Izložba fotografija Damira Širole u Galeriji Matice hrvatske: ”Magija slike – izgubljena fotografija”

U petak, 27. travnja 2018. u 19 sati u Galeriji Matice hrvatske (Matičina 2, Zagreb), otvara se izložba fotografija Damira Širole pod nazivom ”Magija slike – izgubljena fotografija”.

Damir Širola rođen je u Zagrebu 27. 4. 1960. godine. Fotografiju je upoznao već u osnovnoj školi, a 1982. započinje sa izlaganjem na skupnim izložbama i salonima fotografije kao FA II i upoznaje najznačajnije suvremene fotografe (Mladen Tudor, Ivan Posavec, Mio Vesović, Jasmin Krpan, Danijela Lušin, Pero Dabac, Marija Braut), s kojima sudjeluje na mnogim izložbama širom bivše države.

Damir Širola

Tokom toga vremena, pa sve do danas snimio je veliko broj arhivskih snimaka, kataloga i plakata za mnoge likovne umjetnike i zagrebačke galerije (Libuša Kirac Vranko, Kruno Vrgoč, Hanibal Salvaro, Stanislav Habjan, Željko Marciuš, Marija Ujević Galetović, Ana Kinčić, Neva Lukić, i dr.), kao i opsežnu tehničku dokumentaciju za ”Rade Končar” te katalog proizvoda za ”TEP” – tvornicu rasvjetnih tijela. Također je dizajnirao i opremio svojim fotografijama nekoliko zbirki pjesama autora Nenada Slukića, zbirno izdanje mladih pjesnika u Varaždinu i zbirku poezije Zvonka Zečevića.

Od 2008. započinje sa samostalnim izlaganjem, te je izlagao u KIC-u Zagreb, Salonu palače Sermage Varaždin, Matici hrvatske u Zagrebu, Art klubu Grič Zagreb, galeriji Zlati Ajngel u Varaždinu, galeriji Miljenko Stančić, galerijskom centru Varaždin, i dr.

Tokom 2012. i 2013. sudjeluje u postavu serije izložbi ”Gorgona uber alles” u selekciji Mije Vesovića. Postav je izložen u tri zagrebačke galerije tokom više od godine dana. Živi i radi u Zagrebu i Varaždinu. Kontakt: damirsirola60@gmail.com

Iz predgovora Željka Marciuša: Magija slike – Izgubljena fotografija

Damir Širola 1

Damir Širola 1

Očito je oko sredovječna promatrača zasićeno pred inflacijom fragmentiranih slika.[1] Živeći svakodnevno u bitno vizualnoj kulturi, dominacija slike prenosi nemjerljivi broj informacija koje od zore osobne svjesne-podsvjesnosti do prezentskog trenutka ne uspijevamo klasificirati unutar memorijskih foldera vlastitosti. Stanjem svojevrsne masovne halucinacije do balčaka smo dovedeni i uronjeni audio-verbo-vizualnu kakofoniju koju dnevnim pogledom ne možemo obuhvati niti pojmiti.

Nesvjesno je procesuira snovima, koji se također manifestiraju filmićnim slikama.[2] Paradoksalna je situacija što pri procesu odgonetavanja fotografija nekonvencionalnoga fotografa Damira Širole u vidu imamo galaksiju svih slika koje uopće možemo doživjeti i zamisliti. Tek dedukcijom iz univerzalne slikovne mreže koju kao nesvjesnu prtljagu nosimo gdjekuda, nutarnjim motrištem upućujemo na fotografiju. Dijalektikom između stvarnosnoga i prikazanoga, razmrvljeni svijet fokusom fotografa te naknadnim procesom skeniranja fotografije pokušavamo ponovno sastaviti, tekstualno označiti.

Damir Širola 2

Damir Širola 2

U srodnosti između drugosti i drugoga naslućujemo se, a katkad i prepoznajemo – poput ruke i njezine sjene na zidu – preklapamo. Fotografija je igra između pogleda, vida, gledanja, promatranja, kadriranja, snimanja, zabilježbe, predočavanja, koncentracije, psihologije gledanja i materijalizacije viđenoga,[3] koja našim osjetima podaje određenu smislenost. Iako posjeduje fizikalnost, ona je tanašna i sporedna. Srž je iluzijsko-evokativna komponenta u koju moramo vjerovati. Iako naizgled izgleda objektivno, fotografska slika temeljena je na obmani.

Alat fotografa možemo poimati kao njegovo produženo oko, a fotografiju kao odluku viđenja. To je idealna predodžba: “Sama snimka je usmjeren i kodiran pogled. Nema izraza koji je jednak svom izgledu (o čemu autor sanja), jer svaki izraz sadrži distancu. U najboljem slučaju,njezin je najskraćeniji oblik”.[4]

Mimo mistifikacije i demistifikacije slike, u Filozofiji fotografije unatoč ikonolatrije suvremena svijeta koja se u tehničkoj ili digitalnoj slici formiranoj nakon tekstolatrije, a satkanoj istim onim imaginacijskim sredstvima od koje je sazdan njezin stvaratelj, važna je  magija slike: “(…) svijet magije u kojem se sve ponavlja i sudjeluje u kontekstu značenja”.[5] Iako je izgledom 3D prikaz na 2D površini, u prostor-vremenu fotografija je zapravo 4D prikazivačka metoda jer uključuje protok vremena tijekom snimanja i naknadnoga promatranja. Magija slike analogna je Slaterovom promišljanju fotografije kao prirodne čarolije. Upravo čarolija nas privodi Širolinom ključu dešifriranja izložbe – spoju između hommagea Davidu Lynchu i Barceloni.

Fotografija i film projekcija su i simboličko, fantazijsko ostvarenje čovjekovih žudnji.[6] Lynchovi filmovi i Širolina fotografska posveta redatelju su poput obojenih slika snova u kojima je mimo moralnih inhibicija sve moguće. Od erosa do košmara nevidljivog na privi pogled. Na autorovim fotografijama, ljudi, predmeti, stvari, prikazi ukošenom perspektivom, posjeduju tajni život.

Lynch o ključnoj sceni – pogleda iz ormara – Plavoga baršuna (1986) tumači kako je oduvijek voajeristički zamišljao da je u nečijem stanu i promatra – a sudionici prizora nisu toga svjesni.

Žižekova interpretacija Lynchove izgledne seksualne brutalnosti, višestruka je. Edipovska; potom projekcija fiktivne zamjene za oca koji skriva impotenciju, te naposljetku šokom-terapijom probuđene žrtve seksualna zlostavljana prouzročene nasilnom magijom. Široline obojene slike su poput kadrova Lynchove često morbidne filmske estetike usporedne fotografskom magijom, koja prikriva i pokriva cijeli redateljev opus. Možemo ih kontrapukntirati redateljevoj naizgled običnoj estetici, zapravo krinkom iza koje se zadire duboko u nesvjesne tajne čovjeka, oko kojih se plete naizgled nerazumljiva fabula meta-slike i meta-značenja iznad i ispod omalenih pragova svijesti.

Damir Širola 3

Damir Širola 3

Širolin kolorit je zasićen do pregnuća, a kadrovi besprijekorno rezani. Autorova je to aura snoviđenja, dubinske i stoga mistične estetike. Točno, Široline slike posjeduju element snoviđenja, budnoga sanjanja, koje ujedno pobuđujući i budeći sanjača u nama šalju ambivalentne signale. Je li to doista stvarno? Prikazuju ono što vidimo i metafizičnost takova uvida. Iza sjajnih caklina, obojenih svjetlo-sjena, zrcalnih i pomaknutih kadrova, ukošenih pogleda…; iza izglednosti običnoga kriju se dubinski nesvjesni slojevi. Ujedno zapisom i osvijetliti i psihologijom slike osvijestiti ljudska mračna stanja – potka je autora.

Obojiti i sugerirati zatamnjenje simboličnih odraza viđenih i tumačenih u kontekstu Lynchovih filmova, zahtjevna je, sublimirana i koloritom otežala – do raspuklina – zasićena fotografija. Primjerice, ptičji pogled na Harley-Davidsona priziva retro-hipnotičku, zatravljenu atmosferu Twin Peaksa, kao i primjer sa odrezanom krmom broda.

Fascinacija kadrom i njegovim dvosmislenim detaljima, kao i magičnim ugođajem u kojem poneki predmet kazuje nešto o svojoj metafizici i meta-stvarnosti temeljene su značajke predočenih fotografija. Svjedočanstvo su o onostranome koje se krije iza svega pojavnoga, na što pri svojoj foto-analizi seciranja  zbiljnoga, Širola upućuje potragom za opijenom, pomaknutom stvarnošću proisteklom ujedno iz libida i mračnosti čovjekove nagonske nužnosti.

Promatrač je uvučen, apsorbiran u kadar zavodljivim silama apsorpcije. Posve prirodno i razložno na to se nadovezuju slike Barcelone. I Gaudi je zapleten i mnogostruko uvijen. Izgledi i pogledi grada također su pomaknuti, blago uvrnuti. Siluete, providno staklo, kontra-licht, nebo i izdižući avion…; lutka na balkonu – morbidnost naizgled obične žućkaste fasade sa zelenim žaluzinama i čovjekom koji viri; odbljesci i strukture refleksnog metala; širokokutne fasade koje se izvijaju uvijek prema filtriranoj modrini neba, prema gore, uvijek prema gore gdje atmosfera postupno preobražava kozmičkome. Uspravna linija. S jedne strane linije fotograf, a sa druge vidokrug, odbrani prizor.

Damir Širola je fotograf. Prizor preobražava u prikaz začudnosti, a prikaz u fotografski ekran u kojem susreću čarolije: film, magija i izgubljena slika.

Željko Marciuš

 

[1] Ovdje specifično i fotografsku sliku Damira Širole pojmovno u daljenjem tekstu počesto označavamo terminom – slika
[2] San je poput scenskih kulisa koje ga omeđuju i definiraju predstavljajući nešto što objektivno nisu. Sadrži dramatsku nit sastavljenu od uvoda, najave radnje, zapleta i razrješenja (Roland Cahen) koja razotkriva. Tjeskobni, pak, san  mori, pritišće i naposljetku budi prestravljena sanjača u pokušaju izbjegavanja skrivenih misli koje nastoje zaobići cenzuru. Takav je san i odveć jasan,tegoban (Sigmund Freud, Autobiografija). Nesvjesno može biti  opasno,kada nema simboličkoga klimaksa koji probuđenome spavaću pridaje  moć razumijevanja i  tumačenja sna. Razrađena teza autora teksta, korištena u ranijoj crtici Noćna mora.
[3] “Viđenje prethodi riječima. Dijete vidom raspoznaje stvari prije nego što nauči govoriti. Viđenje, međutim, prethodi riječima i u jednom drugome smislu. Upravo je viđenje ono što definira naše mjesto u svijetu koji nas okružuje. Taj svijet objašnjavamo riječima, no riječi nikako ne mogu poništiti njegovo postojanje oko nas. Odnos između onoga što vidimo i onoga što znamo nikada nije do kraja uspostavljen.”; J. Berger, Ways of Seeaing, Lodnon: BBC, 1972, str. 7.
[4] Bernard Noël, Dnevnik pogleda, Matica hrvatska, Zagreb, 2005, str. 90.
[5] Flusserdalje nastavlja o dihotomiji između teksutalno-linearne povijesti i magije slike :”(…) u povijesnome vremenu izlazak sunca uzrok je kukurikanja pijetla, dok u onome magijskome izlazak sunca označuje kukirikanje, a kukrikanje izlazak sunca. Značenje slika je magijsko.”; Viliem Flusser, Filozofija Fotografije, Scarabeus-naklada, Zagreb, 2007, str 22.
[6] Iz pozicije protoka vremena – zaustavljena fotografija, nezaustavljeni je film.Ono što je na filmskoj slici zbog tromosti oka slici bitno i prirodno dinamično – kretanje, na fotografskoj slici bitno je statično – rez. Dinamika je u fotografiji psihološka – potencijalna, kao što je u filmskoj slici statika potencijalna i djelomična.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s