Komentar: O mobingu u hrvatskoj kulturi

K. Gojanović, ''Susret sa tamnom sestrom'', crtež tuš na papiru

K. Gojanović, ”Susret sa tamnom sestrom”, crtež tuš na papiru

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Biti žrtva sustava u hrvatskoj kulturi nešto je o čemu se ne piše puno, znamo za mnoge primjere kršenja ljudskih i radnih prava ljudi u nekim drugim sektorima i profesijama, no kad je kultura u pitanju, rijetko ćemo čuti da netko izlazi u javnost i žali se na mobing, pa se tako stječe pogrešan dojam da mobinga na kulturnoj sceni u Hrvatskoj uopće i nema.

Općenito žrtvama mobinga u kulturi nije lako: čak i oni rijetki pojedinci koji su se odlučili progovoriti, koji su skupili hrabrost da izađu u javnost, obrate se institucijama, raznim ministarstvima, pravobraniteljima za ljudska prava, inspekcijama, sudovima, i sl. – često od svih tih institucija uopće nisu bili shvaćeni, jer iz nekog razloga u Hrvatskoj žrtve nisu uvijek dobro prihvaćene kad razbiju okove šutnje i progovore o svojim problemima, i žrtve, ne samo u kulturi, nego i sve moguće druge – naprosto u Hrvatskoj nisu uvijek podržane na pravi način, a razlog ovome su neki duboko zakopani nesvjesni obrasci u kolektivnom društvenom biću. Nastavi čitati

Komentar: što bi Tesla rekao o privatizaciji Meštrovićevog paviljona?

Foto: preuzeto sa stranica zagreb.hr

Foto: preuzeto sa stranica zagreb.hr

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Ovih dana HDLU je otvorio izložbu ”Nikola Tesla – Mind from the future” u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu, a izložba je mjesecima prije toga najavljivana kao ”futuristički spektakl svjetski priznate autorice Helene Bulaje Madunić”, najveći umjetnički projekt u Hrvatskoj, izložba od nacionalnog značaja, itd. U nizu hvalospjeva o spomenutoj izložbi, izostala su ovoga puta kritička mišljenja javnosti i struke, brojni tekstovi u kojima smo mogli čitati o izložbi zvučali su kao naručene reklamne kampanje, pa se na samom otvorenju tako skupila i razdragana grupa političara bez umjetnika u blizini, u zgradi Meštrovićevog paviljona, koji je donedavno bio Dom hrvatskih likovnih umjetnika, a danas skoro da je postao – nečija privatna firma. Ne ulazeći u kvalitetu same izložbe, kao ni u koncepciju autorice Bulaje Madunić, mora se progovoriti o nekim postupcima jednog od organizatora izložbe, udruge HDLU, kako nam pogled na ovo događanje ipak ne bi ostao nekritički idealiziran.

Kao što mnogi ne znaju, udruga HDLU u svom godišnjem financijskom izvještaju za 2016. godinu (može se vidjeti na stranicama RNO), ima manjak prihoda od 893. 338 kuna, i tako je već godinama u toj udruzi da se minus nekad spusti ispod milion kuna, nekad se podigne iznad, pa se malo spusti, pa se malo podigne – no uprkos tim minusima na računu, HDLU stalno dobija velike javne dotacije iz više izvora, od Ministarstva kulture i Grada Zagreba, pa su tako i za ovu izložbu samo od Gradskog ureda za kulturu Zagreb dobili 100 000 kuna (pod ”Likovna djelatnost” – 70 000 kuna i ”Inovativne kulturne i umjetničke prakse” – 30 000 kuna). Nastavi čitati

Mišljenje HDLU Zagreb o dobnoj diskriminaciji likovnih umjetnika na različitim umjetničkim natječajima

U zadnje vrijeme sve češće se pojavljuju različiti umjetnički natječaji za izložbe i umjetničke nagrade, a na kojima se likovnim umjetnicima postavlja dobno ograničenje i uvjet pristupanja na natječaj – do 35 godina starosti. Organizatori takvih natječaja možda nisu ni svjesni da sa ovom praksom diskriminiraju i isključuju sve one umjetnike starije od 35 godina, no također se tom praksom doprinosi i narušavanju međugeneracijske suradnje, solidarnosti i prijenosa znanja između umjetnika različitih dobnih skupina.

HDLU Zagreb misli da na umjetničkim natječajima ne bi trebalo biti dobnog ograničenja i diskriminacije likovnih umjetnika po godinama, kao što ljude općenito ne treba diskriminirati ni po kojoj drugoj osnovi. Likovni umjetnici se doživotno usavršavaju u svojoj struci, te mlade generacije radi razmjene iskustava definitivno trebaju surađivati sa onim starijima, i obratno, stariji trebaju surađivati sa mlađima, kako ne bi došlo do generacijskog jaza i neutemeljenog profesionalnog isključivanja umjetnika starijih generacija. Stoga apeliramo na sve organizatore umjetničkih natječaja da ne dijele likovne umjetnike po godinama, nego da se fokusiraju isključivo na kvalitetu njihovoga rada, a isto tako i da se osvijeste po ovim pitanjima dobne diskriminacije, koja je baš isključivo učestala u zadnje vrijeme u umjetničkim profesijama. Nastavi čitati