Robert Štimec: Kućni brojevi u Zagrebu

Napisao: Robert Štimec, dizajner i slobodni umjetnik

Kućni brojevi u ovom dijelu Europe svoje službeno postojanje počinju 1770. ukazom Marije Terezije. Brojevi su se crnom ili crvenom bojom ispisivali direktno na fasade kuća. Krajem 18. stoljeća sustav je već raširen u Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj i širom Austro-Ugarske i koriste se emajlirane pločice raznih oblika i veličina. Razvoj pošte i potreba za točnom adresom ubrzala je postupak numeriranja kuća, ali i ulica.

Ulice se nazivaju po vladarima, lokalnim obrtima, rijekama, ostalim geografskim markerima, ali i jednostavno, brojevima ( New York ). U Parizu, 1805. godine, određeno je da brojevi kreću od centra prema periferiji, parni desnom stranom, a neparni lijevom stranom ulice. Time se olakšava snalaženje i orijentacija po gradu. Bilo je i pokušaja, u nekim njemačkim gradovima, da se ulice označavaju u odnosu na strane svijeta, ali ta praksa nije zaživjela. 1862. Beč je cijeli označen brojevima. Izrađeni su u raznim formama, uglavnom od emajliranog željeza, kasnije od lijevanog metala, prvo kositra i cinka, a kasnije aluminija. Forma osmerokuta ili pravokutnika odrezanih kuteva standard je u Beču i širom Austro-Ugarske monarhije. Nastavi čitati

Muzej za umjetnost i obrt: predavanje dr. sc. Irene Kraševac o Bolléu u Beču

U Muzeju za umjetnost i obrt u četvrtak, 16. srpnja 2015. u 19 sati, dr. sc. Irena Kraševac održat će predavanje ” Što je Bollé vidio u Beču ? 150 godina Ringstraße ”.

Herman Bollé živio je i radio u Beču od 1872. do 1879. godine u vrijeme intenzivne izgradnje Ringstraße. Na predavanju će biti riječi o tom velikom graditeljskom pothvatu, koji obilježava 150 godina od službenog otvorenja 11. svibnja 1865. Ringstraße je sinonim za urbanističko planiranje i reprezentativnu arhitekturu razdoblja historicizma. Ponajbolji arhitekti – Teophil von Hansen, Heinrich von Ferstel, Gottfried Semper, Carl von Hasenauer i Friedrich Schmidt angažirani su na ustanovama javne namjene, Carskih muzeja, Opere i Burgtheatra, Parlamenta, Vijećnice i Burze, između kojih niču privatne stambene palače visokog građanstva. Arhitekti i umjetnici okupljeni u bečkom Künstlerhausu kreirali su umjetničku sliku epohe u živoj suradnji s investitorima, imućnim obiteljima bankara i industrijalaca: Ephrusi, Epstein, Todesco, Wittgenstein, i dr. U ovoj godini u Beču su priređene brojne izložbe i aktivnosti, kojima se obilježava 150-godišnji jubilej jednog od najznamenitijih simbola grada, koji je uvršten u UNESCO-listu svjetske kulturne baštine. Iskustvo koje je Bollé stekao u Beču, vezano uz arhitektonske projekte i institucionaliziranje graditeljskog i umjetničkog kadra, prenio je u Zagreb kroz svoje arhitektonske projekte, te kroz angažman u Društvu umjetnosti, Školi za umjetnost i obrt, i poglavito njezinom Graditeljskom odjelu.

Izložba ” Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole ” od 17. travnja u MUO

Muzej za umjetnost i obrt

17. 4. 2015. u Muzeju za umjetnost i obrt / Trg Maršala Tita 10, Zagreb / otvara se izložba ” Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole ”, koja ostaje otvorena do 23. 8. 2015.

Herman Bollé, jedan od najvažnijih, najpoznatijih, ali i najkontroverznijih hrvatskih arhitekata, čija je uloga u preobrazbi Zagreba iz malog provincijskog grada u modernu srednjoeuropsku metropolu nezamjenjiva, predstavit će se na opsežnoj izložbi, koja se otvara 17. travnja u Muzeju za umjetnost i obrt, čiju je zgradu također projektirao. Kroz nekoliko cjelina, izložba ” Herman Bolle – graditelj hrvatske metropole ” predstavit će rad tog Nijemca s bečkim iskustvom, koji je tijekom pola stoljeća s oko 150 projekata ostavio trajni doprinos u povijesti hrvatske arhitekture. Njegovi projekti gradnje, obnove ili urbane opreme susreću se na gotovo svakom koraku grada, od Zagrebačke katedrale, Mirogoja, palače HAZU, MUO-a i Obrtne škole do stambene dvokatnice u Žerjavićevoj gdje je živio, a koja danas propada, ograde i portala Botaničkoga vrta, fontane i Meteorološkog stupa na Zrinjevcu. Nastavi čitati