”Zagrebački ljetni likovni salon 2020 – Urbani zapisi”, izložba članova i prijatelja HDLU Zagreb u Galeriji Kontrast

Rada Marković, ''Cvijetni trg 80-ih'', ulje na platnu, 60x50 cm

Rada Marković, ”Cvijetni trg 80-ih”, ulje na platnu, 60×50 cm

U ponedjeljak, 6. srpnja 2020. u 19 sati u Galeriji Kontrast (Kulturni centar – Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb), otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ”Zagrebački ljetni likovni salon 2020 – Urbani zapisi”. Izložba će se moći pogledati do 21. srpnja 2020., ulaz je slobodan.

Izlažu: Vedran Bukovina, Darija Dolanski Majdak, Andreja Dujnić Žmirić, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Aida Hebib Raguž, Zlatko Isaković, Juraj Jonke, Vanda Jurković, Luka Koščak, Marija Kruljac, Valentina Marđetko, Rada Marković, Hrid Matić, Patricija Purgar, Laura Šarabok, Matej Škarica, Mladen Žunjić.

Zagrebački  ljetni  likovni  salon  2020  –  Urbani zapisi 

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb četvrtu godinu zaredom organizira ”Zagrebački ljetni likovni salon”, koji se i ove godine održava u Galeriji Kontrast i sa temom ”Urbani zapisi” želi propitati osjećaje pripadnosti nekom gradu u kojem smo odrastali, ali isto tako i osjećaje otuđenosti. Revijalne izložbe u pravilu izbjegavaju teške teme, trebale bi nam probuditi lijepa sjećanja kroz urbane vedute koje otključavaju prizore iz mladosti, no ove godine zagrebački potres donio je i neke drugačije poglede kod jednog dijela autora, protkane dubokom nostalgijom, žalošću nad izgubljenom ljepotom, osjećajem samoće u gradu koji se smrznuo u vremenu kao na starim razglednicama. Nastavi čitati

Komentar: gdje nestaju slike likovnih umjetnika u Hrvatskoj?

Krešimira Gojanović, ''Veliki Meštar sviju Hulja - dvoglavi'', tuš na papiru, 40x30 cm

Krešimira Gojanović, ”Veliki Meštar sviju Hulja – dvoglavi”, tuš na papiru, 40×30 cm

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Izbori nam dolaze i političari nam ovih dana prikazuju stanje u Hrvatskoj u nekoj ‘bajkovitoj’ perspektivi, obećaju veće plaće, borbu protiv korupcije, nove zakone, specijalno je i ministrica kulture prepuna uzbuđenog oduševljenja kad priča o obnovi Zagreba u nekoj tamo budućnosti, kao da je zaboravila da joj je za njenog mandata zbog nestručne procedure i nesposobnih suradnika propalo već nekoliko obećanih zakona, a nekih koje je obećala, nije se ni primila u četiri godine mandata, napr. zakona koji bi sredio koruptivni kaos po mnogim kulturnim vijećima, kakav imamo danas.

No bitno je da je njena administracija sustavno optuživala umjetnike da premalo zarađuju zato jer su radili ”na crno” i nisu plaćali poreze i koliko god su joj likovni umjenici pokušavali dokazati da se slike danas teško prodaju i po galerijama u centru Zagreba i mnoge prodajne galerije su ili propale ili posluju sa velikim dugovima, koji se opet prebijaju preko leđa umjetnika, ništa to nije pomagalo i neosjetljiva birokracija i dalje je nastavljala tretirati umjetnike poput nekih zlonamjernih poreznih inspektora, pokušavajući iz njih izvući i zadnju kap krvi, kao što je u ovoj državi to već prije napravljeno i sa tisućama uništenih hrvatskih obrtnika, za čije tržišne probleme država također nije imala razumijevanja. Nastavi čitati

Odnos kustosa i likovnih umjetnika u Hrvatskoj – trebaju li uopće umjetnicima kustosi??

Krešimira Gojanović, ''Hod po Tamnoj strani, umjesto Lažnog svjetla'', tuš na papiru, 55x39 cm

Krešimira Gojanović, ”Hod po Tamnoj strani, umjesto Lažnog svjetla”, tuš na papiru, 55×39 cm

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Nakon što smo u prethodnom članku iznijeli probleme besplatnog rada likovnih umjetnika u Hrvatskoj po državnim galerijama i muzejima i kako je mnogim umjetnicima to sad u osnovi jako naškodilo kod njihovih umjetničkih potpora, koje nisu dobili jer nisu dovoljno zarađivali, problem moramo nastaviti razrađivati i dalje: o tome tko je sve i kako iskorištavao likovne umjetnike u Hrvatskoj i na redu su – hrvatski kustosi i likovni kritičari.

Iako među njima ima izuzetno kvalitetnih, mi ne bismo smjeli glumiti neke ”PR manekene” koji govore samo o lijepim stvarima, dok se tamna strana likovne scene potiskuje u podzemlje naših opažanja, nego baš naprotiv, treba izvući tu tamnu stranu na svjetlo, da to bude i svojevrsno upozorenje mladim umjetnicima i da oni danasa saznaju neke stvari, koje mojoj generaciji nitko nije rekao, nego smo sve morali učiti na vlastitoj koži.

Kad izađu sa svojih akademija, mladi umjetnici u velikom broju slučajeva polaze sa pretpostavkama da tu ima nekih ‘kriterija’ i ako budu vrijedno radili i trudili se, ti neki mitski ”kustosi” će ih zapaziti sa svojih povlaštenih visina i udjeliti im neku ‘milost’ besplatno odrađene izložbe ili kritiku u medijima, koja će umjetnicima donijeti nove prilike za rad, kupce njihovih djela, i sl. No stvarnost je pokazala nešto posve drugo: bez obzira da li su bili u pitanju kustosi iz državnih galerija i muzeja ili oni nezavisni na sceni, kustosi su uvijek bolje prolazili od likovnih umjetnika i bili su plaćeni za svoj rad, dok su likovni umjetnici, kraj svih drugih nameta koje su imali u svom poslu, morali još namirivati i neke pohlepne domaće kustose, od kojih su neki doslovno imali i neke tzv. ucjenjivačke, ”cosa nostra” metode prema likovnim umjetnicima! Nastavi čitati

Komentar: sve greške ministrice kulture prema hrvatskim umjetnicima i zbog čega nam nužno treba novi ministar/ica kulture

Krešimira Gojanović, ''Vrijeme tišine - kraljica od kruha i kolača'', tuš u boji na papiru, 70x50 cm

Krešimira Gojanović, ”Vrijeme tišine – kraljica od kruha i kolača”, tuš u boji na papiru, 70×50 cm

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Kriza sa virusom COVID-19 koju je istovremeno pratila i svojevrsna ‘kriza’ sa umjetničkim potporama u režiji Ministarstva kulture pod mandatom ministrice Obuljen Koržinek, gdje brojni hrvatski umjetnici nisu dobili svoju potporu jer su premalo zarađivali, navela je i mnoge likovne umjetnike da se duboko zapitaju o smislu svega ovoga što mi danas radimo na hrvatskoj umjetničkoj sceni.

Nakon nekoliko godina žestokih prosvjeda protiv ”zakona za umjetnike”, kojega je na kraju Obuljen Koržinek ipak napustila, neke ideje iz tog zakona nastavile su se vući i dalje i preslikale su se na kriterije za dodjelu umjetničkih potpora, tako što je ministrica kulture unijela podjele među umjetnike na one ”siromašnije” i one ”bogatije”, jer je podjelila dvije vrste potpora, one veće i one manje, prema kriteriju ”tko više zarađuje, ima veću potporu, a tko zaradi manje, manja mu je i potpora”. S napomenom i da ima jako puno umjetnika, koji nisu dobili nikakvu potporu, jer u 2019. nisu ništa zaradili od svog umjetničkog rada, i takvih umjetnika još uvijek puno ima i po profesionalnoj udruzi HZSU, kao i po ostalim strukovnim umjetničkim udrugama. Nastavi čitati

Intervju sa samostalnim umjetnikom: Aleksandar Žiljak, ilustrator i pisac

Aleksandar Žiljak

Aleksandar Žiljak

Aleksandar Žiljak rođen je 1963. godine u Zagrebu, gdje i živi. Diplomirao je 1987. na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Na istom je fakultetu 1990. magistrirao računarske znanosti.

Radeći u srednjim školama kao profesor informatike i elektrotehnike/elektronike, ranih 1990-ih počeo je ilustratorsku karijeru, kojoj se u potpunosti posvetio od 1997. kao samostalni umjetnik. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU), te Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH). Ilustracije objavljuje ponajviše u školskim časopisima, osnovnoškolskim udžbenicima iz prirode i biologije, te knjigama. Prvenstveno radi prirodoslovne ilustracije, ali i znanstvenofantastične, kriminalističke i slične. Ilustracijama je, među ostalim, opremio i knjige priča iz prirode Rogan i Miško, autora Vlatka Šarića, te niz knjiga o prirodi književnika Joze Vrkića: Mudra sova – prirodoslavlje, Bijela vrana, Crna vrana, Divlja naša i Modre oči Lijepe naše.


Aleksandre, svestran si autor, osim ilustracijom, baviš se i pisanjem priča i romana, kao i prevođenjem proze. Član si ULUPUH-a, Hrvatskog društva pisaca i HZSU-a, pa nam reci može li se danas u Hrvatskoj živjeti od pisanja i ilustracije?

– Kratko i jasno: ne može. Barem ja ne uspijevam. Skoro svi ilustratorski poslovi koje sam radio – školski časopisi, udžbenici, obrazovni plakati, ilustrirane knjige, naslovnice – presahnuli su u godinama krize. U pisanju sam od početka sveden na male tiraže do 300 primjeraka, te usku recepciju svog rada, što u književnosti nije samo moj problem. Nastavi čitati

Animalizam u novijoj hrvatskoj fotografiji – skupna izložba članova i prijatelja HDLU Zagreb

U ponedjeljak, 17. veljače 2020. u 19 sati u Fotogaleriji Dubrava (Kulturni centar Dubrava, Dubrava 51a, Zagreb), otvara se skupna izložba fotografija članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ”Animalizam u novijoj hrvatskoj fotografiji”. Izložbu će otvoriti predsjednica HDLU Zagreb, Krešimira Gojanović i Svebor Vidmar, voditelj Fotogalerije Dubrava. Ulaz na izložbu je slobodan i ona će se moći pogledati do 5. ožujka 2020.

Izlagači: Antonija Cesarec, Zvonimir Čačić, Rajko Đedović, Krešimira Gojanović, Čedomil Gros, Valentina Kasapović, Ivana Keser, Biljana Knebl, Ivana Kolić, Nino Salkić, Igor Šeler, Sonja Šimatić, Robert Štimec, Noel Šuran, Aleksandar Tomulić, Siniša Uštulica.

Animalizam u novijoj hrvatskoj fotografiji  

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb 2018. godine pokrenulo je projekt okupljanja hrvatskih fotografa koji se bave fotografijom prirode i životinja, pod nazivom ”Animalizam u novijoj hrvatskoj fotografiji”. Na ovoj izložbi predstavljen je prvi postav projekta od šesnaest fotografa koji objedinjuju profesionalce, kao i ljubitelje prirode i fotografije, uz likovne umjetnike koji u svojoj praksi redovno koriste i fotografiju, sa svojim djelima u kojima su životinje glavni akteri u različitim prirodnim, ali i urbanim okruženjima. Nastavi čitati

Samostalna izložba Ive Mihanović u Knjižnici Sloboština

Iva Mihanović 1

Iva Mihanović 1

U Knjižnici Sloboština (Karela Zahradnika 8, Sloboština, Zagreb), od 3. 2. do 2. 3. 2020. može se pogledati samostalna izložba akademske kiparice Ive Mihanović.

Iva Mihanović je multimedijalna umjetnica (lumino artist), rođena 1980. godine u Zagrebu. Diplomirana je akademska kiparica Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu od 2009. godine, diplomirala je u klasi profesora Slavomira Drinkovića. Članica je HZSU-a i HDLU Zagreb.

Umjetnička djela prikazuje kroz skulpturu i svjetlo, javnu skulpturu i instalaciju. Bavi se slikanjem, tkanjem, dizajnira i izrađuje nakit i lampe od metala, žice, drveta, kamena, pleksiglasa… Stil izražavanja i dizajn bazira se na funkcionalnosti umjetničkog djela, estetici forme, drevnoj simbolici i geometriji. Inspiraciju pronalazi u prirodnim fenomenima i svetoj geometriji. Živi i radi u Zagrebu. Nastavi čitati

Samostalna izložba slika Luke Koščaka otvara se u Galeriji AZ

Luka Koščak

Luka Koščak

U utorak, 28. siječnja 2020. u 19 sati, u Galeriji AZ (Hrvatska kulturna zaklada – Hrvatsko slovo, Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb), otvara se samostalna izložba slika mag.lik.um. Luke Koščaka. Izložbu će otvoriti likovna kritičarka Branka Hlevnjak.

Luka Koščak rođen je 21. 1. 1989. u Zagrebu. U Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu maturirao je na odjelu Kiparstva i stekao zvanje kiparski dizajner. Na Arthouse-College of Visual Arts u Ljubljani, 2014. diplomirao je u klasi doc.mag.art Mladena Jernejca, s temom “Apstraktna geometrija u hrvatskom slikarstvu”. Zatim je nastavio studij i magistrirao s temom ”Apstraktna geometrija i svemir”, pri mentorima doc. dr Vesni Kamin Kajfeš i Matic Kosu, mag.lik.um., te je stekao zvanje magistra likovnih umjetnosti. Godinu dana radio je u HNK Zagreb kao scenski slikar u programu stručnog osposobljavanja, bez zasnivanja radnog odnosa. Izlagao je na više skupnih žiriranih izložbi (7) i od 2015. godine, član je HDLU Zagreb. Nastavi čitati

‘’Portret / autoportret – transformacije identiteta’’ – izložba članova i prijatelja HDLU Zagreb u Europskom domu Zagreb

U utorak, 22. listopada 2019. u 19 sati u Europskom domu Zagreb (Jurišićeva 1/1, Zagreb), otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ’’Portret / autoportret – transformacije identiteta’’. Izložba će se moći pogledati do 19. studenog 2019. godine. Ulaz je slobodan. Izložba je potpomognuta sredstvima Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Izlažu: Anđelko Brkić, Jasminka Bukvić, Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Rajko Đedović, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Aida Hebib Raguž, Morana Jugović, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Miroslava Kos, Luka Koščak, Marija Kruljac, Alfred Freddy Krupa, Hrid Matić, Danko Merin, Stjepan Perković, Višnja Peter, Krešimir Radas, Laura Šarabok, Tomislav Šilipetar, Matej Škarica, Mladen Žunjić. Nastavi čitati

Nik Titanik: Retrospektivna izložba karikatura povodom 25 godina karijere – ”Kronika hrvatske gluposti” u Muzeju Mimara

Nik TitanikRetrospektivna izložba karikatura Nika Titanika povodom 25 godina karijere pod nazivom “Kronika hrvatske gluposti” otvara se u utorak 24. rujna 2019., s početkom u 19 sati u Muzeju Mimara (Rooseveltov trg 5, Zagreb). Kustosica izložba je diplomirana povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol. Izložba ostaje otvorena do 24. listopada 2019. godine.

Retrospektivna izložba Nika Titanika predstavlja povijest, razvoj, stil i djelovanje jedinog suvremenog karikaturista koji na dnevnoj bazi crta dvije karikature za jedne dnevne novine. Arhiva Nika Titanika broji oko 10 000 objavljenih karikatura. Istovremeno, ova retrospektivna izložba ukazuje na važnost i prijeku potrebu karikature u suvremenom društvu kao duhovitog, ali nerijetko i oštrog i pronicljivog korektiva društva i svijeta u kojem živimo.

Često opisana kao namjerno deformiranje realnosti, karikatura naglašavanjem nekih određenih karakterističnih obilježja osoba, pojava ili događaja ima namjeru postizanja dojma smiješnoga. Karikatura isticanjem slabosti i mana pojedinca ili nekih društvenih pojava može djelovati odgojno u socijalnom, moralnom i političkom pravcu. U svojim počecima karikatura je bila oblik zabave za umjetnike i elitu, da bi razvojem tiska tijekom XIX. stoljeća postala dostupna širokim slojevima društva, ismijavajući i razobličujući političke, socijalne i moralne iskvarenosti, te slabosti pojedinaca, slojeva ili društva u cjelini. Nastavi čitati

Izložba Damira Sokića ”Geometrije” u Galeriji Kravata u Jelsi

Damir Sokić

Damir Sokić

U utorak, 16. srpnja 2019. u 21 sat u Galeriji Kravata u Jelsi otvara se izložba Damira Sokića pod nazivom ”Geometrije”, sa kojem se nastavlja ovogodišnji program Katamaran Arta. Izložba ostaje otvorena do 30. srpnja 2019.

Iz predgovora kustosa Bože Majstorovića: Sagledavajući cjelokupni umjetnički opus Damira Sokića, već na prvi pogled uočavamo brojnost radova nastalih upotrebom geometrijskih formi i struktura. Počevši od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća, oblikovat će ih u određenom ritmu sve do danas. Specifičnu morfologiju, međutim, nije pratila točno određena medijska, kao ni, što je puno važnije i povezano s tom činjenicom, sadržajna komponenta djela. Odnosno, kada govorimo o Sokiću, uputnije je govoriti o idejama. Drugim riječima, neutralni geometrijski jezik, materijaliziran putem crteža, slike, reljefa, objekta, ambijenta ili jednostavno komponiranjem gotovih industrijskih proizvoda, Sokiću je bio optimalno sredstvo za komuniciranje različitih sadržaja i stavova, koji su, što treba posebno naglasiti, uvijek vezani za umjetnost. Slijedom toga, u odabiru likovnog idioma koji je bio ključan u procesu konceptualizacije umjetnosti kao autonomne prakse, možemo prepoznati i simboličku gestu u vremenu kada su ulogu istinskih revolucionara preuzeli agresivni pseudoaktivisti, proširivši se svijetom umjetnosti poput taksifolije. Nastavi čitati

Preporuka za čitanje: Marina Baričević, ”Lica bez sjene – umjetnički ateljei”

Krajem 2018. u izdanju nakladnika In.Tri objavljena je knjiga istaknute povjesničarke umjetnosti, likovne kritičarke i novinarke Marine Baričević, pod nazivom ”Lica bez sjene: umjetnički ateljei”, u kojoj je autorica opisala svoje susrete i posjete ateljeima poznatih hrvatskih umjetnika (njih dvadeset i dvoje) i kroz sažete, a slikovite zapise dočarala nam i ozračje umjetničke kolonije na Voćarskoj, koja je neprekinuto djelovala stotinu godina. Knjigu svakako preporučujemo za čitanje svim ljubiteljima likovne umjetnosti, kao i mlađim generacijama umjetnika, za koje ova knjiga predstavlja dragocjeno svjedočanstvo o minulim vremenima, te će zasigurno uživati u pitkom, ali i studioznom pristupu gospođe Baričević, koja je u pola stoljeća svoje karijere popratila rad brojnih domaćih umjetnika različitih generacija. Knjiga se može pronaći u domaćim knjižnicama i knjižarama.

Iz biografije autorice: Marina Baričević rođena je na Silvestrovo 1941. godine u Zagrebu. Iako startala zadnji dan u godini, uspjela je dostići mnoge rezultate, zahvaljujući urođenom genu radišnosti i zaljubljenosti u odabranu profesiju. Diči se sa preko dvadesetak monografija o likovnoj umjetnosti, kao i tekstualnom obradom pet grafičkih mapa. Potpisana je i kao scenaristica ili suradnica na TV filmovima o umjetnicima. Autorica je nebrojenih samostalnih i zajedničkih izložbi u Hrvatskoj, bivšoj državi, kao i u svijetu. Ovim publikacijskim djelom upravo obilježava pola stoljeća svog predanog života s umjetnicima. Nastavi čitati

Izložba Damira Sokića u Francuskom paviljonu u Studentskom centru u Zagrebu

Damir Sokić

Damir Sokić

U četvrtak, 6. 6. 2019. u 19 sati u Francuskom paviljonu (Studentski centar, Savska cesta 25, Zagreb) otvara se izložba Damira Sokića.

Damir Sokić rođen je u Novoj Gradiški 1952. godine. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1977. godine diplomirao je slikarstvo u klasi prof. Nikole Reisera, a od 1977. do 1979. bio je polaznik Majstorske radionice za slikarstvo kod prof. Lj. Ivančića i prof. N. Reisera.

Damir Sokić

Damir Sokić

Od 1986. do 1993. živio je i radio u New Yorku, USA. Od 1999. do 2019. radi kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. 2018. dodijeljen mu je Doktorat umjetnosti temeljem umjetničkih postignuća za ostvarenje umjetničkog projekta ”Slijepe ulice”.

Od 1976. Damir Sokić izlagao je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Njegov umjetnički rad popraćen je s velikim brojem bibliografskih jedinica, za svoj umjetnički rad više puta je nagrađivan, a radovi mu se nalaze u brojnim privatnim i javnim kolekcijama. Živi i radi u Zagrebu.

Fotosofia 14 – preko 200 fototalenata u 14 godina, potraga se nastavlja

FS14 by Hoyka

FS14 by Hoyka

Otvorene su prijave za sudjelovanje na Fotosofiji, besplatnom šestodnevnom seminaru i workshopu za naprednu fotografiju, koji će se pod vodstvom i umjetničkom direkcijom fotografa Damira Hoyke održati u Zagrebu od 10. do 16. lipnja 2019.

Na tematskim snimanjima i predavanjima u Galeriji Arheološkog muzeja i ove će godine odabrani iz cijele regije doznati kako snimiti dobar portret, modnu, reklamnu i art fotografiju. Prijave na izbor za polaznike seminara otvorene su do 15. svibnja 2019., a kako se prijaviti, pročitajte na www.fotosofia.info, gdje će biti objavljeni i termini događanja otvorenih za publiku.

‘Veseli me što ćemo Fotosofiju po prvi puta održati u Zagrebu, na ulicama i trgovima gdje su nastale i moje prve fotografije. Moći će nas se prepoznati po crnim Fotosofia majicama, a nadam se da ćemo dio naše kreativnosti i pozitivne energije prenijeti i na prolaznike’, rekao nam je Hoyka te se pohvalio da će nakon ove sezone ‘pleme’ fotosofa – bivših seminarista Fotosofije – brojati preko 200 članova. Nastavi čitati