Peticiju ”Vratimo dostojanstvo hrvatskim samostalnim umjetnicima” do sad je potpisalo 417 ljudi! (20. 9. 2018.)

18. 6. 2018., HDLU Zagreb pokrenuo je peticiju ”Vratimo dostojanstvo hrvatskim samostalnim umjetnicima”, koja se može vidjeti na poveznici. Peticija je pokrenuta kao uvod u savjetovanja o novom Zakonu za umjetnike, kojega planira donijeti Ministarstvo kulture i koja su najavljena za jesen 2018., te da bi upozorila na neke probleme na hrvatskoj likovnoj sceni, koji se zadnjih godina od strane nadležnih institucija sustavno ignoriraju!

Peticiju je do sada sa današnjim datumom (20. 9. 2018.) potpisalo 417 ljudi, a brojni mediji su i izvjestili o njoj, na čemu smo zahvalni, jer se na taj način pokazala i solidarnost između umjetnika i predstavnika raznih medija, novinara i urednika. Problema na hrvatskoj likovnoj sceni ima toliko puno, da će, po svemu sudeći, trebati pisati još nekoliko peticija, a ova sada pokazala se uspješnom u animiranju javnosti o problemima samostalnih hrvatskih umjetnika.

Umjetnici su definitivno zabrinuti oko toga da će im novi Zakon za umjetnike smanjiti njihova radna prava, nekih pokazatelja u tom smjeru već je i bilo, o čemu pišemo u tekstu peticije, te bismo se zahvalili svim ljudima koji su peticiju do sad potpisali, a kako će ona trajno ostati na internetu, svi oni koji je još nisu potpisali, mogu je potpisivati i dalje, na donjoj poveznici:

Vratimo dostojanstvo hrvatskim samostalnim umjetnicima

Drugi dio javne polemike Buntak – Gojanović: o lijenim i marljivim studentima ALU…

K. Gojanović: ''Iskrivljeni odrazi'', digital art

K. Gojanović: ”Iskrivljeni odrazi”, digital art

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Dekan Buntak dao je neke odgovore na javnu polemiku novinarki portala Studentski.hr, što se može vidjeti na poveznici. Dekan zagrebačke ALU tako kaže slijedeće u vezi svojih studenata i budućih mladih diplomanata likovne akademije: ”Kolege, a i ja osobno, upozoravamo ih na teškoće te im govorimo da je jedini sigurniji način da to prežive puno rada i stjecanje različitih znanja iz našeg područja koja mogu upotrijebiti, a za koje ostali koji ne završavaju akademiju nemaju mogućnost savladavanja. Upozoravamo ih da samo predan i uporan rad donosi rezultate.”

Naravno, rad i stjecanje znanja jako su bitni, stoga je i vrlo začudno zbog čega 2010. godine udruga HDLU na inicijativu nekih samostalnih umjetnika, nipošto nije željela napraviti kompjutersku radionicu u Klubu tadašnjeg Doma likovnih umjetnika u Meštrovićevom paviljonu. Ideja je bila da se za članove HDLU-a nabavi par kompjutera i nekoliko samostalnih umjetnika ponudilo se da volonterski radi sa kolegama, u svrhu premošćivanja tzv. ”digitalnog raskoraka” između mlađih i starijih generacija umjetnika, te da se različitim likovnim umjetnicima pomogne da savladaju neka znanja, koja će im kasnije koristiti u njihovom poslu. Napisati molbu za neki natječaj, poslati molbu sa pratećim fotografijama likovnih radova u mailu na natječaj, pretraživati fokusirano internet u svrhu pronalaženja zanimljivih natječaja, korisno upotrebljavati društvene mreže, i sl. – to su bila neka osnovna znanja koja su trebala većini članova HDLU-a, a ponuđene su i kompleksnije vještine izrade virtualnih prezentacija, blogova i virtualnih galerija umjetnicima iz HDLU-a, kako bi se njihov umjetnički rad plasirao široj javnosti na internetu. Nastavi čitati

Poziv na radionice ”Vizualne komunikacije i kulturni marketing za profesionalne umjetnike 2017”

U rujnu 2017. u organizaciji HDLU Zagreb održati će se serija strukovnih radionica ”Vizualne komunikacije i kulturni marketing  za profesionalne umjetnike 2017” (plakat – strip – ilustracija – karikatura – ručno rađena umjetnička knjiga), uz kreativnu kampanju i završnu izložbu polaznika radionica.

Radionice su besplatne i namijenjene su likovnim umjetnicima, članovima različitih strukovnih udruga, kao i umjetnicima koji nisu članovi udruga, ali aktivno djeluju na domaćoj likovnoj sceni, zatim studentima umjetničkih akademija i srodnih fakulteta, te svim onim kreativcima koji svoj rad, znanja i vještine žele plasirati na domaćem i stranom tržištu. Pozivamo vas da se prijavite za sudjelovanje na radionicama i popratnim programima do 5. 9. 2017. na mail hdlu.zagreb@outlook.com – uz prijavu je potrebno priložiti kratku biografiju i kontakt podatke, uz napomenu koji vas termini radionica zanimaju.

Umjetnici koji nisu u Zagrebu također mogu sudjelovati na radionicama, kroz kreativnu kampanju koja će se odvijati na blogu radionica, izradom i prezentacijom plakata koji tematiziraju položaj likovnih umjetnika u Hrvatskoj – više na linku, gdje možete vidjeti neke od već napravljenih plakata autora koji su preko ljeta sudjelovali u našoj kampanji: Robert Štimec, Dalibor Brlek Slavenski, Juraj Jonke, Dražen Pavlović, Alfred Freddy Krupa, Marija Kruljac, Danko Merin, Krešimira Gojanović, Denis Kaplan, Jasminka Bukvić, Morana Jugović, Antonija Cesarec, i dr. Nastavi čitati

Komentar: tko je kriv što hrvatski likovni umjetnici rade besplatno?

Na stranicama HDLU-a osvanula je ovih dana ”Preporuka HDLU za uvođenje autorskog honorara umjetnicima/ama”, upućena muzejima i galerijama u Hrvatskoj, a koju potpisuje predsjednik njihove udruge (link).

Pohvalno je u svakom slučaju da je HDLU konačno počeo voditi brigu o velikom problemu domaćih likovnih umjetnika, koji su u svojoj struci sustavno podcjenjeni i diskriminirani kad izvode izložbe u hrvatskim, od države dotiranim galerijama i muzejima, a koji u pravilu očekuju da umjetnik kao autor izložbe radi – potpuno besplatno!

Ovakvu kampanju ”Plati likovnog umjetnka!” kroz niz strukovnih radionica i predavanja priprema i zagrebačko strukovno udruženje, HDLU Zagreb. Nije ovo novi problem i nije prvi put da se ovakve inicijative pokreću u javnosti, brojni samostalni likovni umjetnici već godinama upozoravaju na ovaj problem, što javno, što kroz dopise raznim dužnosnicima koji su se izmjenjivali u Ministarstvu kulture RH, a ukratko se radi o slijedećem: kada se organizira neka likovna izložba, umjetnik će uložiti svoj materijal, svoje vrijeme, svoj autorski koncept izložbe, što je sve potrebno da bi neka izložba bila uspješno izvedena. No od svega toga, državne galerije će eventualno podmiriti dizajn i tisak kataloga, dakle honorirani će biti dizajner i štampar, fotograf koji izrađuje fotografije za štampane materijale, kustos koji piše predgovor u katalogu, a umjetnik zbog kojega se sve ovo radi, onaj glavni autor čija je izložba u pitanju, po sadašnjoj praksi ne dobija ni kune za svoj autorski rad! Nastavi čitati