Izložba Krešimire Gojanović otvara se u Galeriji Vladimir Filakovac

U Galeriji Vladimir Filakovac (Kulturni centar, Dubrava 51 a, Zagreb) u ponedjeljak, 5. srpnja 2021. u 20 sati otvara se izložba akademske slikarice Krešimire Gojanović pod nazivom ”Mala retrospektiva”. Izložbu će otvoriti voditelj galerije Vladimir Filakovac, Svebor Vidmar, a moći će se pogledati do 30. srpnja 2021., radnim danom od 10 do 20 sati, ulaz je slobodan. Otvorenje izložbe održat će se u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama.


Iz predgovora Svebora Vidmara: U borbi protiv carstva sjena

Već u doba antičke Grčke, mitološke priče su ondašnjem puku, bez obzira radilo se o plemenitima ili robovima, predstavljale na metafizičkoj razini sve njihove egzistencijalne težnje nad čijim sudbinama su neprestano bdjeli strogi bogovi s Olimpa. Miješali su im se bez zadrške u život, stvarajući pritom različite prepreke i probleme. Ako bi se pojedini zadatci u njihovoj režiji uspješno obavili ili ne obavili, to bi rezultiralo besmrtnom slavom ili smrću. Pojedini od tih sretnika bili su opjevani kao heroji i ovjenčani lovorikama za buduće naraštaje (sjetimo se samo poluboga Herakla), dok bi ostali, s manje sreće, završili u Hadu, podzemnom svijetu. Nastavi čitati

Retrospektivna izložba crteža i slika Tatjane Malešević u Galeriji Vladimir Filakovac

U Galeriji Vladimir Filakovac (Dubrava 51a, Zagreb) u ponedjeljak, 14. siječnja 2019. u 19 sati otvara se retrospektivna izložba crteža i slika Tatjane Malešević, pod nazivom “Šutnja”. Izložbu će otvoriti likovni kritičar Stanko Špoljarić. Izložba je otvorena do 7. veljače 2019., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan.

Iz predgovora likovnog kritičara Stanka Špoljarića: Glasna šutnja Tatjane  Malešević

Slikarski opus Tatjane Malešević razvijao se u obiteljskom umjetničkom okružju, stvaranju roditelja, akademskih slikara Duška i Maje. Tatjanin talent, zanos, zasigurno su imali dodatni poticaj u domu gdje je slikarstvo bila svakodnevna tema, u kojemu je pratila nastajanje slika njoj dragih osoba i afirmiranih umjetnika. Mogle su se te poetike u određenoj mjeri i razlikovati od Tatjaninih pogleda na fenomen slike, no stvaralačka iskra bila je identična, a dubina sadržajnih poruka vrlo bliska. Odmaci u tretmanu forme mogu biti i znatni (ali se u određenom razdoblju i dodiruju), no, važniji je taj unutarnji naboj u sintezi dramatskog i lirskog, manje ili više vidljivim, no uvijek prisutnim. I u primjerima složenijih ikonografskih zasada i motiva “lepršavije” motivike. Ali, nesporna je činjenica da je Tatjana Malešević s vremenom izgradila svoj umjetnički izraz.

Tatjanin stvaralački put može se podijeliti na nekoliko dionica i tematskih cjelina, s rasponima od figurativnog do praga apstraktnog, zaokruženih u koncentratu vremena, ali i tema uprisutnjenih u ranijim i kasnijim godinama opusa. Nastavi čitati