Virtualna izložba članova i prijatelja HDLU Zagreb: Život pod koronom

Tomislav Šilipetar, ''All will be ok'', akril na platnu, 50x40 cm

Tomislav Šilipetar, ”All will be ok”, akril na platnu, 50×40 cm

”Život pod koronom” naziv je nove skupne virtualne izložbe umjetnika i prijatelja HDLU Zagreb, koji su se odazvali pozivu naše udruge da svojim likovnim djelima komentiraju globalnu pandemiju, koja je preko noći unijela velike promjene u naše živote. Kroz slike, crteže, fotografije, karikature, ilustracije, umjetnici su izrazili različita osjećanja – prijeteće slutnje, nespokoj, osjećaj samoće, ali i humor, vjeru u čovjeka, kreaciju koja usprkos opasnosti nosi u sebi transformativni potencijal čovjekovog duha.

Bolest nam donosi i svojevrsnu socijalnu jednakost i briše granice između bogatih i siromašnih, povlaštenih i poniženih, nagoni nas na dublje preispitivanje naših života, izvlači naše strahove na površinu, kao i želju da se odupremo strahovima kroz žudnju za slobodom, solidarnost i univerzalni humanizam koji nadrasta sve one društvene razlike, koje su nas prije bolesti djelile. Nastavi čitati

Intervju sa samostalnim umjetnikom: Aleksandar Žiljak, ilustrator i pisac

Aleksandar Žiljak

Aleksandar Žiljak

Aleksandar Žiljak rođen je 1963. godine u Zagrebu, gdje i živi. Diplomirao je 1987. na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Na istom je fakultetu 1990. magistrirao računarske znanosti.

Radeći u srednjim školama kao profesor informatike i elektrotehnike/elektronike, ranih 1990-ih počeo je ilustratorsku karijeru, kojoj se u potpunosti posvetio od 1997. kao samostalni umjetnik. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU), te Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH). Ilustracije objavljuje ponajviše u školskim časopisima, osnovnoškolskim udžbenicima iz prirode i biologije, te knjigama. Prvenstveno radi prirodoslovne ilustracije, ali i znanstvenofantastične, kriminalističke i slične. Ilustracijama je, među ostalim, opremio i knjige priča iz prirode Rogan i Miško, autora Vlatka Šarića, te niz knjiga o prirodi književnika Joze Vrkića: Mudra sova – prirodoslavlje, Bijela vrana, Crna vrana, Divlja naša i Modre oči Lijepe naše.


Aleksandre, svestran si autor, osim ilustracijom, baviš se i pisanjem priča i romana, kao i prevođenjem proze. Član si ULUPUH-a, Hrvatskog društva pisaca i HZSU-a, pa nam reci može li se danas u Hrvatskoj živjeti od pisanja i ilustracije?

– Kratko i jasno: ne može. Barem ja ne uspijevam. Skoro svi ilustratorski poslovi koje sam radio – školski časopisi, udžbenici, obrazovni plakati, ilustrirane knjige, naslovnice – presahnuli su u godinama krize. U pisanju sam od početka sveden na male tiraže do 300 primjeraka, te usku recepciju svog rada, što u književnosti nije samo moj problem. Nastavi čitati

Fotoreportaža: u Galeriji Kontrast otvoren je ”Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – priče, bajke i basne”

U ponedjeljak, 1. srpnja 2019. u Galeriji Kontrast (Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb), otvorena je skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ‘’Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – priče, bajke i basne’’. Izložbu su otvorili Svebor Vidmar ispred Narodnog sveučilišta Dubrava i Krešimira Gojanović ispred HDLU Zagreb. Zagrebački ljetni likovni salon 2019 podržan je sredstvima Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i moći će se pogledati do 25. srpnja 2019. Ulaz je slobodan.

Svoja djela su izložili: Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Marija Čingel, Lora Elezović, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Marsela Hajdinjak, Juraj Jonke, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Miroslava Kos, Luka Koščak, Marija Kruljac, Paula Kunc, Iva Lulić, Rada Marković, Višnja Peter, Petra Popović, Luka Petrač, Laura Šarabok, Matej Škarica i Mladen Žunjić.

Pogledajte fotoreportažu sa otvorenja!  Nastavi čitati

Promocija zbirke pjesama Slobodana Bobe Kolića i izložba crteža Ivane Kolić u InArt galeriji SOL

Slobodan Bobo Kolić: “Metafizički pjesmuljci’

U petak, 17. svibnja 2019. u 19 sati u InArt galeriji SOL (MO Trnsko, Trnsko 34a, Zagreb), otvara se izložba crteža i ilustracija Ivane Kolić, pod nazivom ”Vjeruješ li u ljubav”, gdje će biti izloženi crteži iz novog opusa autorice i ilustracije zbirke pjesama Slobodana Bobe Kolića, pod nazivom “Metafizički pjesmuljci”. Izložbu i promociju zbirke pjesama otvorit će, uz autore, Krešimira Gojanović, a izložba će se moći pogledati do 31. svibnja 2019.

Slobodan Bobo Kolić po prvi puta se predstavlja sa minimalističkim lirskim zapisima osebujnog karaktera, kojima opisuje intimno putovanje vlastitih svjetonazora i potrage za smislom. Prvo izdanje zbirke pjesama osim na promociji, biti će dostupno u sedam sveučilišnih nacionalnih knjižnica u RH. Peta samostalna izložba Ivane Kolić monokromna je šetnja po različitim izražajima i oblicima ljubavi kao osnovne potrebe živog bića. Opus crteža u tušu krenuo je ilustracijama metafizičkih pjesmuljaka i izrastao u izražavanje najintimnijih osjećaja bliskosti, u kojima se vrlo lako svatko može pronaći. Nastavi čitati

Predstavljanje umjetnice: Petra Popović

Petra Popović rođena je 12. 12. 1993. u Zagrebu. Nakon osnovne Waldorfske škole u Zagrebu, upisuje Prvu (opću) gimnaziju u Zagrebu, pohađa i završava osnovnu i srednju glazbenu školu Elly Bašić (2002. – 2010.). 2012. upisala je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, nastavnički odsjek, a kao jednoj od najboljih studenata u generaciji, dodijeljena joj je Pohvalnica dekana Battiste Ilića (2013. / 2014.) i stipendije Sveučilišta grada Zagreba u dva navrata (2013. – 2014. i 2016. – 2017.) te je diplomirala s odličnim uspjehom 2018. godine, stekavši titulu Magistre edukacije likovne kulture. Tijekom studija, unutar svoje struke stekla je radno iskustvo kroz održavanje raznih likovnih radionica, rad u osnovnoj i srednjoj školi, u Muzeju suvremene umjetnosti i kroz sudjelovanju na samostalnim i grupnim izložbama.

Petra Popović, ''Pejzaž 2'', crtež tuš na papiru

Petra Popović, ”Pejzaž 2”, crtež tuš na papiru

U svom radu Petra Popović posvetila se ilustracijama manjih formata, izrađenim u različitim crtačkim i grafičkim tehnikama, gdje kroz jasan i precizan crtež izranjaju pred nama različiti fantastični likovi, strukture i oblici, podsjećajući nas na stare iluminacije sa kojima su se ukrašavale rukopisne knjige.

Vrsnim ctačkim umijećem, autorica svoje figure i likove smješta u centar kompozicije, naglašavajući njihovo simboličko značenje i okružujući ih bujnom ornamentikom, u jakim kontrastima svjetla i tame, prozračnih i čvrstih linija. Nastavi čitati

Intervju sa umjetnikom: Svebor Vidmar

Svebor Vidmar

Razgovor vodila: Krešimira Gojanović

Svebor Vidmar rođen je 1973. godine u Zagrebu. Maturirao je 1992. godine na Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu, slikarski odjel, u klasi prof. Duška Maleševića. Godine 1997. dobio je stipendiju u Kulturzentrum BINZ 39, Scuol u Švicarskoj. Diplomirao je 1999. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, nastavnički odjel, slikarski smjer, u klasi prof. Miroslava Šuteja. Iste godine primio je Nagradu Zagrebačke banke za najbolji diplomski rad. Godine 2000. primljen je u Hrvatsko društvo likovnih umjetnika.

Od 2001. do 2005. godine bio je član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Od 2006. godine radi kao viši stručni suradnik – voditelj Galerije Vladimir Filakovac pri Narodnom sveučilištu Dubrava. Godine 2008. postao je članom Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, u Sekciji za ilustraciju, karikaturu, strip, animirani film i primijenjeno slikarstvo. Godine 2013. postao je članom Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Godine 2018. dobio je Otkupnu nagradu Gradskog ureda za kulturu grada Zagreba na Petom hrvatskom trijenalu crteža. Objavljivao je ilustracije u časopisima: Smib, Radost, Zvrk, Zvrkov prvi i drugi razred, Tintilinić i Večernji list. Dosad je objavio pedesetak priča za djecu i odrasle. Živi u Zagrebu. Nastavi čitati

Virtualna izložba povodom 150 godina Hrvatskih društava likovnih umjetnika: Krešimira Gojanović – crtački dnevnici iz ciklusa ”Saturnova djeca”

K. Gojanović: ”Demetra i Perzefona”, crtež tuš na papiru

U alegorijskom putovanju, gdje se mitske dimenzije prošlosti miješaju sa suvremenim urbanim legendama, ”Saturnova djeca” predstavljaju umjetnike u vječnoj tranziciji, slobodne duhove koji u raznim sistemima pokušavaju osjetiti Duh vremena, i u utrobi mitskog Saturna koji je istovremeno i stari tiranin, ali i graditelj civilizacijskih struktura, suočavaju se sa prolaznošću naših zemaljskih težnji, te u stalnoj mijeni i kroz različite duhovne napore, ipak kroz vrijeme kristaliziraju svoje kreacije, iskustva i spoznaje, kao zalog za buduće generacije.

Na tom putovanju, savršenstvo je nedostižan cilj koji mami duh vizionara, a dvojnost ljudske prirode stalno je prisutna u izmjenama svjetla i tame, u sintezi između različitih identiteta i društvenih uloga, životinjskog i ljudskog u likovima Kentaura i Minotaura, u srazu unutarnjeg i vanjskog svijeta, kada magična linija crteža ispisuje imaginarne putopise vječnih putnika i žonglera, tragalaca za skrivenim istinama. Nastavi čitati

Predstavljanje umjetnika: Zvonimir Čačić

Zvonimir Čačić

Zvonimir Čačić

Zvonimir Čačić, samostalni umjetnik – grafički dizajner, ilustrator i fotograf rođen je u Rijeci 1976. godine. Završio je opću gimnaziju u Puli te diplomirao 2001. godine na Grafičkom fakultetu u Zagrebu, smjer grafički dizajn (tehničko tehnološko oblikovanje grafičkih proizvoda). Od rane mladosti, pokazuje veliki interes za crtanje i likovnu kulturu. Za vrijeme studija crta brojne karikature, stripove te počinje sa sudjelovanjem na brojnim domaćim i inozemnim festivalima karikature, a u to vrijeme nastaju i prve komercijalne ilustracije. Nakon diplome odlazi u Sjedinjene Američke Države te tri mjeseca radi u dječjem ljetnom kampu Becket (Massachusetts), kao voditelj likovne umjetnosti, gdje osmišljava cjelokupni program te vodi nastavu iz likovnog odgoja. 2003. godine počinje raditi kao grafički dizajner.

Z. Čačić, plakat

Z. Čačić, plakat

2008. postaje član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU). Svojim je radom i suradnjom s brojnim klijentima ostavio traga u kulturnom, gospodarskom, civilnom, turističkom i sportskom segmentu grada Pule i šire. Oblikovao je brojne logotipe i vizualne identitete, plakate, brošure, publikacije, ovitke CD-a, letke i slično. Uz dizajn, veliku pažnju pridaje ilustraciji te uz klasične crtačke tehnike koristi i digitalne, dok mu stil varira od realističnog do karikaturnog. Kad god je moguće, u svom radu teži potpunom autorstvu pri izradi svih komponenata djela (dizajna, ilustracije i fotografije).

Više o autoru pogledajte u virtualnoj galeriji na poveznici.

Izložba članova HDLU Zagreb ”Kroz sliku i riječ” u Galeriji Sunce – URIHO

U četvrtak, 15. ožujka 2018. u 18,00 sati u Galeriji Sunce – URIHO (Avenija Marina Držića 1, Zagreb), otvara se skupna izložba slika i crteža pod nazivom ”Kroz sliku i riječ”, na kojoj će svoja djela izložiti umjetnici iz Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb / HDLU Zagreb. Izložba ostaje otvorena i može se pogledati do 6. travnja 2018.

Izlažu: Anđelko Brkić, Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Krešimira Gojanović, Zlatko Isaković – Lula, Anja Jelavić, Denis Kaplan, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Luka Koščak, Tatjana Kreštan, Marija Kruljac, Alfred Freddy Krupa, Boris Pecigoš, Stjepan Perković, Višnja Peter, Krešimir Radas i Mladen Žunjić.

Boris Pecigoš, ''Zla kob'', akril na platnu, 80 x 120 cm

Boris Pecigoš, ”Zla kob”, akril na platnu, 80 x 120 cm

Iz predgovora Krešimire Gojanović, ”Kroz sliku i riječ”: Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb u ožujku 2018. godine u zagrebačkoj galeriji Sunce – URIHO, potaknuto Nacionalnom strategijom poticanja čitanja koja je usvojena krajem 2017. godine, odlučilo je organizirati izložbu svojih članova, koja bi povezala likovnu umjetnost sa književnošću i poezijom, kroz prikaz recentnih likovnih djela 18 autora, inspiriranih pročitanim književnim i poetskim djelima. Nastavi čitati

Poziv na radionice ”Vizualne komunikacije i kulturni marketing za profesionalne umjetnike 2017”

U rujnu 2017. u organizaciji HDLU Zagreb održati će se serija strukovnih radionica ”Vizualne komunikacije i kulturni marketing  za profesionalne umjetnike 2017” (plakat – strip – ilustracija – karikatura – ručno rađena umjetnička knjiga), uz kreativnu kampanju i završnu izložbu polaznika radionica.

Radionice su besplatne i namijenjene su likovnim umjetnicima, članovima različitih strukovnih udruga, kao i umjetnicima koji nisu članovi udruga, ali aktivno djeluju na domaćoj likovnoj sceni, zatim studentima umjetničkih akademija i srodnih fakulteta, te svim onim kreativcima koji svoj rad, znanja i vještine žele plasirati na domaćem i stranom tržištu. Pozivamo vas da se prijavite za sudjelovanje na radionicama i popratnim programima do 5. 9. 2017. na mail hdlu.zagreb@outlook.com – uz prijavu je potrebno priložiti kratku biografiju i kontakt podatke, uz napomenu koji vas termini radionica zanimaju.

Umjetnici koji nisu u Zagrebu također mogu sudjelovati na radionicama, kroz kreativnu kampanju koja će se odvijati na blogu radionica, izradom i prezentacijom plakata koji tematiziraju položaj likovnih umjetnika u Hrvatskoj – više na linku, gdje možete vidjeti neke od već napravljenih plakata autora koji su preko ljeta sudjelovali u našoj kampanji: Robert Štimec, Dalibor Brlek Slavenski, Juraj Jonke, Dražen Pavlović, Alfred Freddy Krupa, Marija Kruljac, Danko Merin, Krešimira Gojanović, Denis Kaplan, Jasminka Bukvić, Morana Jugović, Antonija Cesarec, i dr. Nastavi čitati

Izložba ilustracija Svebora Vidmara

Svebor Vidmar - ilustracija 1

Svebor Vidmar – ilustracija 1

U subotu, 22. listopada u 12.00 sati, u Knjižnici Knežija, Albaharijeva 7, otvara se izložba ilustracija Svebora Vidmara. Izložba je otvorena do 25. studenoga 2016., radnim danom od 8.00 do 20.00 sati i subotom od 8.00 do 14.00 sati. Ulaz je slobodan.

Pogovor o ilustraciji

Ilustraciju ne bismo smjeli shvaćati olako. Ona nije samo produžena ruka nekog zadanog teksta, već neki novi svijet koji omogućuje izravniji ulazak u radnju pojedine slikovnice ili romana. Dobar umjetnik-ilustrator od zadane priče uspjet će oblikovati vizualni svijet, unoseći pritom svoj vlastiti, prepoznatljivi doživljaj i ugođaj. Time slika postaje ravnopravna tekstu, izlazeći iz domene primijenjenog. Kod vrhunskih ilustratora događa se da obogaćuju radnju knjige minucioznim detaljima, koji se u priči ne spominju. Ne treba zaboraviti da često roditelji, ali i djeca, kupe neku slikovnicu isključivo na temelju dojmljivih ilustracija.

Svako djelo, bez obzira o kojoj se likovnoj djelatnosti radilo, prvo kreće od zamisli, ideje. Obično se uvijek radi o nadahnuću, koje je izdvojeno iz naše unutarnje prirode. Možemo to slobodno nazvati darom – alatom koji nam je dan da gradimo bolji svijet, kako bismo posvjedočili o ljepoti koja nas okružuje. Nastavi čitati

Virtualna izložba: Priče iz Hrama Umjetnosti

K. Gojanović: ” U carstvu Minotaura ”, crtež tuš na papiru, 2015.

Napisala i nacrtala: mr. art Krešimira Gojanović

Priče iz Hrama Umjetnosti su priče o jednom društvu, gdje se Umjetnost oduvijek miješala sa Politikom, a stvarnost sa mitologijom u jednom tranzicijskom vremenu, dok smo tražili svoj identitet između onoga što su od nas htjeli da budemo – razni Vlastodržci, i onoga što smo stvarno bili – mi likovni umjetnici. U Hramu imaginarnog Minotaura, koji je bio polu čovjek, polu bik i divlje biće željno moći, svake godine završavali su mladići i djevojke, žrtvovani u njegovom Labirintu, u kojemu su lutali, posve neupućeni i nepodučeni u ono što ih sve čeka na tom putu.

U Hramu je i Saturn uvijek iznova proždirao svoga sina, kao Starci koji koče mlade, jer su i njih neki davni Starci kočili u njihovoj mladosti, pa se ” grijeh otaca ” simbolički uvijek prenosio na svaku novu generaciju. Bilo je tu i Nimfi koje su padale kao pokošene pred srednjovječnim Satirima, a nakon toga nestajale su u hodnicima Labirinta, da više nikad ne budu pronađene….

Nastavi čitati

Preminuo je Oton Anton Reisinger ( 4. 10. 1927. – 6. 4. 2016. )

O. A. Reisinger 1

U srijedu, 6. travnja 2016. u 89. godini života, preminuo je Oton Anton Reisinger, legendarni hrvatski karikaturist i veliko ime europske i svjetske karikature.

Rođen je 1927. u Rankovcima kraj Murske Sobote ( Slovenija ), od najranijih dana živi u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te diplomirao na studiju arhitekture. Prve karikature objavio je još kao srednjoškolac u humorističkom tjedniku ” Šilo ” ( Zagreb, 1943. ), a  definitivno se afirmirao u humorističkom tjedniku ” Kerempuh ” ( Zagreb ), kojemu je bio stalni suradnik od 1946. do prestanka izlaženja, 1958. ( kraće razdoblje bio je i na dužnosti odgovornog urednika ). Godine 1950. ulazi u uredništvo ” Vjesnika ”, u kojemu kao karikaturist i karikaturist – komentator djeluje do odlaska u mirovinu, 1986., no karikaturom se intenzivno nastavlja baviti i nakon toga. Od 1960. do 1993. svakodnevno je u ” Vjesniku ” objavljivao rubriku karikature ” Pero ”, kojom je duhovito komentirao aktualne događaje i prilike u društvu.

Po vlastitoj procjeni, nacrtao je 30-ak tisuća karikatura i ilustracija. Reisingerove komentar – karikature iz ” Vjesnika ” i ” Vjesnika u srijedu ” i drugih hrvatskih tiskovina, često su prenosili i ugledni svjetski listovi. Nastavi čitati

Franjo Matešin: ” Izgubljeni snovi ”, promocija knjige i izložba ilustracija

Galerija Matešin ( Bojana 66, Čazma ), poziva na promociju knjige, izložbu ilustracija i prezentaciju internet stranice projekta ak. slik. Franje Matešina: ” Izgubljeni snovi ”, u subotu, 9. travnja 2016. u 19,00 sati.

Informacije o knjizi: Knjiga Franje Matešina ” Izgubljeni snovi ” pisana je od 2005. do 2015. kao scenarij za film i znanstveno-fantastična trilogija, te se može naručiti u Galeriji Matešin na adresi: Galerija Matešin, Bojana 66, HR-43 240 Čazma, Mobitel: 098 377 630, E-adresa: galerija@matesin.com

Izgubljeni snovi – recenzija scenarija

Autor: Goran Markovčić, filmski kritičar

Znanstveno-fantastična trilogija u formi scenarija za film autora Franje Matešina ” Izgubljeni snovi ”, temeljito je ispripovijedana vizija slike jedne budućnosti, koju ljudsko društvo, u evoluciji i izmijeni društvenih poredaka nakon više tisuća godina, može doživjeti. Nastavi čitati