HDLU Zagreb poziva samostalne hrvatske umjetnike na samo-organiziranje protiv novog zakona o umjetnicima

Ministrica kulture ovih dana davala je neke intervjue i prema svemu sudeći, minimalni cenzus za likovne umjetnike u novom zakonu za umjetnike je nešto od čega ona neće odustati. Pri tom se stvari oko tog zakona cijelo vrijeme zadržavaju na površini bitnih pitanja: bavimo se napr. time gdje će raditi administracija HZSU-a, u Ilici ili u Ministarstvu kulture, a nitko se ne pita – šta će biti sa onih cca 200 umjetnika, koji će zbog minimalnog cenzusa biti izbačeni iz HZSU-a? Gdje s njima – nazad na Zavod za zapošljavanje?? Prekvalificirati ih u konobare, sezonske radnike, trgovce….???

Obrisati ih krpom kao da nikad nisu postojali, jer ministrica kulture očito ne razumije te paradokse: profesionalni likovni umjetnici sve ove godine zadovoljavali su strukovne uvjete i da bi to mogli napraviti, imali su velike troškove oko produkcije svoga rada, organizacije svojih izložbi u hrvatskim galerijama i muzejima, gdje često puta uopće nisu bili plaćeni za svoj rad, a morali su sami podmirivati i troškove promotivnog materijala, uz brojne ostale troškove vezane uz organizaciju neke izložbe. Nastavi čitati

Priopćenje HDLU Zagreb: javna podrška profesoru Damiru Sokiću i studentima Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu

Strukovna udruga Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb ozbiljno je zabrinuta zbog događanja ovih dana na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, o kojima je javnost informirana u dva članka na portalu Telegram.hr, na poveznicama:

1. Dekan Likovne akademije potjerao je, usred ciklusa, omiljenog profesora u mirovinu. Studenti se ozbiljno bune

2. Nastavlja se show na Akademiji; i Sveučilište smatra da je omiljeni profesor nelegitimno potjeran u mirovinu, dekan se ne da

Damir Sokić

Ukratko, dekan ALU Zagreb donio je odluku da ne produži radni odnos na ALU uglednom suvremenom umjetniku i profesoru na nastavničkom odjelu, Damiru Sokiću, zbog čega su studenti napisali protesno pismo sa 61 potpisom. Studenti ALU su u velikom broju pružili podršku profesoru Sokiću, koji je još najmanje godinu dana trebao biti mentor slikarstva studentima na diplomskom i doktorskom studiju ALU, no usprkos tome ga je dekan odlučio poslati u mirovinu usred godine, a nakon što su studenti protestirali protiv te odluke, dekan ALU Zagreb ignorirao je njihove proteste, ali i proteste brojnih kolega iz struke koji su podržali profesora Sokića. Nastavi čitati

Komentar: muke po likovnom ‘klasteru’ i daljnja konfuzija oko novog Zakona o umjetničkoj djelatnosti

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika iz Meštrovićevog paviljona na svojim stranicama objavilo je poziv svojim članovima da dođu na tribinu, vezanu uz novi Zakon o obavljanju umjetničke djelatnosti – na poveznici.

Novi Zakon za umjetnike izrađuje Radna skupina koja se može vidjeti ovdje. Ono što većina javnosti ipak ne zna, jest to da je sam proces biranja članova Radne skupine za donošenje novog zakona, u nekim umjetničkim djelatnostima bio potpuno netransparentan. Još 2017., Ministarstvo kulture je u svojim prostorima iniciralo sastanak sa predstavnicima nekih strukovnih udruga u kulturi, ali ne i sa svim strukovnim udrugama! Neke udruge uopće nisu bile pozvane na taj prvi sastanak u Ministarstvo kulture, te do dana današnjeg, od ministrice kulture nismo dobili nikakvo objašnjenje zašto je Ministarstvo neke udruge uključilo, a neke potpuno isključilo.

Nadalje, pozvane udruge na sastanku u Ministarstvu kulture još 2017. dobile su zadatak da formiraju tzv. klastere po umjetničkim djelatnostima. Mnoge udruge bile su zbunjene tim terminom ”klaster”, koji bi više odgovarao tipu udruživanja gospodarskih subjekata koji žele udruženo nastupati na stranom, konkurentskom tržištu, kao što postoje napr. klasteri automobilske, poljoprivredne ili drvne industrije, i sl. Umjetnicima u njihovim udrugama nije bilo jasno zašto se Ministarstvo nije direktno obratilo svim do tada postojećim strukovnim udrugama u kulturi, i posebno, kako se Zakon ipak donosi za profesionalne umjetnike, glavna udruga koju je tu nešto trebalo pitati, trebala je biti Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika sa svojim članovima i djelatnicima. Nastavi čitati

Priopćenje: održan je 1. okrugli stol samostalnih likovnih umjetnika u organizaciji HDLU Zagreb, povodom Nacrta novog Zakona o umjetnicima

U srijedu, 20. 2. 2019. održan je 1. okrugli stol samostalnih likovnih umjetnika u organizaciji HDLU Zagreb, koji je bio posvećen radnim i socijalnim pravima samostalnih likovnih umjetnika u Hrvatskoj, posebno i sa osvrtom na Nacrt prijedloga novog Zakona o umjetnicima, kojega je nedavno napravila Radna skupina Ministarstva kulture RH. Prisutni umjetnici iz više različitih udruga (HDLU Zagreb, ULUPUH, HLD i HDNU) razgovarali su o Nacrtu prijedloga zakona o umjetnicima, te su donijeli neke zaključke, kako redom slijedi.

1. Posve je neprihvatljivo i nedemokratski da je Ministarstvo kulture RH u više navrata potpuno isključilo neke strukovne likovne udruge iz razgovora u sklopu tzv. likovnog klastera, koji su se nekoliko puta vodili u prostorima Meštrovićevog paviljona i u prostorima Ministarstva kulture. Predstavnici jedne od isključenih udruga više puta žalili su se Ministrici kulture, upozoravajući je da se radi o nedemokratskoj praksi isključivanja nekih udruga i umjetnika, a što je vrlo zabrinjavajuće i za daljnji nastavak rada na Zakonu za umjetnike, za koji predstavnici HDLU Zagreb smatraju da će u velikoj mjeri ograničiti prava i slobode hrvatskih samostalnih i ostalih umjetnika.

2. Sam Nacrt prijedloga Zakona za umjetnike problematičan je i iz razloga jer se u velikoj mjeri bavi mehanizmima kontrole i nadzora umjetnika, a da istovremeno uopće i ne pokušava riješiti teške socijalne i radne probleme umjetnika, kao i njihove probleme na hrvatskom tržištu. Nastavi čitati

Komentar: koliko je za mlade likovne umjetnike korisno da se upisuju u Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika?

Krešimira Gojanović, ''Zakon za neposlušnog umjetnika'', tuš / kombinirana tehnika na papiru, 50x40 cm

Krešimira Gojanović, ”Zakon za neposlušnog umjetnika”, tuš / kombinirana tehnika na papiru, 50×40 cm

Napisala: Krešimira Gojanović

Dok čekamo obećani novi Zakon za umjetnike, koji ipak neobjašnjivo kasni(!), ovih dana mogli smo vidjeti na stranicama Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika poziv umjetnicima da se prijave na Natječaj za priznavanje prava na uplatu doprinosa, na poveznici.

Za one koji to ne znaju: Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika je udruga samostalnih umjetnika koji profesionalno obavljaju samostalnu umjetničku djelatnost, utemeljena još 1965. godine. Mladi umjetnici po završetku svojih umjetničkih akademija, nakon što zadovolje određeni broj strukovnih kriterija propisanih zakonom, odnosno pravilnikom HZSU-a, imaju pravo podnijeti zahtjev za upis u HZSU i uplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske, u svrhu poticanja i promicanja kulturno-umjetničkog stvaralaštva i javnog djelovanja umjetnika u Hrvatskoj. Sve to lijepo zvuči, no mladim likovnim umjetnicima ama baš nitko ni na njihovim umjetničkim akademijama, niti u njihovim strukovnim udrugama nikada zapravo nije realistično objasnio što ih sve točno čeka kad se upišu u HZSU i steknu tzv. ”status samostalnog umjetnika”. Nastavi čitati

Komentar ovogodišnjih rezultata Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi u 2019. godini

Napisala: Krešimira Gojanović

Ministarstvo kulture prije Božića objavilo je rezultate ”Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske” za 2019. godinu, a koji se mogu vidjeti na poveznici. I ove godine rezultati su objavljeni prije kraja 2018. godine, što u velikoj mjeri olakšava rad brojnim ustanovama i udrugama u kulturi, kao i pojedinačnim umjetnicima i nezavisnim djelatnicima u kulturi, koji onda mogu na vrijeme isplanirati svoj rad u nadolazećoj godini, i ovu pravovremenu objavu rezultata možemo zahvaliti sadašnjoj ministrici kulture, koja je, barem na tom planu, uvela više reda u hrvatskoj kulturi.

No da ne bi sve zvučalo previše idealno, odmah na početku objave rezultata, mogli smo vidjeti pregled odbijenih programa u kategoriji ”Potpora izdavanju časopisa”, i tu nas je pomalo šokirala činjenica da je Ministarstvo kulture ove godine odbilo financirati neke kvalitetne elektroničke publikacije, kao što su portali Vox feminae, Arteist.hr, H-Alter (rubrike ”kultura” i ”mediji”), Urbancult.hr, Pogledaj.to….Kako uopće komentirati ove rezultate, budući da se ovdje uglavnom radi o portalima koji već dugo vremena djeluju na našoj kulturnoj sceni, pa se mnogi od nas koji se bavimo kulturom, redovno informiramo na tim digitalnim platformama, čitamo na njima brojne kvalitetne tekstove i kritičke osvrte, te se postavlja pitanje kome je to u Ministarstvu kulture u interesu da ti portali u 2019. godini ostanu bez sredstava i da li je tim ljudima iz nadležnog Kulturnog vijeća uopće palo na pamet od čega će u 2019. živjeti ljudi koji pišu za te portale – da li je to palo na pamet i brojnim službenicima Ministarstva kulture? Nastavi čitati

Komentar: hoće li 54. Zagrebački salon u organizaciji HDLU biti – Salon cenzure?

''Iza igrade'', foto K. Gojanović

”Iza ograde”, foto K. Gojanović

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika koje djeluje u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu, ovih dana raspisalo je natječaj za sudjelovanje umjetnika na 54. Zagrebačkom salonu (link), a koji bi se prema njihovoj najavi trebao održati u ožujku/travnju 2019. u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, u Meštrovićevom paviljonu. Koncepciju salona sa nazivom ”Bez anestezije” potpisuju Branka Benčić i Tevž Logar, a ovom prilikom nećemo je previše komentirati – radi se o još jednoj prilično hermetičnoj autorskoj kustoskoj koncepciji, koja će ipak teško komunicirati sa širom zagrebačkom profesionalnom likovnom scenom.

Naime, iskusni samostalni umjetnici već su odavno shvatili kako tu stvari stoje: kustosi u Hrvatskoj u najvećem broju slučajeva plaćeni su za svoje autorske koncepte i organizaciju izložbi po svojim konceptima, a likovni umjetnici se onda trebaju besplatno uklopiti u tuđe koncepte, platiti materijal za izvedbu svojih radova, platiti kotizaciju za učešće na izložbi i onda još i izložiti za publiku svoje radove potpuno besplatno, što znači da se od umjetnika očekuje da plešu po tuđoj muzici i pravilima potpuno i tragično neplaćeni, i pri tome bi još valjda trebali biti i sretni što će ih neki kustosi izabrati i udjeliti im tu čast – da svoj posao rade besplatno! Apsurd ove situacije dakle samostalni likovni umjetnici već su odavno uočili, pa se većina onih iskusnijih kloni tih velikih, razvikanih izložbi, pogotovo u onim slučajevima kada im pojedini kustoski koncepti djeluju previše nejasno ili su nevješto i nezanimljivo napisani. Nastavi čitati

Priopćenje za javnost: već deseti umjetnik izbačen je iz Meštrovićevog paviljona – Ministarstvo kulture šuti

Krešimira Gojanović, ''Podobni umjetnik - usprkos okruženju....'', crtež tuš na papiru, 50x40 cm

Krešimira Gojanović, ”Podobni umjetnik – usprkos okruženju….”, crtež tuš na papiru, 50×40 cm

U Meštrovićevom paviljonu polako se priprema velika proslava u čast mitskih ”150 godina HDLU-a”*, o čemu smo već pisali na našem portalu, a niže dajemo i pojašnjenje zbog čega ovu obljetnicu nazivamo ”mitskom”. U svrhu te obljetnice, uređivala se zgrada paviljona proteklih mjeseci, posjeklo se drveće i grmlje u parku oko paviljona, zbog čega su brojni zagrepčani prosvjedovali svake srijede od ožujka 2018., kod fontane ispred paviljona, u okviru inicijative ”Vratite magnoliju”.

Osim sječe drveća oko paviljona, tu postoji još jedan veliki problem da uprava HDLU-a već godinu dana izbacuje posve nedužne umjetnike iz Meštrovićevog paviljona i do sada je izbačen već deseti umjetnik. Na donjem linku može se vidjeti jedan takav dopis, kojega je jednom izbačenom umjetniku poslao trenutni predsjednik HDLU-a, ujedno i dekan zagrebačke ALU i savjetnik Ministrice kulture u Kulturnom vijeću za vizualne umjetnosti: link na dopis. (Izbačenim umjetnicima štitimo identitet i ne otkrivamo njihova imena.)

Umjetnici koji su izbačeni iz HDLU-a i iz Meštrovićevog paviljona u proteklih godinu dana, njih deset, nisu imali nikakvog prava na obranu: nisu smjeli razgovarati sa Časnim sudom udruge HDLU da bi rekli svoju verziju priče, uopće ne razumiju ni za šta ih se tereti, jer oni svojim riječima i djelom nisu napravili ništa loše, a u svim slučajevima izbačenih umjetnika radilo se o uglednim, akademski obrazovanim umjetnicima sa višegodišnjim, pa i višedesetljetnim umjetničkim stažem u Hrvatskoj, među kojima se u vrijeme izbacivanja nalazila i jedna trudna umjetnica, kao i umjetnik koji je bio hrvatski branitelj dragovoljac. Nastavi čitati

Drugi dio javne polemike Buntak – Gojanović: o lijenim i marljivim studentima ALU…

K. Gojanović: ''Iskrivljeni odrazi'', digital art

K. Gojanović: ”Iskrivljeni odrazi”, digital art

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Dekan Buntak dao je neke odgovore na javnu polemiku novinarki portala Studentski.hr, što se može vidjeti na poveznici. Dekan zagrebačke ALU tako kaže slijedeće u vezi svojih studenata i budućih mladih diplomanata likovne akademije: ”Kolege, a i ja osobno, upozoravamo ih na teškoće te im govorimo da je jedini sigurniji način da to prežive puno rada i stjecanje različitih znanja iz našeg područja koja mogu upotrijebiti, a za koje ostali koji ne završavaju akademiju nemaju mogućnost savladavanja. Upozoravamo ih da samo predan i uporan rad donosi rezultate.”

Naravno, rad i stjecanje znanja jako su bitni, stoga je i vrlo začudno zbog čega 2010. godine udruga HDLU na inicijativu nekih samostalnih umjetnika, nipošto nije željela napraviti kompjutersku radionicu u Klubu tadašnjeg Doma likovnih umjetnika u Meštrovićevom paviljonu. Ideja je bila da se za članove HDLU-a nabavi par kompjutera i nekoliko samostalnih umjetnika ponudilo se da volonterski radi sa kolegama, u svrhu premošćivanja tzv. ”digitalnog raskoraka” između mlađih i starijih generacija umjetnika, te da se različitim likovnim umjetnicima pomogne da savladaju neka znanja, koja će im kasnije koristiti u njihovom poslu. Napisati molbu za neki natječaj, poslati molbu sa pratećim fotografijama likovnih radova u mailu na natječaj, pretraživati fokusirano internet u svrhu pronalaženja zanimljivih natječaja, korisno upotrebljavati društvene mreže, i sl. – to su bila neka osnovna znanja koja su trebala većini članova HDLU-a, a ponuđene su i kompleksnije vještine izrade virtualnih prezentacija, blogova i virtualnih galerija umjetnicima iz HDLU-a, kako bi se njihov umjetnički rad plasirao široj javnosti na internetu. Nastavi čitati

Javna polemika i reakcija na intervju novog dekana ALU u Jutarnjem listu: treba li stare kosture zaista ostaviti u ormarima?

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Tomislav Buntak kao novi dekan zagrebačke ALU, te ujedno i novi predsjednik HDLU-a nedavno je dao intervju za Jutarnji list (23. 6. 2018.), koji možemo vidjeti na poveznici. Sama činjenica da je netko ujedno i dekan umjetničke akademije i predsjednik jedne od najvećih strukovnih umjetničkih udruga u Hrvatskoj, daje nam naslutiti da je HDLU kao likovna udruga konačno postao ‘ispostava’ zagrebačke ALU i servis za njezine profesore, prema čemu su stvari neumitno išle zadnjih desetak godina, a sada sa ovim izborom, neki profesori sa ALU dobili su tzv. ”neograničenu moć” da odlučuju o sudbini svojih kolega i istovremeno da posve minimaliziraju utjecaj samostalnih likovnih umjetnika u udruzi HDLU.

Nije to neka tajna u strukovnim likovnim krugovima i o tome se već više puta pisalo: iskusni samostalni umjetnici u udruzi HDLU već godinama bivaju satjerani u kut, neki profesori sa ALU u raznim žirijima i komisijama samostalnim umjetnicima su često onemogućavali izlaganje u prostorima Meštrovićevog paviljona, a kada su neki samostalni umjetnici željeli u svojoj strukovnoj udruzi govoriti o problemima svoje profesije, bili su cenzurirani, čak i ozbiljno sankcionirani od istih tih nekih – profesora sa zagrebačke ALU. Naravno, to nisu radili svi profesori sa zagrebačke ALU, jer u toj ustanovi također ima kvalitetnih i korektnih ljudi, no opet i njihova kronična Šutnja također je doprinjela ovim današnjim problemima na hrvatskoj likovnoj sceni, i zato se Šutnja mora prekinuti ovom javnom polemikom, koja će tako pokušati uspostaviti i svojevrstan dijalog između samostalnih hrvatskih likovnih umjetnika i profesora sa zagrebačke ALU. Nastavi čitati

Komentar: O mobingu u hrvatskoj kulturi

K. Gojanović, ''Susret sa tamnom sestrom'', crtež tuš na papiru

K. Gojanović, ”Susret sa tamnom sestrom”, crtež tuš na papiru

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Biti žrtva sustava u hrvatskoj kulturi nešto je o čemu se ne piše puno, znamo za mnoge primjere kršenja ljudskih i radnih prava ljudi u nekim drugim sektorima i profesijama, no kad je kultura u pitanju, rijetko ćemo čuti da netko izlazi u javnost i žali se na mobing, pa se tako stječe pogrešan dojam da mobinga na kulturnoj sceni u Hrvatskoj uopće i nema.

Općenito žrtvama mobinga u kulturi nije lako: čak i oni rijetki pojedinci koji su se odlučili progovoriti, koji su skupili hrabrost da izađu u javnost, obrate se institucijama, raznim ministarstvima, pravobraniteljima za ljudska prava, inspekcijama, sudovima, i sl. – često od svih tih institucija uopće nisu bili shvaćeni, jer iz nekog razloga u Hrvatskoj žrtve nisu uvijek dobro prihvaćene kad razbiju okove šutnje i progovore o svojim problemima, i žrtve, ne samo u kulturi, nego i sve moguće druge – naprosto u Hrvatskoj nisu uvijek podržane na pravi način, a razlog ovome su neki duboko zakopani nesvjesni obrasci u kolektivnom društvenom biću. Nastavi čitati

Komentar: što bi Tesla rekao o privatizaciji Meštrovićevog paviljona?

Foto: preuzeto sa stranica zagreb.hr

Foto: preuzeto sa stranica zagreb.hr

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Ovih dana HDLU je otvorio izložbu ”Nikola Tesla – Mind from the future” u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu, a izložba je mjesecima prije toga najavljivana kao ”futuristički spektakl svjetski priznate autorice Helene Bulaje Madunić”, najveći umjetnički projekt u Hrvatskoj, izložba od nacionalnog značaja, itd. U nizu hvalospjeva o spomenutoj izložbi, izostala su ovoga puta kritička mišljenja javnosti i struke, brojni tekstovi u kojima smo mogli čitati o izložbi zvučali su kao naručene reklamne kampanje, pa se na samom otvorenju tako skupila i razdragana grupa političara bez umjetnika u blizini, u zgradi Meštrovićevog paviljona, koji je donedavno bio Dom hrvatskih likovnih umjetnika, a danas skoro da je postao – nečija privatna firma. Ne ulazeći u kvalitetu same izložbe, kao ni u koncepciju autorice Bulaje Madunić, mora se progovoriti o nekim postupcima jednog od organizatora izložbe, udruge HDLU, kako nam pogled na ovo događanje ipak ne bi ostao nekritički idealiziran.

Kao što mnogi ne znaju, udruga HDLU u svom godišnjem financijskom izvještaju za 2016. godinu (može se vidjeti na stranicama RNO), ima manjak prihoda od 893. 338 kuna, i tako je već godinama u toj udruzi da se minus nekad spusti ispod milion kuna, nekad se podigne iznad, pa se malo spusti, pa se malo podigne – no uprkos tim minusima na računu, HDLU stalno dobija velike javne dotacije iz više izvora, od Ministarstva kulture i Grada Zagreba, pa su tako i za ovu izložbu samo od Gradskog ureda za kulturu Zagreb dobili 100 000 kuna (pod ”Likovna djelatnost” – 70 000 kuna i ”Inovativne kulturne i umjetničke prakse” – 30 000 kuna). Nastavi čitati

Mišljenje HDLU Zagreb o dobnoj diskriminaciji likovnih umjetnika na različitim umjetničkim natječajima

U zadnje vrijeme sve češće se pojavljuju različiti umjetnički natječaji za izložbe i umjetničke nagrade, a na kojima se likovnim umjetnicima postavlja dobno ograničenje i uvjet pristupanja na natječaj – do 35 godina starosti. Organizatori takvih natječaja možda nisu ni svjesni da sa ovom praksom diskriminiraju i isključuju sve one umjetnike starije od 35 godina, no također se tom praksom doprinosi i narušavanju međugeneracijske suradnje, solidarnosti i prijenosa znanja između umjetnika različitih dobnih skupina.

HDLU Zagreb misli da na umjetničkim natječajima ne bi trebalo biti dobnog ograničenja i diskriminacije likovnih umjetnika po godinama, kao što ljude općenito ne treba diskriminirati ni po kojoj drugoj osnovi. Likovni umjetnici se doživotno usavršavaju u svojoj struci, te mlade generacije radi razmjene iskustava definitivno trebaju surađivati sa onim starijima, i obratno, stariji trebaju surađivati sa mlađima, kako ne bi došlo do generacijskog jaza i neutemeljenog profesionalnog isključivanja umjetnika starijih generacija. Stoga apeliramo na sve organizatore umjetničkih natječaja da ne dijele likovne umjetnike po godinama, nego da se fokusiraju isključivo na kvalitetu njihovoga rada, a isto tako i da se osvijeste po ovim pitanjima dobne diskriminacije, koja je baš isključivo učestala u zadnje vrijeme u umjetničkim profesijama. Nastavi čitati