Intervju sa samostalnim umjetnikom: Davor Pavelić, akademski slikar grafičar, multimedijalni umjetnik i ilustrator

Davor Pavelić, ”Rad od kuće”

Razgovor vodila: Krešimira Gojanović

Davor Pavelić rođen je u Samoboru. Školu primijenjene umjetnosti i dizajna i Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Zagrebu. Diplomirao je na odjelu grafike u klasi Ante Kuduza. Kao multimedijalni i konceptualni umjetnik izlagao je u galerijama i muzejima u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Austriji i Njemačkoj. S grupom umjetnika izlagao je i organizirao izložbe pod nazivom Ego-East. S kolegom Ž. Božičevićem radio je na projektima No Concept, Minimum Art Fachgenossenschaft i Out-sourcing Art.

Kao ilustrator surađivao je s brojnim časopisima, agencijama i izdavačima od kojih su neki: The Boston Globe, The New York Times, Corriere della Sera, Wired UK, Harward Business Review, HOW, Jutarnji list, Večernji list, Zagrebačka banka, Dubai Expo, Raiffeisen banka, HT-mobile, Mozaik knjiga, Znanje, Henkel, Ledo, GlaxoSmithKline, McDonalds, HTV i drugi. Ilustracijom pokriva veliki dijapazon tema i smjerova; od dječjih i dekorativnih do konceptualnih i reklamnih. Najčešće radi “editorial” ilustraciju koja mu omogućuje relativno brzo iznošenje komentara i ideja na razna pitanja iz područja ekonomije, psihologije, sociologije, kulture i sl.

Intervju sa umjetnicom: Ivana Egić, profesorica likovne kulture, slikarica i osnivačica online projekta Art ćakula

Ivana Egić

Razgovor vodila: Krešimira Gojanović

Ivana Egić rođena je 26. 5. 1985. u Rijeci gdje se i školovala. Magistrirala je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci 2011. godine na odjelu likovne pedagogije, smjer slikarstvo u klasi prof. Zlatka Kauzlarića Atača. 2014. godine završava stručni ispit za profesoricu likovne kulture i seli u Švedsku gdje danas živi, radi i djeluje u području umjetnosti. Trenutno radi i aktivna je članica u odboru umjetničkog društva Öppna Ateljéer Gotland i vodi kurseve slikanja na Folkuniversitetu u Visbyu. Izlagala je na oko 30 skupnih i samostalnih izložbi u Hrvatskoj, Švedskoj i inozemstvu, te sudjelovala na sajmovima rukotvorina. Osnivačica je virtualnog umjetničkog projekta Art ćakula, suosnivačica pilot-projekta ”Kantaj mi slikom”, te je jedna od pokretačica umjetničke inicijative ”Konstpicknick”.

Intervju sa Alfredom Krupom povodom njegove Retrospektive (1991. – 2021.) u galeriji kvART

Alfred Krupa u galeriji kvART

Razgovor vodila: Krešimira Gojanović

Alfrede, nedavno (4. kolovoza 2021.) u galeriji kvART u Westgate Shopping City-u otvorena je tvoja ”Retrospektiva 1991. – 2021.” povodom 30 godina tvog umjetničkog djelovanja na hrvatskoj likovnoj sceni i može se pogledati do 29. kolovoza. Koliko je radova izloženo, u kojim tehnikama, iz kojih ciklusa? Koji motivi prevladavaju u tvom slikarstvu?

– Izloženo je 38 radova, u raznim crtačkim tehnikama (uljni pastel, ugljen, različiti oblici tuša, sepija), slikarskim (ulje na platnu, akvarel, kombinirane tehnike tuša i akrila na papiru i platnu), grafičkim (monotipija) i ostalim (kolaž, tuš i sepija na platnu), iz raznih perioda od 1991. godine, od vremena kad još nisam bio student ALU do danas. Tu imate pejzaže, vedute, portrete i autoportrete. Ali s obzirom da sam ja radio puno toga na razne način kroz više od 30 godina, puno toga još treba obraditi, npr. moje aktove, simbolističke i nadrealne kompozicije, erotske radove, knjige umjetnika i masu toga drugoga. To čeka neku narednu sveobuhvatniju monografiju (prva je izdana 2014. godine) i veću retrospektivnu izložbu. Što se tiče ove izložbe, jako sam sretan što sam pozvan da predstavim svoj dugogodišnji rad na ovako impozantnoj lokaciji kao što je novootvorena umjetnička galerija Westgate Shopping City-a, koji je najveći trgovački centar ne samo u RH, već i u Europskoj uniji.

Intervju sa samostalnim umjetnikom: Aleksandar Žiljak, ilustrator i pisac

Aleksandar Žiljak

Aleksandar Žiljak rođen je 1963. godine u Zagrebu, gdje i živi. Diplomirao je 1987. na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Na istom je fakultetu 1990. magistrirao računarske znanosti.

Radeći u srednjim školama kao profesor informatike i elektrotehnike/elektronike, ranih 1990-ih počeo je ilustratorsku karijeru, kojoj se u potpunosti posvetio od 1997. kao samostalni umjetnik. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU), te Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH). Ilustracije objavljuje ponajviše u školskim časopisima, osnovnoškolskim udžbenicima iz prirode i biologije, te knjigama. Prvenstveno radi prirodoslovne ilustracije, ali i znanstvenofantastične, kriminalističke i slične. Ilustracijama je, među ostalim, opremio i knjige priča iz prirode Rogan i Miško, autora Vlatka Šarića, te niz knjiga o prirodi književnika Joze Vrkića: Mudra sova – prirodoslavlje, Bijela vrana, Crna vrana, Divlja naša i Modre oči Lijepe naše.

---

Aleksandre, svestran si autor, osim ilustracijom, baviš se i pisanjem priča i romana, kao i prevođenjem proze. Član si ULUPUH-a, Hrvatskog društva pisaca i HZSU-a, pa nam reci može li se danas u Hrvatskoj živjeti od pisanja i ilustracije?

– Kratko i jasno: ne može. Barem ja ne uspijevam. Skoro svi ilustratorski poslovi koje sam radio – školski časopisi, udžbenici, obrazovni plakati, ilustrirane knjige, naslovnice – presahnuli su u godinama krize. U pisanju sam od početka sveden na male tiraže do 300 primjeraka, te usku recepciju svog rada, što u književnosti nije samo moj problem.

Intervju sa samostalnim umjetnikom: Hrvoje Kovačević, književnik i predsjednik Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika

Hrvoje Kovačević

Hrvoje Kovačević rođen je 1966. u Požegi, gdje je završio osnovnu i srednju školu. U Zagrebu je diplomirao arhitekturu, bavio se karikaturom, animiranim filmom i marketingom, a od 2002. profesionalni je pisac. Trenutno je predsjednik Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

Piše prozu i dramske tekstove, više za djecu, nego za odrasle, surađuje s radiom, televizijom i tiskovinama, lokalnim i nacionalnim. U bogatom opusu od tridesetak samostalno objavljenih djela, šest drama i pedesetak priča u periodici, ističe se četrnaest knjiga za djecu čiji naslovi počinju s riječju tajna (dvanaest romana i dvije zbirka priča). Uz to je napisao i šest kriminalističkih romana za odrasle u kojima inspektor Robert Vidmar i policajac u zajednici Mladen Crnković rješavaju slučajeve složenih ubojstava u Požegi. Za Tajnu Crne kutije dobio je nagradu Grigor Vitez, drama za odrasle Profesionalna deformacija nagrađena mu je Sferom, s četiri romana i jednom slikovnicom zastupljen je u školskoj lektiri.

---

Hrvoje, napisao si novu knjigu pod nazivom ”Ministar u jezeru” – možeš li nam ukratko reći o čemu se u knjizi radi tako da nam zagolicaš maštu, a opet da ne otkriješ previše, jer pretpostavljam da se radi o trileru?

– Zaplet počinje ubojstvom ministra zdravstva, koji je iz neobjašnjivog razloga posve sam usred noći stigao u šumarak na južnoj obali Jaruna. Glavni je junak novinar lokalne televizijske postaje, uvjeren je da s istragom nema nikakve veze, no spletom misterioznih okolnosti odjednom će se naći u ulozi osumnjičenog.

Intervju sa samostalnom umjetnicom: Vladimira Spindler, fotografkinja i autorica dokumentarnih filmova

Vladimira Spindler, photo Damil Kalogjera

Vladimira Spindler fotografkinja je i autorica dokumentarnih filmova iz Zagreba. Fotografijom se bavi od 1998. godine, a od 2004. članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU). Radila je za časopise Elle, Playboy i Cosmopolitan, a šest je godina bila i fotografkinja Gradskog dramskog kazališta Gavella. Posljednjih 15 godina radi u magazinu Gloria, a povremeno radi i kao fotograf za Zagrebačko kazalište mladih, Hrvatsko narodno kazalište i neka neovisna kazališta. Školu dokumentarnog filma Restart završava 2017. godine. Trenutno radi na dokumentarnom filmu ”Geni moje djece”.

---

Vladimira, dugo godina se baviš fotografijom, radila si za značajne časopise i magazine (Elle, Playboy, Cosmopolitan, Gloria), kao i za neka gradska kazališta – može li se u Hrvatskoj živjeti od fotografije?

– Ispočetka sam jako teško živjela od toga. Živjela sam sa svojim bivšim dečkom, pa mi je on financijski pomagao, jer je cijenio to što sam uporna i ne odustajem. No, nakon dve godine nekako je krenulo. Unazad 15 godina (od kada sam se rastala od bivšeg muža), radim u Gloriji/Gloriji In. I bez obzira na staž koji imam kao fotografkinja, a on je 24 godine, i dan danas moram raditi fuševe sa strane. Svaki posao sa strane je dobrodošao. Pogotovo sada kada mi je sin otišao studirati u Englesku. Život je generalno skup.

Intervju sa umjetnikom: Svebor Vidmar

Svebor Vidmar

Razgovor vodila: Krešimira Gojanović

Svebor Vidmar rođen je 1973. godine u Zagrebu. Maturirao je 1992. godine na Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu, slikarski odjel, u klasi prof. Duška Maleševića. Godine 1997. dobio je stipendiju u Kulturzentrum BINZ 39, Scuol u Švicarskoj. Diplomirao je 1999. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, nastavnički odjel, slikarski smjer, u klasi prof. Miroslava Šuteja. Iste godine primio je Nagradu Zagrebačke banke za najbolji diplomski rad. Godine 2000. primljen je u Hrvatsko društvo likovnih umjetnika.

Od 2001. do 2005. godine bio je član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Od 2006. godine radi kao viši stručni suradnik – voditelj Galerije Vladimir Filakovac pri Narodnom sveučilištu Dubrava. Godine 2008. postao je članom Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, u Sekciji za ilustraciju, karikaturu, strip, animirani film i primijenjeno slikarstvo. Godine 2013. postao je članom Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Godine 2018. dobio je Otkupnu nagradu Gradskog ureda za kulturu grada Zagreba na Petom hrvatskom trijenalu crteža. Objavljivao je ilustracije u časopisima: Smib, Radost, Zvrk, Zvrkov prvi i drugi razred, Tintilinić i Večernji list. Dosad je objavio pedesetak priča za djecu i odrasle. Živi u Zagrebu.

Intervju sa umjetnikom: Krešimir Radas

Krešimir Radas

Razgovor vodila: Krešimira Gojanović

Krešimir Radas je rođen 28. rujna 1981. godine u Vodicama, Hrvatska. Nakon diplome na građevinskom fakultetu u Splitu 2006. godine, seli se u Zagreb, gdje i danas živi i radi. Počeo je slikati od ranih školskih dana, koristeći tehnike akvarela, tempere, olovke i ugljena na papiru, ulja i akrila na platnu. Svoje slikarske vještine usavršavao je uzimajući privatne sate kod više akademskih slikara. Sudjelovao je na više od trideset skupnih izložbi u domovini i inozemstvu, te na tri samostalne izložbe. Također je sudjelovao i na brojnim likovnim kolonijama humanitarnog karaktera. Član je HDLU Zagreb.

Krešimir Radas, ”Suhozidi III”, akril na platnu, 50 x 70 cm

Krešimire, tijekom veljače 2018. izložio si svoje recentne radove u Europskom domu Zagreb, na izložbi ”Susret generacija”. Tvoj slikarski opus bavi se i nekim motivima hrvatske baštine, pa nam reci nešto više o tome.

– Tako je, zahvaljujući izvrsnoj suradnji HDLU Zagreb i Europskog doma Zagreb, ukazala se prilika da predstavim svoje radove nastale većinom u 2017. godini. Radi se o ciklusu slika suhozida srimskog poluotoka i šibenske katedrale. Gotovo identičan postav slika sam izlagao u lipnju 2017. u rodnim Vodicama, pa je došlo vrijeme da i zagrebačku publiku provedem na putovanje kroz kameni krajolik.

Intervju sa umjetnikom: akademski slikar Alfred Freddy Krupa

Alfred Freddy Krupa, foto: Dinko Kafotka Neskusil

Razgovor vodila: Krešimira Gojanović

Alfred (Freddy) Krupa rođen je 14. 6. 1971. u Karlovcu. Osnovnu školu završava u Karlovcu, a srednju u Zagrebu. Diplomirao je na ALU Zagreb 1995. godine. 1998. odlazi u Japan kao dobitnik istraživačke stipendije Japanske vlade. Bio je ili jest član niza strukovnih udruga u svijetu i Hrvatskoj, uključujući HDLU Zagreb. Dobitnik je niza odlikovanja, priznanja i nagrada za svoj rad.

Alfrede, osim kvalitetnog umjetničkog obrazovanja koje si dobio na zagrebačkoj ALU, gdje si 1995. diplomirao u klasi prof. Zlatka Kauzlarića-Atača, koliki utjecaj na razvoj tvog likovnog senzibiliteta je imao i tvoj djed, Alfred Joseph Krūppa, ugledni akademski slikar starije generacije, čiji si učenik također bio?

– Taj utjecaj je bio svakako ključan, odlučujući. Ne samo radi vrlo vjerojatno i genetske uvjetovanosti, već i zbog činjenice što je moj djed, s kojim sam zajedno s roditeljima živio u istom kućanstvu, “radio” sa mnom od malena. Taj ekstenzivan, ali 18 godina dug utjecaj oformio me takvog kakav jesam kao stvaralac. Upravo sam neki dan pronašao svoju prvu fotografiju koju sam napravio sa 6 godina – tj. 1977. godine.

Intervju sa akademskom kiparicom Dijanom Ivom Sesartić

Razgovor vodila: Krešimira Gojanović

Dijana Iva Sesartić rođena je u Zagrebu 1966. godine, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studirala je na likovnim akademijama u Sarajevu, Pragu i Zagrebu. Diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Stanka Jančića. Studijski je boravila u Stuttgartu, Rimu i Firenzi. Autorica je niza skulptura u javnim prostorima u Hrvatskoj i inozemstvu, od kojih su neki u Splitu i bližoj okolici. Izlaže samostalno od 1996. godine, te sudjeluje na brojnim skupnim, tematskim i žiriranim izložbama i likovnim simpozijima ( domaćim i međunarodnim ). Članica je HDLU–a od 1996. god., članica HULU-a Split od 1998. god., u statusu HZSU od 2011. god., te članica Matice Hrvatske od 2009. Živi i radi u Solinu.

Dijana Iva Sesartić: Žena s ribom

Dijana, u svojoj bogatoj kiparskoj karijeri dosta si se bavila spomeničkom skulpturom, pa nam navedi neka svoja dosadašnja značajna ostvarenja – gdje su sve postavljene tvoje skulpture ?

– Od prvih dana nakon diplome na ALU Zagreb, imala sam prilike susresti se sa svom zahtjevnošću javne i spomeničke skulpture. Odmah nakon diplome otišla sam na otok Hvar, jedan likovni susret kiparica i tamo isklesala skulpturu Žena s ribom.

Intervju sa Vlastom Pastuović Aleksić

Vlasta Pastuović Aleksić

Razgovor vodila: Krešimira Gojanović

Vlasta Pastuović Aleksić rođena je 1963. godine u Sisku. Studirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, živjela godinu dana u Londonu, gdje je pohađala Harrow College of Further Education. 2013. završava verificirani program u Poslovnom učilištu Filaks, te stječe zvanje menadžerica u malom poduzetništvu. Od 2000. članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika ( HDLU ), a od 2003. Hrvatskog keramičarskog udruženja Kerameikon. Sudjelovala je na mnogobrojnim skupnim izložbama slika u zemlji i inozemstvu, te organizirala 19 samostalnih izložbi slika. Njezine slike nalaze se u gospodarskim ustanovama i privatnim zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu ( Njemačka, Italija, Francuska, Danska, USA, Australija, Rusija ). 2015. diplomirala je na četverogodišnjem studiju slikarstva na visokoškolskoj ustanovi, Šoli za risanje in slikanje – Arthouse u Ljubljani, te je time stekla zvanje diplomirana slikarica. Živi i radi u Zaprešiću.

Za portal ” Zagrebački likovni umjetnici ”, Vlasta je s nama podijelila svoja iskustva vezana uz studiranje na ljubljanskoj Arthouse – školi za crtanje i slikanje, na kojoj je nedavno diplomirala.

Intervju sa Sonjom Švec Španjol, urednicom portala PerceiveArt

Sonja Švec Španjol, foto: Ognjen Karabegović

Sonja Švec Španjol diplomirana je povjesničarka umjetnosti i slovakistkinja, diplomirana muzeologinja, te kustosica i urednica internetskog portala o umjetnosti PerceiveArt, namjenjenog praćenju likovnih događanja u Hrvatskoj. Pisala je članke s područja kulture i umjetnosti za književni list Vijenac i Art magazin Kontura, radila intervjue sa brojnim umjetnicima i kulturnim djelatnicima, te i danas na svom portalu piše osvrte na kulturna događanja, likovne kritike, predgovore izložbama i recenzije. Kako nam je cilj na portalu ” Zagrebačkih likovnih umjetnika ” predstaviti i kvalitetne kustose i likovne kritičare da bi ih hrvatski umjetnici bolje upoznali i sa njima surađivali, tako ćemo sa Sonjom započeti prvi u nizu intervjua u rubrici ” Intervjui ”.