U utorak, 11. prosinca 2018. u 19 sati u Europskom domu Zagreb (Jurišićeva 1/1, Zagreb), otvara se skupna Novogodišnja izložba članova HDLU Zagreb, pod nazivom ‘’U zimskoj intimi’’, u organizaciji Europskog doma Zagreb i Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb. Izložbu će sa autorima otvoriti Krešimira Gojanović i Robert Štimec, a izložba će se moći pogledati do 7. siječnja 2019. Izložbu financijski podržava Grad Zagreb.
Izlažu: Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Marija Čingel, Krešimira Gojanović, Zlatko Isaković, Juraj Jonke, Ivana Kolić, Stjepan Perković, Krešimir Radas, Laura Šarabok i Mladen Žunjić.
Novogodišnja izložba članova HDLU Zagreb: U zimskoj intimi
U davnim vremenima, kod starih Rimljana postojao je drevni praznik posvećen bogu Saturnu, pod nazivom Saturnalije, koji je u narodu bio izuzetno popularan, jer je predstavljao simbolički povratak u ‘’zlatno doba’’, u kojemu su po tadašnjim legendama, ljudi živjeli u obilju i društvenoj jednakosti. U tim danima Saturnalija, koje su se održavale oko 17. prosinca, a kasnije su produžene sve do 23. prosinca, robovi i sluge privremeno su dobijali slobodu od svojih gospodara, koji su im ponegdje čak dopuštali i da jedu za njihovim stolovima i uživaju u brojnim svečanostima, darivanju i druženju sa prijateljima.
Tada se obilježavao i početak zime kroz zimski solsticij, nakon kojega se Sunce počelo ponovo uzdizati i dan je postajao duži, što je u mnogim drevnim civilizacijama predstavljalo pobjedu svjetla nad tamom. Ti prirodni ciklusi sa kojima su ljudi bili usklađeni, imali su i svoja simbolička značenja: mlado Sunce koje se rađalo u tami korespondiralo je i sa sjemenom zakopanim u dubinama zimske zemlje, pa je tako i period zime bio vrijeme introspekcije, kada su se usporavale svakodnevne aktivnosti, a ljudi su se više okretali prema sebi, obnavljajući snagu i gosteći se sa zimnicom, koja se nakon završenih žetvi skupila u smočnicama. U suvremenom užurbanom svijetu gdje je vrijeme postalo novac, zaboravili smo mnoge od tih starih običaja, no i danas jednako kao i prije, živimo u nekim prirodnim ciklusima, koji se smjenjuju kroz godinu.
U novogodišnjoj izložbi članova HDLU Zagreb, tako su se i umjetnici posvetili introspektivnom stvaralaštvu, dočaravajući na različite načine mir zimske intime, u igri duha i tijela kao na slici Antonije Cesarec, gdje susret ljubavnika na ulazu u prostor nalik nekom tajanstvenom labirintu predstavlja gotovo mistično iskustvo, dok nas mlade žene u starinskom rublju na slikama Juraja Jonkea asociraju na skladnu ženstvenost nekih prošlih vremena. Povratak sebi, povratak užitku tjelesnosti, uzemljenje u fizičkom i materijalnom, koje onda postaje temelj i za duhovni rast, dočarano je u seriji aktova Ivane Kolić, u suptilnoj igri tame i svjetlosti, gdje nas njezini ženski likovi podsjećaju na mitsku Perzefonu, vladaricu skrivenih svjetova duše, koja se obnavlja i samo-spoznaje u svojoj samoći. Ana Cerovski i Zlatko Isaković također su nam kroz svoje ženske aktove, ocrtane u mekim pastelnim tonovima, prikazali ozračje opuštene dokolice i slobodu ženske tjelesnosti.
Krešimir Radas ustreptalom slikarskom gestom slika ljubavnike zaogrnute prigušenim plavetnilom, ali i strukture u kamenu domaćih suhozida koji su odoljeli protoku vremena, da bi nas poput kamenih cvjetova podsjetili na neprolaznu narodnu baštinu i domove naših djedova, u kojima su se pričale priče u dugim zimskim noćima, dok su hladni vjetrovi puhali preko opustjelih oranica. Mladen Žunjić ostaje vjeran svojoj ekspresivnoj poetici, gdje gusti namazi žarkih boja oslikavaju energetski naboj i pulsirajuću auru imaginarnog ”Zelenog akta”, te nam, onakraj figurativnosti, pričaju priču o ritmu i plesu boje, koja nas podsjeća na praznične vatromete.
Za Stjepana Perkovića, doživljaj zimske intime predstavlja sjećanje na ljetne susrete ljubavnika u podmorju, na nekom imaginarnom koraljnom grebenu, gdje ljudska tijela podsjećaju na tijela sirena u kružnom, valovitom gibanju. Marija Čingel kroz liričnu atmosferu zimskog drvoreda prikazuje samotnu šetnju mlade žene ispod kišobrana, kao i radost uživanja u zimskim sportovima, skijanju i klizanju, dok Laura Šarabok u bijelo – sivkastim tonovima slika ulicu zametenu snijegom na Silvestrovo.
Tu je i mačka Ivane Kolić da dopuni atmosferu toplog domaćeg ognjišta, koja nas posmatra blistavim pogledom iz neke neobične i udaljene perspektive, poput mudrog bića, koje je sve već vidjelo na ovome svijetu.
Na ovoj izložbi, praznični ugođaj prikazan je i kroz Eros življenja, susrete sa ljubljenima, ali i uživanje u mirnoj samoći, ponegdje kroz melankolično vraćanje u prošlost i stara sjećanja, a ponegdje u zaigranom duhu, u oblaku snježnih pahulja ili na ledenoj površini klizališta. Zima kao vrijeme mirovanja donosi nam potrebu da se povučemo od svijeta i u tim hladnim mjesecima njegujemo svoju kreativnost i nova sjemena ideja koja će proklijati sa toplijim danima, dok praznična vedrina obilježava završetak jednog godišnjeg doba i početak novog, u univerzalnom kruženju prirodnih ciklusa, od svjetlosti prema tami, i obratno.
Čovjek sa svojim običajima i praznicima tako od davnina prati tok promjena u prirodi, na nesvjesnoj razini prilagođava se tim ciklusima čak i u urbanim okruženjima, usklađujući vrijeme svoga djelovanja sa vremenom za odmor i zabavu, težeći univerzalnoj harmoniji, koja se, uz malo sluha, preslikava iz prirode i na naše unutarnje biće.
mr. art Krešimira Gojanović
- Marija Čingel, ”Zimska šetnja”, akril na platnu, 50×70 cm
- Ivana Kolić, ”Ženski akt light 01”, tempera na platnu, 40x50cm
- Stjepan Perković, ”Koraljni susreti”, akril na platnu, 60×80 cm
- Antonija Cesarec, ”Noćna smjena”, akril na platnu, 100×80 cm
- Krešimira Gojanović, ”Vilinsko sijelo”, crtež tuš na papiru, 40×30 cm
- Ana Cerovski, ”Stijena”, komb. tehnika, 70×50 cm
Organizatori izložbe ispred HDLU Zagreb:
Krešimira Gojanović, Robert Štimec, Ivana Kolić
Organizator ispred Europskog doma Zagreb:
Renata Bačić
Postav izložbe:
Denis Kaplan, Krešimir Radas
Ovo mi se sviđa, ali ne vidim koji je rad slikara Žunjića…
Boris
Sviđa mi seSviđa mi se
Nisu stavljeni svi radovi na internet, Borise, nego se treba potruditi i doći vidjeti radove na izložbi. 🙂 No u fotoreportaži s otvorenja ćemo pofotkati postav, pa i radove od kolege Žunića. 🙂
Sviđa mi seSviđa mi se