U Galeriji Vladimir Filakovac (Dubrava 51a, Zagreb) u ponedjeljak, 10. prosinca 2018. u 19 sati otvorit će se izložba “Izbor iz fundusa”, u povodu 50. obljetnice neprekidnog djelovanja Galerije Vladimir Filakovac. Izložba je otvorena do 31. prosinca 2018., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je besplatan.
Na izložbi će se moći razgledati 50 umjetničkih djela posvećenih njenoj 50-godišnjici. Biti će izloženi radovi: Ane Barbić Katičić, Ibrahima Bedija, Vladimira Blažanovića, Želimira Borića, Jagora Bučana, Daniela Butale, Borisa Demura, Maje Dolenčić-Malešević, Petra Dolića, Sebastijana Dračića, Ljerke Filakovac, Vere Fischer, Vinka Fištera, Igora Gustinija, Tee Hatadi, Nikoline Ivezić, Dragutina Juraka, Nives Kavurić Kurtović, Melinde Kostelac, Ivana Kožarića, Antuna Krešića, Vatroslava Kuliša, Ivana Lackovića Croate, Milene Lah, Ivana Lesiaka, Tihomira Lončara, Jelene Lovrec, Ivana Lovrenčića, Velibora Mačukatina starijeg, Vlade Marteka, Duje Medića, Bane Milenkovića, Marcele Munger, Ivane Ožetski, Zdravka Pala, Pavla Pavlovića, Ratka Petrića, Mirka Rafaja, Branke Riđički, Hanibala Salvara, Zlatka Sirotića, Ljubomira Stahova, Vesne Šantak, Duška Šibla, Miroslava Šuteja, Nenada Voriha, Mije Vučić, Marka Zemana, Nade Žiljak i Vilka Žiljka.
Iz predgovora Svebora Vidmara: 50 godina kontinuiteta
Galerija mladih – Galerija Dubrava – Galerija Vladimir Filakovac
Malo koji izložbeni prostor može se pohvaliti s tako dugim kontinuitetom i renomeom kao što je Galerija Vladimir Filakovac, koja već 50 godina zadovoljava dio kulturnih potreba građana Dubrave i Zagreba.
Nives Kavurić Kurtović
Galerija je započela s radom, organiziravši prvu samostalnu izložbu crteža Nives Kavurić-Kurtović. Dogodilo se to 25. studenoga 1968. godine u sklopu proslave tadašnjega Dana Republike. U prostoru Galerije, kojega su osmislili arhitekti Antoaneta Pasinović i Grujo Golijanin, održano je nesvakidašnje otvorenje u kojemu su sudjelovali primabalerina Maja Bezjak, baletni solist Guy Perkov, pijanist Stjepan Radić, te književnici Danijel Dragojević, Dubravko Horvatić i Stanko Juriša. Gotovo sve radove uređenja samog prostora izveli su djelatnici Sveučilišta.
Galerija je u početku nosila ime Galerija mladih, djelujući u sklopu Narodnog sveučilišta “Otokar Keršovani” u Cerskoj ulici 1. Njezin umjetnički voditelj bio je gospodin Josip Škunca, novinar Vjesnika, dok je voditelj Galerije bio Vladko Perović, zadužen za organizacijska i tehnička pitanja.
Naziv Galerija mladih trebao je asocirati da kvalitetna umjetnost ne poznaje dobne granice. To je i istaknuto drugom izložbom glasovitog crtača Ivana Lovrenčića. No ubrzo, za nešto manje od dvije godine svog djelovanja, Galerija mladih promijenit će naziv zbog političkih pritisaka u Galerija Dubrava. Ostat će i nadalje zagovornik pluralističkih likovnih izraza na tadašnjoj sceni i snažan promicatelj duhovnih vrednota. Bez obzira o kojem se mediju radilo, crtežu, slici, skulpturi, keramici, fotografiji…, uvijek se prvenstveno tražila kvaliteta i autohtoni duktus autora.
U Savjetu Galerije od 1968. do 1973. bili su: Nataša Cetinić, Grujo Golijanin, Dubravko Horvatić, Vanja Kavurić, Nives Kavurić-Kurtović, Juraj Papić, Antoaneta Pasinović, Vladko Perović, Alojz Turk, Zdravko Tišljar, Simo Šarkanović, Josip Škunca, Dragan Orbanić, a kasnije Miroslav Šutej, Vera Fischer, Nada Gjurčević, Vjekoslav Antunović i Ratko Petrić.
Za vizualni identitet kataloga u početku je bio zadužen Zdravko Tišljar, zatim taj posao preuzima akademski kipar Ratko Petrić, koji je osmislio logotip Galerije Dubrava i svojom otkačenom tipografijom naslovnica kataloga osigurao prepoznatljiv vizualni identitet.
Godine 1975. dolazi do proširenja zgrade Sveučilišta, čime se Galerija iz prizemlja seli na kat, dobivši svoj stalni izložbeni prostor. Taj je događaj proslavljen otvorenjem samostalne izložbe novih Mobilnih kolaža Miroslava Šuteja. Treba samo podsjetiti da je Šutej 1969. godine prvi puta izložio Mobilne kolaže upravo u Galeriji mladih, radi kojih će kasnije dobiti mnoga domaća i međunarodna priznanja i nagrade.
Tijekom 70-ih godina bile su zamijećene samostalne izložbe Ive Friščića, Vinka Fištera, Ratka Petrića, Vilka Žiljka, Eugena Kokota, Mire Vuce, Mangelosa (koji je za svog života samo nekoliko puta samostalno izlagao), Ljubomira Stahova, Ivice Šiška i Marijane Muljević.
Uz Galeriju primitivne umjetnosti i Galeriju Mirko Virius, Galerija Dubrava postaje jedan od glavnih nositelja naivnog izričaja u Zagrebu. Tu izlažu: Ivan Lacković Croata, Matija Skurjeni, Dragutin Jurak, Ivan, Josip, Mato i Milan Generalić, Ivan Rabuzin, Marica Mavec-Tomljenović i drugi. Upravo je u Galeriji Dubrava Ivan Lacković Croata prvi puta predstavio javnosti svoje originalne crteže.
Nenad Vorih
Manifestaciju Likovni život Dubrave pokrenuo je 1978. godine likovni kritičar Josip Škunca. Radilo se o godišnjoj izložbi kojoj je cilj bio predstaviti ponajbolju likovnu produkciju vezanu za taj zagrebački kvart, akademskih ili samoukih umjetnika. Na njoj su nastupili mnogi autori od kojih će pojedini postati nezaobilazni dio naše likovne scene. To su: Vlado Martek, Antun Krešić, Svjetlan Junaković, Miro Vuco, Mladen Peranić, Ljerka Filakovac, Vladimir Kučina, Marcela Munger, Vatroslav Kuliš, Antun Crljen, Nikolina Ivezić…
Koliko je akademski grafičar Miroslav Šutej bio vezan za Dubravu, svjedoči podatak da je Galerija proslavila 10. godišnjicu svog postojanja s njegovom samostalnom izložbom, uz šezdeset crteža pod nazivom Ruke. To je tada bila 89 izložba po redu iz redovnog programa.
U povodu obilježavanja desete godišnjice Galerije Dubrava likovni kritičar Vladimir Maleković zapisao je u Vjesniku, 17. prosinca 1978. godine, pozitivan osvrt pod nazivom Veličina malenih: danas više nitko ne sumnja u postojanje takve institucije na takvom mjestu. Godine 1979. Galeriji Dubrava dodijeljena je nagrada općine Dubrava za uspješno djelovanje.
Iste godine započinje suradnja s Tvornicom autobusa Zagreb (koja se nalazila na mjestu današnje robne kuće Kaufland) i trajala je sve do 1989. godine. Tamo je održano 14 izložbi koje su prvotno bile izložene u Galeriji Dubrava, a zatim su odmah preseljene u prostore Tvornice autobusa Zagreb. Suradnja je započeta izložbom Likovni život Dubrave ´79. Kontakt za suradnju bio je slikar Mladen Peranić, grafički dizajner koji je radio za Tvornicu autobusa Zagreb.
Od zapaženijih izložaba tijekom 80-ih godina, u Galeriji Dubrava samostalno izlažu: Hanibal Salvaro, Nenad Opačić, Jadranka Fatur, Ivan Lesiak, Vatroslav Kuliš, Boris Švaljek, Dalibor Jelavić, Hamo Čavrk, Marcela Munger, Antun Krešić, Dubravka Babić, Dimitrije Popović, Vlado Martek, Ljerka Filakovac i Ivica Propadalo.
U proteklih dvadeset godina postavljeno je u Galeriji Dubrava 185 izložbi iz redovnog i 79 izvan redovnog programa. Likovni kritičar Josip Depolo napisao je u povodu 20. godišnjice postojanja Galerije Dubrava, kada je održana izložba Izbor iz fundusa, afirmirajući članak u Vjesniku, 8. studenoga 1988. godine pod nazivom: Nesebično zalaganje.
Tijekom 90-ih godina zapažene su izložbe: Milene Lah, Vatroslava Kuliša, Hanibala Salvara, Eugena Kokota, Dragice Cvek-Jordan, Vlade Marteka, Zlatka Kauzlarića-Atača, Ivana Lackovića Croate, Ratka Petrića, Vinka Fištera, Marcele Munger, Željka Prsteca, Daniela Butale, Luja Pintarića i Nikoline Ivezić.
Boris Demur
U domovinskom ratu Galerija Dubrava je organizirala je nekoliko dobrotvornih aukcija u cilju prikupljana sredstva za razne humanitarne potrebe. Uz to, organizirala je prigodne izložbe posvećene stvaranju slobodne i samostalne Republike Hrvatske. Godine 1995. Narodno sveučilište “Otokar Keršovani” mijenja ime u Narodno sveučilište Dubrava. Prostor Galerije je 1996. godine ponovo adaptiran prema savjetu akademskog grafičara Miroslava Šuteja.
Godine 1998. Galerija Dubrava je proslavila 30. obljetnicu kontinuiranog djelovanja izložbama Likovni život Dubrave, te izložbom Miroslava Šuteja pod nazivom Paško patak. U sklopu proslave predstavljena je i grafička mapa 30 godina Galerije Dubrava sa grafikama Dubravke Babić, Jadranke Fatur, Vatroslava Kuliša, Ivana Lackovića Croate, Ivice Šiška, Miroslava Šuteja i Dragice Cvek-Jordan. Izložbeni program cijelo to vrijeme zadržao je visoku razinu kvalitete, a pojedine izložbe predstavljale su novum ne samo u Zagrebu kao značajnom likovnom središtu, već i znatno šire.
Početkom novog milenija uvedena je tramvajska pruga od Dubrave do Dupca, što je omogućilo posjetiteljima iz ostalih djelova grada da brže i lakše dođu do Narodnog sveučilišta Dubrava. Godine 2001. Galerija Dubrava se iz Cerske 1 seli u nove prostore Kulturnog centra, Dubrava 51 a. Galerija se tako proširila na 141 m², čime je dobila i popratne prostorije za ured i fundus. Taj svečani čin obilježen je 8. listopada otvaranjem izložbe ulja na platnu akademskog slikara Vatroslava Kuliša, umjetnika koji je prvu samostalnu izložbu imao upravo u Galeriji mladih 1969. godine. Treba naglasiti da je to bio prvi planski izgrađen galerijski prostor nakon Drugoga svjetskog rata u gradu Zagrebu.
Zatim, Galerija Dubrava mijenja ime 15. prosinca 2003. godine u Galerija Vladimir Filakovac, na prijedlog likovnog kritičara Milana Bešlića. Nazvana je po našem vrsnom animalistu, rođenom 1892. godine u Slavonskom Brodu, a veći dio svog života proveo je s obitelji nedaleko samog Kulturnog centra, u Osječkoj ulici 59. Sam logotip Galerije, pozivnicu i katalog osmislio je akademik Miroslav Šutej. Ujedno je bio član Savjeta Galerije zajedno s gospodinom Milanom Bešlićem, Vasilijem Josipom Jordanom, Zlatkom Keserom i Peruškom Bogdanićem. Nakon Šutejeve smrti 2005. godine u Savjetu Galerije naslijedit će ga akademski slikar Željko Lapuh.
Prvo desetljeće dvadeset i prvog stoljeća obilježili su umjetnici poput Tihomira Lončara, Roberta Šimraka, Igora Rončevića, Nikole Koydla, Borisa Demura, Željka Jermana, Vlade Marteka, Petra Dolića, Ratka Petrića, Vinka Fištera, Duška Šibla, Zlatka Sirotića, Ivana Kožarića, Nika Titanika, Duška Maleševića i Ivice Kiša. Umjetnički savjet Galerije, što ga čine: Milan Bešlić, Peruško Bogdanić, Vasilije Josip Jordan, Vlado Martek i Željko Lapuh, pozornost je usmjerio na mlađe, perspektivne naraštaje, kao što su Sebastijan Dračić, Mario Čaušić, Josip Tirić, Nikola Vrljić, Marin Majić, Pavle Pavlović i Marko Zeman.
Od svibnja 2006. godine nakon iznenadne smrti voditelja Galerije Vladka Perovića, na njegovo mjesto dolazi profesor likovne kulture Svebor Vidmar. On je u šest godina kompletno digitalizirao arhivsku građu Galerije, od njezinog osnutka, pa sve do današnjih dana, koja se može pronaći na internetskim stranicama Narodnog sveučilišta Dubrava (http://www.ns-dubrava.hr/galerija/arhiva-galerije/).
Manifestacije vezane uz blagdane Božić i Uskrs omogućilo je poznatim umjetnicima u Galeriji Vladimir Filakovac da na suvremen način pristupe zadanoj tematici religijskog karaktera. Među autorima na takvim skupnim izložbama su izlagali: Josip Poljan, Maja Dolenčić-Malešević, Ljubomir Stahov, Miro Vuco, Boris Demur, Vlado Martek, Ivan Kožarić, Božica Matasić, Alem Korkut, Gordana Bakić, Ivica Malčić, Tomislav Buntak, Snježana Ban, Paulina Jazvić, Sebastijan Dračić, Stjepan Šandrk, Igor Rončević, Lada Luketić, Hrvoje Šercar, Hrvoje Ljubić, Anto Kajinić, Ratko Petrić, Marcela Munger, Robert Zdarilek, Vesna Šantak, Tomislav Kršnjavi, Zlatan Vehabović, Ivica Šiško, Dubravka Babić, Rudolf Sablić, Roberta Vilić, Sanja Pribić, Nikola Vrljić…
U suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i Europskih integracija, uspostavljen je u tom razdoblju kulturološki most s hrvatskim umjetnicima koji žive u inozemstvu, organiziravši im u Galeriji Vladimir Filakovac skupne izložbe pod nazivom Francuska veza 2007. (izlagači: Lucie Bitunjac, Antoine Kapor, Josip Ago Skenderović, Dalibor Tanko, Velimir Trnski, Boris Krunić i Clara Tomić Bleibtreu) i Austrijska veza 2008. godine (izlagači: Vladimir Bedeniković, Edit Glavurtić, Herman Hemetek, Veronika Kokalj, Erich Novoszel i Dragutin Šantek). Iste godine održan je međunarodni projekt Izložba kakvu zaslužujete, belgijskog kustoskog kolektiva Komplot, u Galeriji Vladimir Filakovac. Na njoj su izlagali: Rossella Biscotti, Kevin van Braak, Delphine Deguislage, Filip van Dingenen, Yona Friedman, Laure Gatelier, Diana Gomez, Tonka Maleković, Yan Renand i Studio Basar. Kustosica izložbe bila je Ivana Meštrov.
Daniel Butala
Godine 2008., u sklopu manifestacije Likovni život Dubrave, Galerija Vladimir Filakovac proslavila je 40. obljetnicu kontinuiranog djelovanja izložbom Iz fundusa Galerije – 40 godina postojanja. Na izložbi su predstavljena djela 37 autora: Dubravke Babić, Želimira Borića, Daniela Butale, Borisa Demura, Sebastijana Dračića, Vinka Fištera, Ive Friščića, Nikoline Ivezić, Nives Kavurić-Kurtović, Ivana Kožarića, Ivana Kuduza, Vatroslava Kuliša, Ivana Lackovića Croate, Milene Lah, Ivana Lesiaka, Tihomira Lončara, Ivana Lovrenčića, Vlade Marteka, Zdravka Pala, Ratka Petrića, Lade Primorac, Izidora Popijača – Žige, Ivice Propadala, Ivana Rabuzina, Hanibala Salvara, Zlatka Sirotića, Ljubomira Stahova, Vesne Šantak, Duška Šibla, Diane Šimek, Miroslava Šuteja, Šimuna Šuteja, Martine Vrbanić i Milana Zoričića. To je bila 347. izložba zaredom iz redovnog programa Galerije. Valja spomenuti i dvije zanimljive izložbe suvremene hrvatske keramike u suradnji s ULUPUH-om pod nazivom Kiparsko u keramici, 2009. i Izazovi linije, 2012. godine. Kustosica obje izložbe bila je Višnja Slavica Gabout.
U drugoj polovini dvadesetprvog stoljeća zapažene su izložbe Maje Dolenčić-Malešević, Dubravka Adamovića. Nenada Voriha, Božidara Katića, Duje Medića, Ivana Antolčića, Nikoline Ivezić, Krešimira Katušića, Minje Bosanca, Vladimira Blažanovića, Ante Teskere, Krešimira Budena, Jagora Bučana, Alberta Kinerta, Monike Meglić, Melinde Šefčić, Igora Gustinija, Jelene Lovrec, Mladena Čulića, Melinde Kostelac, Bane Milenkovića, Domagoja Rogine, Petra Popijača, Franje Klopotana, Ji Suk Baek, Drage Juraka, Mije Vučić, Zvjezdane Jembrih, Jure Kokeze, Zdenke Pozaić i Vlade Marteka.
Godine 2010. održana je u Zagrebu i Budimpešti izložba polaznika tečajeva Narodnog sveučilišta Dubrava i Kulturnog centra XIII. okruga Budimpešte, nazvana Zajedno u različitosti/Together in diversity. Sljedeće, 2011. godine, uslijedile su: izložba iz fundusa Galerije Vladimir Filakovac u austrijskom gradiću Knittelfeldu, a potom i izložba akademskih slikara Tihomira Lončara i Vladimira Meglića u Hrvatskom klubu Augusta Šenoe u Pečuhu. Uspostavljena je i kulturna suradnja s umjetnicima iz Republike Makedonije, Ibrahimom Bedijem, 2013., i Blagoje Manevskim, 2017. godine, koji su samostalno izlagali u Galeriji Vladimir Filakovac.
U Savjetu Galerije, Zlatka Kesera je zamijenio Vlado Martek od 2012. do 2016. godine, da bi na kraju uz Milana Bešlića, Željka Lapuha i Peruška Bogdanića, novi članovi postali likovne kritičarke Iva Körbler i Marijana Paula Ferenčić.
O kakvoj se etabliranoj galeriji radi najbolje svjedoče podatci o umjetnicima koji su u istom prostoru izlagali više puta. Spominjemo ih nekoliko. Ivan Lacković Croata imao je u dugoj povijesti Galerije 10 samostalnih izložbi, od kojih jednu posthumno. Miroslav Šutej 9 puta je izlagao, Antun Krešić 8, Vlado Martek 7, Josip Generalić 6, Vatroslav Kuliš 6, Ratko Petrić 6, Hanibal Salvaro 5, Marija Branka Košković 5, Vera Fischer 4, Zlatko Čular 4, Ljerka Filakovac 3, Vinko Fišter 3, Milena Lah 3, Vasilije Josip Jordan 3, Ivan Rabuzin 3, Vilko Žiljak 3, Renata Chalupa Prvan 3, Marcela Munger 3, Nikolina Ivezić 3…
Mnogi eminentni umjetnici upravo su na tom mjestu prvi puta samostalno izlagali. Uz Nives Kavurić Kurtović i Vatroslava Kuliša to su još bili: Renata Chalupa Prvan, Ivan Kuduz, Emil Robert Tanay, Marcel Bačić, Ljerka Žingerlin, Nik Titanik, Krešimir Buden (2Fast), Domagoj Rogina…
Do 2002. godine većinu predgovora za kataloge izložbi napisao je likovni kritičar Josip Škunca. Uz njega, predgovore su još pisali: Željka Čorak, Boris Kelemen, Vanda Ekl, Radmila Matejčić, Veselko Tenžera, Mladenka Šolman, Zdravko Poznić, Marina Baričević, Josip Depolo, Juraj Baldani, Tonko Maroević, Zdenko Rus, Antun Karaman, Zrinka Pillauer, Vladimir Crnković, Marijan Špoljar, Igor Zidić, Antun Maračić, Milan Bešlić, Željko Sabol, Marijan Susovski, Lilijana Domić, Marina Viculin, Darko Schneider, Ive Šimat Banov, Nada Vrkljan-Križić, Stanko Špoljarić, Andriana Škunca, Damir Grubić, Elena Cvetkova, Ante Vranković, Vladimir Rismondo ml., Ksenija Baronica, Vladimir Gudac, Olga Vujović, Feđa Vukić, Đuro Vanđura, Nikola Albaneže, Jadranka Pintarić, Margareta Sveštarov Šimat, Branka Hlevnjak, Višnja Slavica Gabout, Iva Körbler, Barbara Vujanović, Ivica Župan, Anita Zlomislić, Vanja Babić, Darko Glavan, Vinko Šebrek, Želimir Koščević, Ivana Mance, Jadranka Vinterhalter, Leila Mehulić, Ivana Školnik, Feđa Gavrilović, Goran Blagus, Željko Marciuš, Žarko Paić, Jagor Bučan, Ivana Gabrić, Enes Quien, Marijana Paula Ferenčić, Martina Bratić, Sanda Stanaćev Bajzek, Marito Mihovil Letica, Vlado Martek, Sonja Švec Španjol…
Do sada je ostvareno 475 samostalnih izložbi iz redovnog programa Galerije Vladimir Filakovac. Zahvaljujući kontinuitetu i održavanju visoke kvalitete likovnih programa, Galerija je uživala trajnu gradsku financijsku, ali i potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Niz godina Galerija je bila uvrštena na popis priznatih izložbenih prostora Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. U proteklih 50 godina prikupljen je vrijedan fundus umjetnina što je vidljivo i na ovoj jubilarnoj izložbi u Galeriji Vladimir Filakovac, gdje je izložen tek manji dio tih vrijednih djela koje živo svjedoče o trendovima i estetici prošlih desetljeća koji su utjecali na razvoj svih vrsta umjetnosti.
Galerija je kroz nekoliko godina pripremila i provela pojedine likovne intervencije i akcije u urbanom prostoru Dubrave. Tiskala je grafičke mape, organizirala likovne tribine i predavanja, te likovne radionice i tečajeve različitog karaktera, namijenjene svim dobnim skupinama, a vodili su ih naši poznati umjetnici.
Uz Galeriju Vladimir Filakovac postoje još dva izožbena prostora. To su Fotogalerija Dubrava, u kojoj je od 2012. priređeno više od pedesetak fotografskih izložbi, dok predvorje Kulturnog centra od listopada 2018. godine nosi ime Galerija Kontrast, primjerena predškolcima, osnovnoškolcima, srednjoškolcima, ilustratorima, karikaturistima te samoukim, primijenjenim i akademskim autorima koji njeguju više tradicionalni pristup umjetnosti.
Upravo ta tri navedena prostora zamišljena su kao sinergija različitih umjetničkih praksi, pri čemu se na neusiljen način omogućuje posjetiteljima, bez obzira na životnu dob, da razviju kritički doživljaj, apstraktno mišljenje i ljubav prema umjetnosti
Svebor Vidmar
Zagrebački likovni umjetnici 