Izložba “Izbor iz fundusa” u Galeriji Vladimir Filakovac u povodu 50. obljetnice djelovanja

U Galeriji Vladimir Filakovac (Dubrava 51a, Zagreb) u ponedjeljak, 10. prosinca 2018. u 19 sati otvorit će se izložba “Izbor iz fundusa”, u povodu 50. obljetnice neprekidnog djelovanja Galerije Vladimir Filakovac. Izložba je otvorena do 31. prosinca 2018., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je besplatan.

Na izložbi će se moći razgledati 50 umjetničkih djela posvećenih njenoj 50-godišnjici. Biti će izloženi radovi: Ane Barbić Katičić, Ibrahima Bedija, Vladimira Blažanovića, Želimira Borića, Jagora Bučana, Daniela Butale, Borisa Demura, Maje Dolenčić-Malešević, Petra Dolića, Sebastijana Dračića, Ljerke Filakovac, Vere Fischer, Vinka Fištera, Igora Gustinija, Tee Hatadi, Nikoline Ivezić, Dragutina Juraka, Nives Kavurić Kurtović, Melinde Kostelac, Ivana Kožarića, Antuna Krešića, Vatroslava Kuliša, Ivana Lackovića Croate, Milene Lah, Ivana Lesiaka, Tihomira Lončara, Jelene Lovrec, Ivana Lovrenčića, Velibora Mačukatina starijeg, Vlade Marteka, Duje Medića, Bane Milenkovića, Marcele Munger, Ivane Ožetski, Zdravka Pala, Pavla Pavlovića, Ratka Petrića, Mirka Rafaja, Branke Riđički, Hanibala Salvara, Zlatka Sirotića, Ljubomira Stahova, Vesne Šantak, Duška Šibla, Miroslava Šuteja, Nenada Voriha, Mije Vučić, Marka Zemana, Nade Žiljak i Vilka Žiljka.

Iz predgovora Svebora Vidmara: 50 godina kontinuiteta 
Galerija mladih – Galerija Dubrava – Galerija Vladimir Filakovac

Malo koji izložbeni prostor može se pohvaliti s tako dugim kontinuitetom i renomeom kao što je Galerija Vladimir Filakovac, koja već 50 godina zadovoljava dio kulturnih potreba građana Dubrave i Zagreba. Nastavi čitati

Fotoreportaža sa izložbe i kulturne manifestacije ”Japan – zemlja izlazećeg sunca” u InArt galeriji SOL

U petak, 8. lipnja 2018. u InArt galeriji SOL (MO Trnsko, Trnsko 34a, Zagreb), otvorena je izložba slika ”Japan – zemlja izlazećeg sunca”, na kojoj su izlagali članovi udruge InArt i članovi HDLU Zagreb sa radovima izrađenim u tehnici kaligrafskog slikarstva tušem na rižinom i batik papiru. Izložbu je otvorio akademski slikar, prof. Alfred Freddy Krupa, uz predsjednicu udruge InArt, Ivanu Kolić.

Svoja djela su izložili: Alfred Freddy Krupa, Antonija Cesarec, Zlatko Lula Isaković, Vesela Polašek, Ivana Kolić, Laura Šarabok, Višnja Varunek, Tanja Polak, Martina Horvat, Valentina Kasapović, Fran Vidović, Dora Jurić, Mateo Kolić, Kaja Varunek, Ana Šoša, Viktor Filipović, Šimun Puljić, Klara Đurčević, Maša Bašić, Laurena Kosi, Pavao Puljić.

Izložbu je pratio i bogat kulturni program, koji se odvijao ispred MO Trnsko, unutar kojega je nastupio Teatar Puna kuća sa ”Plesom Gejši”, uz demonstraciju borilačkih vještina, koju su izvodili članovi kluba Tenshin no Michi – Hombu Dojo. Događanje su potpomogli MO Trnsko, Svijet zdravog življenja Indigena i Slastičarna Trnsko, a HDLU Zagreb i ”Zagrebački likovni umjetnici” bili su medijski pokrovitelji izložbe. Pogledajte fotoreportažu sa otvorenja! Foto: K. Gojanović. Nastavi čitati

Dan otvorenih vrata u zagrebačkoj galeriji Crocrodeal

Povodom 5 godina postojanja zagrebačke galerije Crocrodeal, u četvrtak 26. siječnja 2017. na adresi galerije Radićeva 16, održati će se Dan otvorenih vrata, uz druženje i mali koktel sa umjetnicima, prijateljima i posjetiteljima galerije. Veselimo se vašem dolasku!

Poklon galerija Crocrodeal otvorena je 26. siječnja 2012., te je do sada promjenila nekoliko lokacija u gradu, da bi se od 2013. smjestila u Radićevoj, a od njenih početaka do danas, oko galerije je okupljeno više od 140 hrvatskih autora, koji izrađuju različite unikatne proizvode i umjetnine. Neki od umjetnika čija se djela trenutno nalaze u galeriji su i Miroslav Cimer, Branko Macukić, Sonja Brzak, Petar Hranuelli, Luka Piškur, Olena Sokolovska, Darko Polančec, Alanna Marohnic, Elvira Ladišić, Mirela Peterlić, Boris Pecigoš, Max Juhasz, Goran Gus – Nemarnik, Mladen Legin, Diana Šimek, Merima Hlevnjak, Sabina Blažić, Hanibal Salvaro, Andrea Bassi, Dubravka Drenški, Andreja Dujnić, Iva Mihanović, Krešimira Gojanović, Armano Jeričević, Robert Štimec, i još mnogi drugi autori, koje možete vidjeti na stranicama galerije.

Animalizam u Galeriji Remek-djela

Karina Sladović: '' Slon '', akvarel-komb. tehnika, 50 x 64 cm, 2003.

Karina Sladović: ” Slon ”, akvarel-komb. tehnika, 50 x 64 cm, 2003.

Paleolitski umjetnici stvorili su stotine slikarija konja, koza, jelena, veprova, bizona, za koje je, nakon što ih je vidio, Picasso izrekao: ” Poslije Altamire, sve je dekadencija. ”

Animalistički žanr je, dakle, star gotovo kao i čovjek, od njegovih najranijih zapažanja i želje za izražavanjem ( u početku u svrhu magijskih obreda ), da bi s vremenom počeo predstavljati umjetničku tradiciju, bez obzira radi li se o realnom prikazu životinja u raznim ambijentalnim i životnim situacijama, ili se one pretvaraju u simbol i znak za određene pojmove. Iako su se poznati umjetnici kroz povijest okušali u ovom žanru ( od Breughela, Dürera, Delacroixa, Fattoria do Picassa ), u povijesti umjetnosti ova je tema ostala pomalo zanemarena. U hrvatskoj suvremenoj likovnoj umjetnosti animalistički motivi nisu toliko česti kao u ranijim razdobljima. U Galeriji Remek-djela imamo nekoliko prizora iz animalističkog svijeta. Nastavi čitati

Novosti u Galeriji Crocrodeal

Zagrebačka Galerija Crocrodeal, smještena u Radićevoj 16, mjesto je na kojemu se potiče inovativnost i kreativna afirmacija domaćih umjetnika, pa tako brojni autori okupljeni oko galerije izrađuju različita djela likovne i primijenjene umjetnosti poput skulptura, slika, crteža, grafika, umjetničkih fotografija, unikatnog nakita, suvenira i prigodnih poklona. Nastavljajući svoju misiju i u 2016. kroz širenje suradnje sa hrvatskim autorima, Galerija Crocrodeal svoju ponudu obogatila je djelima nekih novih autora, kao i sa novim djelima dosadašnjih autora.

Petar Hranuelli rođen je u Supetru, 27. 12. 1975. Izlaže od 1994. godine na 42 samostalne i 84 skupne izložbe u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja. O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Nikola Albaneže, Nikolina Mahović, Stanko Špoljarić, Rašeljka Bilić, Romina Peritz, Davorin Vujičić, Snježana Kauzlarić, i dr., a djela mu se nalaze u brojnim javnim i privatnim zbirkama po Hrvatskoj i u svijetu.

Nastavi čitati

Noć Muzeja u Galeriji Matešin u Bojani

29. siječnja 2016., na Noć Muzeja 2016., u Galeriji Matešin u Bojani odvijat će se slijedeći program:

– Od 17.00 do 18.00 sati – Dječja likovna radionica, izrada maski od papira.
– Od 18.30 do 19.30 sati – Promocija zbirke pjesama autorice Nede Culete, ” Moja te ljubav čuva u snu ” i slušanje uglazbljenih pjesama iz knjige.
– Od 20.00 do 21.30 sati – Prikazivanje igranog filma iz života jednog starog majstora slikara.
– Od 17.00 do 21.30 sati – Pretpromocija knjige autora Franje Matešina, ” Izgubljeni snovi ” ( više informacija o knjizi pogledajte na adresi www.izgubljenisnovi.com )

U vremenu od 17.00 do 21.30 sati je besplatno razgledavanje Sjeverne i Južne galerije. Između programa je osiguran besplatni čaj i tople krafne za sve posjetitelje.

Galerija Matešin, Bojana 66, HR-43 240 Čazma
Mob.: 098 377 630   tel.: ( 043 ) 775 265    E-adresa: galerija@matesin.com

Galerija Remek-djela u Centru Cvjetni i događanja u Noći Muzeja 2016.

U Centru Cvjetni u Zagrebu ( Trg Petra Preradovića 6, 1 kat ), 20. 1. 2016. otvorena je skupna izložba iz fundusa Galerije Remek-djela, ” Od Bukovca do Dolića ”, na kojoj je izloženo 111 djela od preko 50 različitih autora, u tehnikama slikarstva, skulpture, grafike, fotografije, crteža. Izložba će se moći pogledati do 30. 1. 2016., radnim danom u vremenu od 16 do 21 sati, subotom od 10 do 15 sati, a nedjeljom je zatvoreno. Kulminacija događanja biti će i u Noći Muzeja, 29. 1. 2016., od 18 do 01 sati, kada će se na izložbi odvijati slijedeći program:
– 18:00 do 01:00 h – Izrada karikatura, sudjeluje slikar, grafičar, profesor likovne kulture i karikaturist Marc Antonio Cinotti
– 19:00 do 01:00 h – Jazz koncert, bend ” Karlo’s Trio ” i muzičari: Nikola Šantek ( klavir ), Peter Smrdel ( kontrabas ) i Karlo Kukovačec ( bubnjevi ).

Za naše čitaoce koji neće biti u prilici doći u Zagreb, donosimo foto – reportažu sa izložbe.

Nastavi čitati

Zašto ne treba žaliti za zagrebačkom galerijom Karas

K. Gojanović: ” Stockholmski sindrom – da li smo svi postali taoci ? ”

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Ovih dana saznali smo za vijest da je Zagrebačka banka odlučila prodati zgradu u svom vlasništvu u Praškoj ulici u Zagrebu, gdje se na adresi Praška 4 nalazila i galerija Karas, u kojoj je godinama svoje izložbene programe održavao HDLU ( Hrvatsko društvo likovnih umjetnika ), a zadnjih godina HDLU je galeriju Karas djelio sa ULUPUH-om – Udruženjem likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske ( link ). Među dijelom likovne publike zavladalo je pomalo nelogično ogorčenje, koje ipak proističe i iz nepoznavanja prave situacije kakva zadnjih godina vlada u HDLU-u, udruzi opterećenoj brojnim starim dugovanjima i minusima, a najveći teret tih dugovanja pao je na leđa članstva HDLU-a, hrvatskih i zagrebačkih likovnih umjetnika.

Ironično je i da je sadašnji predsjednik HDLU-a 2008. u jednom svom intervjuu obećao javnosti da će HDLU ” u svom poslovnom savjetu imati bankare i menadžere ” ( link ), i bankari su sad stvarno došli po svoje, ali na ponešto drugačiji način nego što je bilo obećano. Nastavi čitati

Posjetili smo zagrebačku Poklon galeriju Crocrodeal

U ove dane darivanja kada većina građana želi kupiti neki kvalitetni, originalni poklon, obišli smo malo zagrebačke ulice i pogledali ove godine zaista bogatu trgovačku ponudu. U lijepo uređenom Zagrebu na sve strane niknuli su prigodni sajmovi, dućani su zablistali u prazničkim dekoracijama, a na kraju nas je put odveo u Poklon galeriju Crocrodeal ( Radićeva 16 ), gdje nas je dočekao njezin umjetnički voditelj, Robert Štimec.

Poklon galerija Crocrodeal otvorena je 26. siječnja 2012., te je do sada promjenila nekoliko lokacija u gradu, da bi se od 2013. smjestila u Radićevoj, a od njenih početaka do danas, oko galerije je okupljeno više od 140 hrvatskih autora, koji izrađuju različite unikatne proizvode i umjetnine, pri čemu je svaki njihov proizvod personaliziran, označen deklaracijom i certifikatom.

Nastavi čitati

Otvorenje novoga dijela Galerije Matešin i promocija 9. Bojanog Božića u Bojani

Galerija Matešin ( Bojana 66, Čazma ) poziva na otvorenje Južne galerije, novoga dijela Galerije Matešin sa stalnim postavom likovnih radova i na promociju 9. Bojanog Božića u Bojani, u subotu, 5. prosinca 2015. godine, u 18,00 sati.

Bojani Božić u Bojani – Božić s 1000 svijeća – 9. tradicijski Božić na selu

Sužbeni dani manifestacije: 26, 27, 28, 29, 30 prosinca 2015. i 1. siječnja 2016. Otvoreno u vremenu: od 17 do 21 sati. Za organizirane grupe, Galerija Matešin je otvorena od 5. prosinca 2015. do 6. siječnja 2016. godine, u vremenu koje odgovara posjetiteljima. Svijeće se pale za grupe koje imaju najmanje oko 30 posjetitelja, a koje dolaze u vremenu od 16 sati na dalje.

Ponuda: razgledavanje Sjeverne i Južne galerije sa stalnim postavom likovnih radova, prodajnog dijela sa slikama i suvenirima, terase sa proizvodima OPG-a Matešin, parka s igralištem za djecu, Amfiteatra u kojemu je mali povijesni muzej sela Bojane, te sportskih terena. Tradicijska božićna rasvjeta bez struje – svijeće i lampaši, otvoreno ognjište, dječje jaslice i traženje bombona u slami. Nastavi čitati

Novosti u postavu galerije Remek-djela

Galeriju Remek-djela već smo predstavili na ” Zagrebačkim likovnim umjetnicima ” ovdje, s preporukom da pogledate i njihovu rubriku Biografije, gdje je dokumentiran opsežan popis biografija domaćih umjetnika u virtualnom prostoru, od kojih neki imaju svoja djela u postavu galerije. Ovog tjedna postav galerije Remek-djela obogaćen je novim radovima troje autora.

Boris Demur: '' Manifestacija spirale '', 2012., akril na platnu, 90 × 90 cm

Boris Demur: ” Manifestacija spirale ”, 2012., akril na platnu, 90 × 90 cm

Boris Demur ( 1951. – 2014. )

Boris Demur diplomirao je slikarstvo 1975. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Raoula Goldonija. Iste godine upisao je, a 1977.  diplomirao grafiku u klasi prof. Alberta Kinerta, te paralelno pohađao Majstorsku radionicu Ljube Ivančića. Od 1994. djelovao je kao slobodni umjetnik, a od 1975. bio je član HDLU-a. Između ostalih aktivnosti, jedan je od osnivača i član Grupe šestorice autora ( Demur, Jerman, Stilinović, Martek, S. Stilinović, Vučemilović ), koja je svojim izložbama – akcijama, projektima i performansima djelovala od 1975. do 1978. god. u javnim gradskim prostorima.

Priredio je oko 80-tak samostalnih, te sudjelovao na preko 200 skupnih slikarskih i kiparskih izložbi, akcija i performanasa, autorskih koncepcija u zemlji i svijetu, između ostalog i kao hrvatski predstavnik na 23. internacionalnom bijenalu u Sao Paolu ( 1996 ). Iste godine odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobitnik je više vrijednih nagrada i priznanja. Nastavi čitati

Predstavljanje galerije: Izložbeni prostor – Centar za kulturu Čakovec

Izložbeni prostor – Centar za kulturu Čakovec

Izložbeni prostor Centra za kulturu Čakovec od 1981. priređuje likovne izložbe, a od 1991. ostvaruje status priznatog izložbenog prostora prema kriterijima HDLU-a, HZSU-a i ULUPUH-a. Na nacionalnoj razini stekli smo ugled, prema kojem smo postali jedan od respektabilnijih prostora za izlaganje. Izložbe imaju stručni izbor, umjetnički i tehnički postav, te otvorenje. S drugim relevantnim izlagačkim prostorima ili galerijama u Republici Hrvatskoj organiziramo naša likovna događanja…….Pročitaj više

Galerija Remek-djela

Galerija_Remek-djela_1Zašto kolekcionarstvo ili sakupljanje umjetnina ?

Upravo zato jer većina muzeja – galerija svoj postanak i zbirni fond duguje privatnim kolekcijama zaslužnih pojedinaca. Pričati o kolekcionarstvu zapravo znači pričati o povijesti i načinu nastanka muzeja-galerija kao javnih ustanova.

Kolekcionarstvo je bilo poznato još starim Grcima i Rimljanima, procvat doživljava u razdoblju renesanse, kada pojačan interes za antiku rezultira sakupljanjem artefakata tog razdoblja, dok će prosvjetiteljstvo, sukladno principima demokratizacije znanja, ukazati na potrebu da privatne zbirke i kolekcije postanu javne i dostupne svima………Pročitaj više