priča za sebe. Druge motive koje slikam, radim na način da gradeći sliku, razgrađujem figuraciju i jednim tzv. oduzimanjem i redukcijom stvaram motiv koji naginje apstrakciji, ali je još uvijek prepoznatljiv.

Krešimir Radas, ''Šparići i fratrići'', akril na platnu, 50 x 70 cm

Krešimir Radas, ”Šparići i fratrići”, akril na platnu, 50 x 70 cm

Kroz vrijeme sam mijenjao i dorađivao svoj stil, a poznajući se, promjeni nema kraja. Uvijek postoji prepoznatljivi slikarski rukopis kod svakog autora, ali neminovno dolazi do razvoja i mijenjanja. Kolorit je sredstvo izražavanja emocija, koje se ne mogu u potpunosti predstaviti putem umjetničkih oblika. Visoki senzibilitet prema boji imaju upravo narodi koji su vezani uz vedra, sunčana podneblja. Primjer za to su stari Grci, kod kojih su sunce i sjena odigrali maestralnu ulogu u njihovoj arhitekturi. A područje moje Dalmacije i te kako je blisko ovim uvjetima.

Zato je senzibilitet prema boji utkan u moj temperament, a njegovo doziranje aktivira se prema intenzitetu mojih doživljaja vanjskoga svijeta. Zadnji ciklus slika ima odmjereniji kolorit i to mi karakterno više odgovara. Vidjeti ćemo u kojem ću se smjeru razvijati.

Osim suhozida, gradskih motiva i pejzaža karakterističnih za Dalmaciju, voliš također slikati ptice i životinje?

Krešimir Radas, ''Moj galebe'', akril na platnu, 50 x 70 cm

Krešimir Radas, ”Moj galebe”, akril na platnu, 50 x 70 cm

– Svi oblici žive i nežive prirode potencijalni su motivi svakom slikaru, jer se on izražava likovnim jezikom, na vizualni način. Moji motivi su manje više vezani za Dalmaciju i more. Iako su nekretnine-reljef i građevine moji prioriteti, obzirom na moje profesionalno životno opredjeljenje graditelja, moju pažnju zaokuplja podjednako svijet biljaka, kao i oblici u pokretu – tovar, ribe, galeb.

Ljepota jednoga cvijeta ili gracioznost galeba u letu podjednako su vrijedni svake slikareve pažnje, jer je njihova ljepota nenadmašna i trajna za sva vremena. Zato ih je potrebno zabilježiti, ne samo slikarskim kistom, već i kiparskim dlijetom, baletnim pokretom i stihom pjesme.

Krešimir Radas, ''Krovovi'', akril na platnu, 60 x 80 cm

Krešimir Radas, ”Krovovi”, akril na platnu, 60 x 80 cm

Kakvi su ti daljnji planovi?

– Nakon vrlo radne 2017. godine, nastalo je jedno malo zatišje, ali slikati se mora, jer to dolazi iznutra. Trenutno je u fazi skice jedan pejzaž. Nisam ih radio neko vrijeme i odlučio sam malo eksperimentirati. Treba pred sebe stavljati izazove, jer se na taj način slikarski raste.

 

 

 

Copyright (c) Krešimir Radas

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.