Kako je Ministarstvo kulture i medija preuzelo HZSU i umiješalo se u rad strukovnih udruga – kronika jedne izdaje

Prije desetak dana, u Zagrebu na Markovom trgu održan je protest samostalnih umjetnika za veći mirovinski koeficijent od 1,8, a kojega ipak nije podržao Upravni odbor HZSU-a, nego je protest pripremila samo-organizirana skupina više dugogodišnjih samostalnih umjetnika, članova HZSU-a, nakon što im je uprava HZSU-a početkom godine odbila održavanje strukovne tribine u prostorima Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, na novoj adresi Trg Josipa Jurja Strossmayera 4 u Zagrebu.

Protest je ipak bio uspješan i povezao je veliki broj samostalnih umjetnika, od kojih su se neki prvi puta sreli i upoznali upravo na Markovom trgu za vrijeme protesta, jer prije toga, vjerovali ili ne – samostalni umjetnici u svojoj strukovnoj udruzi HZSU gotovo nikad nisu imali strukovne sastanke, zajedničke tribine ili radionice na kojima bi se mogli sretati u većem broju, upoznavati i povezivati u različitim inicijativama oko poboljšanja radnih prava profesionalnih umjetnika.

Demanti ministrice kulture povodom protesta samostalnih umjetnika: bespotrebni su zakoni koje donosi Ministarstvo kulture i medija

Povodom protesta samostalnih umjetnika koji je održan u srijedu, 22. 3. 2023. na Markovom trgu u Zagrebu, na stranicama Vlade RH objavljena je izjava ministrice kulture i medija Obuljen Koržinek, koja se mora demantirati od strane udruge HDLU Zagreb.

Protest samostalnih umjetnika ministrica naziva ”bespotrebnim”, te najavljuje dovršenje cjelovitoga Zakona o umjetnicima, tvrdeći da je s predstavnicima strukovnih udruga sve dogovoreno, no HDLU Zagreb ovoga puta mora podsjetiti ministricu kulture na sustavno isključivanje koje su doživljavali predstavnici naše udruge, jer nam je zadnji put kada se trebao donositi Zakon za umjetnike prije pandemije, bio zabranjen dolazak u Meštrovićev paviljon na sastanak Radne skupine tzv. ”likovnog klastera” i od naše udruge skrivali su se svi materijali o novom zakonu, a 11 naših članova koji su ujedno bili i članovi HDLU-a u Meštrovićevom paviljonu, protjerani su iz Meštrovićevog paviljona, što ministrica kulture uporno ignorira, prikrivajući činjenicu da Ministarstvo kulture i medija u njezinom mandatu neke udruge tretira kao ”podobne”, a neke druge opet kao ”nepodobne”.

HDLU Zagreb, priopćenje za javnost: Ministarstvo kulture i medija opet ignorira probleme hrvatskih umjetnika i nekih strukovnih umjetničkih udruga

HDLU Zagreb kao strukovna likovna udruga želio bi ukazati na neke probleme hrvatskih umjetnika, koji su sustavno ignorirani već šestu godinu zaredom u mandatima sadašnje ministrice kulture i medija, gospođe Obuljen Koržinek. Više strukovnih udruga, kao i samostalnih umjetnika i njihovih predstavnika pisali su Ministarstvu kulture i medija RH o tim problemima, no do dana današnjeg nije bilo nikakvih odgovora, ni pomaka za hrvatske umjetnike.

A radi se o slijedećim problemima:

1. Samostalnim umjetnicima je 2009. godine smanjen koeficijent za obračun osnovice za uplatu doprinosa s 1,2 na 0,8 zbog antirecesijskih mjera i uvođenja posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke, pri čemu je obećano da će se nakon ukidanja navedenog poreza, visina osnovice za uplatu doprinosa samostalnih umjetnika ponovno obračunavati prema starom koeficijentu. Navedeni porez ukinut je 2010. godine, no jedino samostalnim umjetnicima od 2009. godine, znači punih 13 godina, nije vraćen, odnosno porastao koeficijent za uplatu obveznih doprinosa, što samostalne umjetnike stavlja u vrlo težak položaj kad odu u mirovinu i suoče se sa izuzetno niskim mirovinama ispod praga siromaštva, od kojih ne uspjevaju podmiriti troškove svakodnevnog života.

Nova akcija HDLU Zagreb: vratimo Meštrovićev paviljon likovnim umjetnicima Zagreba i Hrvatske!

Ovog ljeta u HDLU Zagreb imali smo puno posla informirajući razne institucije u našem gradu i državi oko problema sa Meštrovićevim paviljonom i izbacivanjem zagrebačkih likovnih umjetnika iz njega, što su radili Ivana Andabaka, Tomislav Buntak i Josip Zanki pod vladavinom Milana Bandića u Zagrebu i njegovih pročelnika za kulturu i upravljanje gradskom imovinom, koji su probleme sustavno gurali pod tepih.

Naime, prema starom ugovoru sa gradom Zagrebom, prostori Meštrovićevog paviljona nisu se smjeli davati u podnajam, odnosno podzakup, a usprkos tome, ravnateljice HDLU-a iz Meštrovićevog paviljona prodavale su zagrebačkim likovnim umjetnicima u njihovom vlastitom domu mjesta za štandove, naplaćivale umjetnicima kotizacije za sudjelovanje na javno dotiranim izložbama, te na vrlo čudan način, bez ikakvog reda, logike i nadzora, naplaćivale ulaznice likovnim umjetnicima, članovima drugih gradskih i županijskih HDLU-ova na ovom Popisu strukovnih udruga od broja 14 do 22 – na linku. Zbog svih tih nepravilnosti i kršenja ugovora sa gradom, 2015. godine se od HDLU-a iz Meštrovićevog paviljona odvojio naš HDLU Zagreb kao samostalno i nezavisno društvo zagrebačkih likovnih umjetnika.

Odnos kustosa i likovnih umjetnika u Hrvatskoj – trebaju li uopće umjetnicima kustosi??

Krešimira Gojanović, ”Hod po Tamnoj strani, umjesto Lažnog svjetla”, tuš na papiru, 55×39 cm

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Nakon što smo u prethodnom članku iznijeli probleme besplatnog rada likovnih umjetnika u Hrvatskoj po državnim galerijama i muzejima i kako je mnogim umjetnicima to sad u osnovi jako naškodilo kod njihovih umjetničkih potpora, koje nisu dobili jer nisu dovoljno zarađivali, problem moramo nastaviti razrađivati i dalje: o tome tko je sve i kako iskorištavao likovne umjetnike u Hrvatskoj i na redu su – hrvatski kustosi i likovni kritičari.

Iako među njima ima izuzetno kvalitetnih, mi ne bismo smjeli glumiti neke ”PR manekene” koji govore samo o lijepim stvarima, dok se tamna strana likovne scene potiskuje u podzemlje naših opažanja, nego baš naprotiv, treba izvući tu tamnu stranu na svjetlo, da to bude i svojevrsno upozorenje mladim umjetnicima i da oni danasa saznaju neke stvari, koje mojoj generaciji nitko nije rekao, nego smo sve morali učiti na vlastitoj koži.

Kad izađu sa svojih akademija, mladi umjetnici u velikom broju slučajeva polaze sa pretpostavkama da tu ima nekih ‘kriterija’ i ako budu vrijedno radili i trudili se, ti neki mitski ”kustosi” će ih zapaziti sa svojih povlaštenih visina i udjeliti im neku ‘milost’ besplatno odrađene izložbe ili kritiku u medijima, koja će umjetnicima donijeti nove prilike za rad, kupce njihovih djela, i sl. No stvarnost je pokazala nešto posve drugo: bez obzira da li su bili u pitanju kustosi iz državnih galerija i muzeja ili oni nezavisni na sceni, kustosi su uvijek bolje prolazili od likovnih umjetnika i bili su plaćeni za svoj rad, dok su likovni umjetnici, kraj svih drugih nameta koje su imali u svom poslu, morali još namirivati i neke pohlepne domaće kustose, od kojih su neki doslovno imali i neke tzv. ucjenjivačke, ”cosa nostra” metode prema likovnim umjetnicima!

Komentar: sve greške ministrice kulture prema hrvatskim umjetnicima i zbog čega nam nužno treba novi ministar/ica kulture

Krešimira Gojanović, ”Vrijeme tišine – kraljica od kruha i kolača”, tuš u boji na papiru, 70×50 cm

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Kriza sa virusom COVID-19 koju je istovremeno pratila i svojevrsna ‘kriza’ sa umjetničkim potporama u režiji Ministarstva kulture pod mandatom ministrice Obuljen Koržinek, gdje brojni hrvatski umjetnici nisu dobili svoju potporu jer su premalo zarađivali, navela je i mnoge likovne umjetnike da se duboko zapitaju o smislu svega ovoga što mi danas radimo na hrvatskoj umjetničkoj sceni.

Nakon nekoliko godina žestokih prosvjeda protiv ”zakona za umjetnike”, kojega je na kraju Obuljen Koržinek ipak napustila, neke ideje iz tog zakona nastavile su se vući i dalje i preslikale su se na kriterije za dodjelu umjetničkih potpora, tako što je ministrica kulture unijela podjele među umjetnike na one ”siromašnije” i one ”bogatije”, jer je podjelila dvije vrste potpora, one veće i one manje, prema kriteriju ”tko više zarađuje, ima veću potporu, a tko zaradi manje, manja mu je i potpora”. S napomenom i da ima jako puno umjetnika, koji nisu dobili nikakvu potporu, jer u 2019. nisu ništa zaradili od svog umjetničkog rada, i takvih umjetnika još uvijek puno ima i po profesionalnoj udruzi HZSU, kao i po ostalim strukovnim umjetničkim udrugama.

Intervju sa samostalnim umjetnikom: Hrvoje Kovačević, književnik i predsjednik Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika

Hrvoje Kovačević

Hrvoje Kovačević rođen je 1966. u Požegi, gdje je završio osnovnu i srednju školu. U Zagrebu je diplomirao arhitekturu, bavio se karikaturom, animiranim filmom i marketingom, a od 2002. profesionalni je pisac. Trenutno je predsjednik Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

Piše prozu i dramske tekstove, više za djecu, nego za odrasle, surađuje s radiom, televizijom i tiskovinama, lokalnim i nacionalnim. U bogatom opusu od tridesetak samostalno objavljenih djela, šest drama i pedesetak priča u periodici, ističe se četrnaest knjiga za djecu čiji naslovi počinju s riječju tajna (dvanaest romana i dvije zbirka priča). Uz to je napisao i šest kriminalističkih romana za odrasle u kojima inspektor Robert Vidmar i policajac u zajednici Mladen Crnković rješavaju slučajeve složenih ubojstava u Požegi. Za Tajnu Crne kutije dobio je nagradu Grigor Vitez, drama za odrasle Profesionalna deformacija nagrađena mu je Sferom, s četiri romana i jednom slikovnicom zastupljen je u školskoj lektiri.

---

Hrvoje, napisao si novu knjigu pod nazivom ”Ministar u jezeru” – možeš li nam ukratko reći o čemu se u knjizi radi tako da nam zagolicaš maštu, a opet da ne otkriješ previše, jer pretpostavljam da se radi o trileru?

– Zaplet počinje ubojstvom ministra zdravstva, koji je iz neobjašnjivog razloga posve sam usred noći stigao u šumarak na južnoj obali Jaruna. Glavni je junak novinar lokalne televizijske postaje, uvjeren je da s istragom nema nikakve veze, no spletom misterioznih okolnosti odjednom će se naći u ulozi osumnjičenog.

‘Kaznena ekspedicija’ ministrice kulture na HDLU Zagreb zbog traženja njezine ostavke, i odgovor HDLU Zagreb ministrici

Predstavnici HDLU Zagreb ispred Ministarstva kulture, rujan 2019.

Konačno smo dočekali rezultate Poziva Ministarstva kulture RH za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2020. godinu, u kategoriji vizualnih umjetnosti, gdje smo odmah vidjeli da je naš HDLU Zagreb ove godine dobio 0 kuna – na linku – za Izložbeni program HDLU Zagreb u 2020. godini i 2. zagrebački festival crteža 2020.

Usprkos tome što smo za 2019. predali uredne izvještaje Ministarstvu kulture nakon uspješno odrađenih programa (sve naše organizirane izložbe od 2016. do danas mogu se vidjeti na linku) – ministrica kulture odlučila je pokazati čvrstu ruku našoj udruzi HDLU Zagreb, jer smo mi već dva puta tražili njezinu ostavku: prvi put krajem rujna 2019., što se može vidjeti na linku, i drugi put smo tražili ministričinu ostavku prije nekoliko dana, kao podrška umjetnicima iz HZSU-a, što se može vidjeti na linku.

A sada nakon ovih rezultata Javnog poziva, ostavku od ministrice kulture Obuljen Koržinek tražimo – i treći put.

HDLU Zagreb poziva samostalne hrvatske umjetnike na samo-organiziranje protiv novog zakona o umjetnicima

Ministrica kulture ovih dana davala je neke intervjue i prema svemu sudeći, minimalni cenzus za likovne umjetnike u novom zakonu za umjetnike je nešto od čega ona neće odustati. Pri tom se stvari oko tog zakona cijelo vrijeme zadržavaju na površini bitnih pitanja: bavimo se napr. time gdje će raditi administracija HZSU-a, u Ilici ili u Ministarstvu kulture, a nitko se ne pita – šta će biti sa onih cca 200 umjetnika, koji će zbog minimalnog cenzusa biti izbačeni iz HZSU-a? Gdje s njima – nazad na Zavod za zapošljavanje?? Prekvalificirati ih u konobare, sezonske radnike, trgovce….???

Obrisati ih krpom kao da nikad nisu postojali, jer ministrica kulture očito ne razumije te paradokse: profesionalni likovni umjetnici sve ove godine zadovoljavali su strukovne uvjete i da bi to mogli napraviti, imali su velike troškove oko produkcije svoga rada, organizacije svojih izložbi u hrvatskim galerijama i muzejima, gdje često puta uopće nisu bili plaćeni za svoj rad, a morali su sami podmirivati i troškove promotivnog materijala, uz brojne ostale troškove vezane uz organizaciju neke izložbe.

Priopćenje HDLU Zagreb: javna podrška profesoru Damiru Sokiću i studentima Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu

Strukovna udruga Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb ozbiljno je zabrinuta zbog događanja ovih dana na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, o kojima je javnost informirana u dva članka na portalu Telegram.hr, na poveznicama:

1. Dekan Likovne akademije potjerao je, usred ciklusa, omiljenog profesora u mirovinu. Studenti se ozbiljno bune

2. Nastavlja se show na Akademiji; i Sveučilište smatra da je omiljeni profesor nelegitimno potjeran u mirovinu, dekan se ne da

Damir Sokić

Ukratko, dekan ALU Zagreb donio je odluku da ne produži radni odnos na ALU uglednom suvremenom umjetniku i profesoru na nastavničkom odjelu, Damiru Sokiću, zbog čega su studenti napisali protesno pismo sa 61 potpisom. Studenti ALU su u velikom broju pružili podršku profesoru Sokiću, koji je još najmanje godinu dana trebao biti mentor slikarstva studentima na diplomskom i doktorskom studiju ALU, no usprkos tome ga je dekan odlučio poslati u mirovinu usred godine, a nakon što su studenti protestirali protiv te odluke, dekan ALU Zagreb ignorirao je njihove proteste, ali i proteste brojnih kolega iz struke koji su podržali profesora Sokića.

Komentar: muke po likovnom ‘klasteru’ i daljnja konfuzija oko novog Zakona o umjetničkoj djelatnosti

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika iz Meštrovićevog paviljona na svojim stranicama objavilo je poziv svojim članovima da dođu na tribinu, vezanu uz novi Zakon o obavljanju umjetničke djelatnosti – na poveznici.

Novi Zakon za umjetnike izrađuje Radna skupina koja se može vidjeti ovdje. Ono što većina javnosti ipak ne zna, jest to da je sam proces biranja članova Radne skupine za donošenje novog zakona, u nekim umjetničkim djelatnostima bio potpuno netransparentan. Još 2017., Ministarstvo kulture je u svojim prostorima iniciralo sastanak sa predstavnicima nekih strukovnih udruga u kulturi, ali ne i sa svim strukovnim udrugama! Neke udruge uopće nisu bile pozvane na taj prvi sastanak u Ministarstvo kulture, te do dana današnjeg, od ministrice kulture nismo dobili nikakvo objašnjenje zašto je Ministarstvo neke udruge uključilo, a neke potpuno isključilo.

Nadalje, pozvane udruge na sastanku u Ministarstvu kulture još 2017. dobile su zadatak da formiraju tzv. klastere po umjetničkim djelatnostima. Mnoge udruge bile su zbunjene tim terminom ”klaster”, koji bi više odgovarao tipu udruživanja gospodarskih subjekata koji žele udruženo nastupati na stranom, konkurentskom tržištu, kao što postoje napr. klasteri automobilske, poljoprivredne ili drvne industrije, i sl. Umjetnicima u njihovim udrugama nije bilo jasno zašto se Ministarstvo nije direktno obratilo svim do tada postojećim strukovnim udrugama u kulturi, i posebno, kako se Zakon ipak donosi za profesionalne umjetnike, glavna udruga koju je tu nešto trebalo pitati, trebala je biti Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika sa svojim članovima i djelatnicima.

Priopćenje: održan je 1. okrugli stol samostalnih likovnih umjetnika u organizaciji HDLU Zagreb, povodom Nacrta novog Zakona o umjetnicima

U srijedu, 20. 2. 2019. održan je 1. okrugli stol samostalnih likovnih umjetnika u organizaciji HDLU Zagreb, koji je bio posvećen radnim i socijalnim pravima samostalnih likovnih umjetnika u Hrvatskoj, posebno i sa osvrtom na Nacrt prijedloga novog Zakona o umjetnicima, kojega je nedavno napravila Radna skupina Ministarstva kulture RH. Prisutni umjetnici iz više različitih udruga (HDLU Zagreb, ULUPUH, HLD i HDNU) razgovarali su o Nacrtu prijedloga zakona o umjetnicima, te su donijeli neke zaključke, kako redom slijedi.

1. Posve je neprihvatljivo i nedemokratski da je Ministarstvo kulture RH u više navrata potpuno isključilo neke strukovne likovne udruge iz razgovora u sklopu tzv. likovnog klastera, koji su se nekoliko puta vodili u prostorima Meštrovićevog paviljona i u prostorima Ministarstva kulture. Predstavnici jedne od isključenih udruga više puta žalili su se Ministrici kulture, upozoravajući je da se radi o nedemokratskoj praksi isključivanja nekih udruga i umjetnika, a što je vrlo zabrinjavajuće i za daljnji nastavak rada na Zakonu za umjetnike, za koji predstavnici HDLU Zagreb smatraju da će u velikoj mjeri ograničiti prava i slobode hrvatskih samostalnih i ostalih umjetnika.

2. Sam Nacrt prijedloga Zakona za umjetnike problematičan je i iz razloga jer se u velikoj mjeri bavi mehanizmima kontrole i nadzora umjetnika, a da istovremeno uopće i ne pokušava riješiti teške socijalne i radne probleme umjetnika, kao i njihove probleme na hrvatskom tržištu.

Komentar: koliko je za mlade likovne umjetnike korisno da se upisuju u Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika?

Krešimira Gojanović, ”Zakon za neposlušnog umjetnika”, tuš / kombinirana tehnika na papiru, 50×40 cm

Napisala: Krešimira Gojanović

Dok čekamo obećani novi Zakon za umjetnike, koji ipak neobjašnjivo kasni(!), ovih dana mogli smo vidjeti na stranicama Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika poziv umjetnicima da se prijave na Natječaj za priznavanje prava na uplatu doprinosa, na poveznici.

Za one koji to ne znaju: Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika je udruga samostalnih umjetnika koji profesionalno obavljaju samostalnu umjetničku djelatnost, utemeljena još 1965. godine. Mladi umjetnici po završetku svojih umjetničkih akademija, nakon što zadovolje određeni broj strukovnih kriterija propisanih zakonom, odnosno pravilnikom HZSU-a, imaju pravo podnijeti zahtjev za upis u HZSU i uplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske, u svrhu poticanja i promicanja kulturno-umjetničkog stvaralaštva i javnog djelovanja umjetnika u Hrvatskoj. Sve to lijepo zvuči, no mladim likovnim umjetnicima ama baš nitko ni na njihovim umjetničkim akademijama, niti u njihovim strukovnim udrugama nikada zapravo nije realistično objasnio što ih sve točno čeka kad se upišu u HZSU i steknu tzv. ”status samostalnog umjetnika”.

Komentar ovogodišnjih rezultata Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi u 2019. godini

Napisala: Krešimira Gojanović

Ministarstvo kulture prije Božića objavilo je rezultate ”Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske” za 2019. godinu, a koji se mogu vidjeti na poveznici. I ove godine rezultati su objavljeni prije kraja 2018. godine, što u velikoj mjeri olakšava rad brojnim ustanovama i udrugama u kulturi, kao i pojedinačnim umjetnicima i nezavisnim djelatnicima u kulturi, koji onda mogu na vrijeme isplanirati svoj rad u nadolazećoj godini, i ovu pravovremenu objavu rezultata možemo zahvaliti sadašnjoj ministrici kulture, koja je, barem na tom planu, uvela više reda u hrvatskoj kulturi.

No da ne bi sve zvučalo previše idealno, odmah na početku objave rezultata, mogli smo vidjeti pregled odbijenih programa u kategoriji ”Potpora izdavanju časopisa”, i tu nas je pomalo šokirala činjenica da je Ministarstvo kulture ove godine odbilo financirati neke kvalitetne elektroničke publikacije, kao što su portali Vox feminae, Arteist.hr, H-Alter (rubrike ”kultura” i ”mediji”), Urbancult.hr, Pogledaj.to….Kako uopće komentirati ove rezultate, budući da se ovdje uglavnom radi o portalima koji već dugo vremena djeluju na našoj kulturnoj sceni, pa se mnogi od nas koji se bavimo kulturom, redovno informiramo na tim digitalnim platformama, čitamo na njima brojne kvalitetne tekstove i kritičke osvrte, te se postavlja pitanje kome je to u Ministarstvu kulture u interesu da ti portali u 2019. godini ostanu bez sredstava i da li je tim ljudima iz nadležnog Kulturnog vijeća uopće palo na pamet od čega će u 2019. živjeti ljudi koji pišu za te portale – da li je to palo na pamet i brojnim službenicima Ministarstva kulture?