Komentar: o profesorima sa ALU i koliko su sami umjetnici krivi za svoje stanje?

Krešimira Gojanović, ''Sumrak bogova'', crtež tuš na papiru, 70x50 cm

Krešimira Gojanović, ”Sumrak bogova”, crtež tuš na papiru, 70×50 cm

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Nakon prethodnih tekstova iz serije u nastajanju ”Život umjetnika u Hrvatskoj”, nakon što su se pobrojale neke greške trenutne ministrice kulture (link), ocjenio se odnos između hrvatskih umjetnika i hrvatskih kustosa (link), te se progovorilo i o tome gdje nestaju slike hrvatskih likovnih umjetnika (link), došlo je vrijeme i da mi umjetnici pogledamo sami sebe iznutra i naše umjetničke krugove, te da se zapitamo – koliko smo i sami krivi za ovakvo stanje u kojemu su se danas našli likovni umjetnici, od kojih su mnogi, usprkos svom vrijednom radu za hrvatsku kulturu, ostali bez svojih potpora??

Tema nije jednostavna, a potrebno je da se krene od samog početka, prema onom mjestu odakle danas izlaze brojni profesionalni umjetnici u Zagrebu, a to je zagrebačka ALU, koja već desetljećima u samostalnoj Hrvatskoj kroji sudbinu brojnih hrvatskih umjetnika, jer su mnogi njezini profesori ušli u sve strukture naše profesije, pa ne samo da rade na ALU plaćeni finim državnim plaćama, nego još tezgare i sa strane, pa su se utrpali i po savjetima raznih galerija, muzeja, u razne likovne komisije koje dodjeljuju javna sredstva za umjetničke projekte, a u prošlosti, jednako kao i u sadašnjosti, neki su se vukli i vuku se i uz političke stranke, kao svojevrsna potrčkala i politički ”komesari” raznih ministara. Nastavi čitati

Virtualna izložba povodom 5. godišnjice osnivanja HDLU Zagreb (12. 6. 2020.): Umjetnik u ateljeu

Mladen Žunjić, ''Slikarska soba''

Mladen Žunjić, ”Slikarska soba”

Virtualna izložba povodom 5. godišnjice osnivanja HDLU Zagreb (12. 6. 2020.): Umjetnik u ateljeu

Prije pet godina, 12. lipnja 2015., Gradski ured za opću upravu u Zagrebu donio je rješenje da se odobrava upis u Registar udruga Republike Hrvatske novoj udruzi zagrebačkih likovnih umjetnika, pod nazivom Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb (skraćeno ”HDLU Zagreb”), koje se kao samostalno i nezavisno društvo odvojilo od HDLU-a u Meštrovićevom paviljonu i od tada naš HDLU Zagreb neprekinuto djeluje u Zagrebu i šire, kroz brojne kreativne aktivnosti, radionice, susrete umjetnika i različite koncepcijske likovne izložbe, koje smo organizirali za naše članove i druge umjetnike koji nam nisu bili članovi, ali su bili prijatelji naše udruge u raznim zanimljivim suradnjama.

Iste 2015. godine, HDLU Zagreb također je upisan, uz druge HDLU-ove, na Popis umjetničkih strukovnih udruga Ministarstva kulture RH pod rednim brojem 22, te smo ovlašteni da umjetnicima izdajemo potvrde za porezne olakšice, no također smo kao strukovna udruga kroz ove godine organizirali i besplatno Online savjetovalište za umjetnike, gdje smo likovnim umjetnicima pomagali kod njihovih brojnih strukovnih problema i kroz naše Savjetovalište u ovih pet godina, prošlo je na stotine umjetnika. Nastavi čitati

Najava i fotoreportaža: ”Animalizam u fotografiji, crtežu i slikarstvu”, skupna izložba članova i prijatelja HDLU Zagreb u Galeriji Ekonomskog fakulteta i Maloj galeriji Ekonomskog fakulteta u Ljubljani

Krešimira Gojanović, Mala galerija ekonomskog fakulteta Ljubljana

Krešimira Gojanović, Mala galerija ekonomskog fakulteta Ljubljana

U četvrtak, 4. 6. 2020. u Galeriji Ekonomskog fakulteta i Maloj galeriji Ekonomskog fakulteta u Ljubljani (Ekonomski fakultet – Univerzitet u Ljubljani, Kardeljeva ploščad 17, Ljubljana) u dva prostora postavljena je izložba članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ”Animalizam u fotografiji, crtežu i slikarstvu”, a koja će se moći razgledati do 10. srpnja 2020. Izložbu su postavile voditeljica galerija Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, gospođa Slavica Zrakič i Krešimira Gojanović.

Izlagači – fotografije u Maloj galeriji Ekonomskog fakulteta Ljubljana:
Antonija Cesarec, Zvonimir Čačić, Rajko Đedović, Krešimira Gojanović, Čedomil Gros, Valentina Kasapović, Ivana Keser, Biljana Knebl, Ivana Kolić, Mateo Kolić, Jelena Martinović, Nino Salkić, Igor Šeler, Sonja Šimatić, Robert Štimec, Noel Šuran, Aleksandar Tomulić, Siniša Uštulica.

Izlagači – crteži i slike u Galeriji Ekonomskog fakulteta Ljubljana:  
Krešimira Gojanović, Valentina Kasapović, Jelena Martinović, Mladen Žunjić.

Pogledajte fotoreportažu sa izložbe! Nastavi čitati

Intervju sa samostalnim umjetnikom: Hrvoje Kovačević, književnik i predsjednik Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika

Hrvoje Kovačević

Hrvoje Kovačević rođen je 1966. u Požegi, gdje je završio osnovnu i srednju školu. U Zagrebu je diplomirao arhitekturu, bavio se karikaturom, animiranim filmom i marketingom, a od 2002. profesionalni je pisac. Trenutno je predsjednik Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

Piše prozu i dramske tekstove, više za djecu, nego za odrasle, surađuje s radiom, televizijom i tiskovinama, lokalnim i nacionalnim. U bogatom opusu od tridesetak samostalno objavljenih djela, šest drama i pedesetak priča u periodici, ističe se četrnaest knjiga za djecu čiji naslovi počinju s riječju tajna (dvanaest romana i dvije zbirka priča). Uz to je napisao i šest kriminalističkih romana za odrasle u kojima inspektor Robert Vidmar i policajac u zajednici Mladen Crnković rješavaju slučajeve složenih ubojstava u Požegi. Za Tajnu Crne kutije dobio je nagradu Grigor Vitez, drama za odrasle Profesionalna deformacija nagrađena mu je Sferom, s četiri romana i jednom slikovnicom zastupljen je u školskoj lektiri.


Hrvoje, napisao si novu knjigu pod nazivom ”Ministar u jezeru” – možeš li nam ukratko reći o čemu se u knjizi radi tako da nam zagolicaš maštu, a opet da ne otkriješ previše, jer pretpostavljam da se radi o trileru?

– Zaplet počinje ubojstvom ministra zdravstva, koji je iz neobjašnjivog razloga posve sam usred noći stigao u šumarak na južnoj obali Jaruna. Glavni je junak novinar lokalne televizijske postaje, uvjeren je da s istragom nema nikakve veze, no spletom misterioznih okolnosti odjednom će se naći u ulozi osumnjičenog. Nastavi čitati

Natječaj za prijem novih članova u HDLU Zagreb u 2020. godini

HDLU Zagreb raspisuje natječaj za upis novih članova, koji će trajati od 26. listopada 2019. do 2. siječnja 2020. i završava sa krajnjim datumom 2. 1. 2020. u 12 sati. Molbe poslane nakon tog datuma neće se uzimati u razmatranje, kao ni nepotpune molbe bez traženih podataka i dokumenata.

Za one koji to ne znaju: HDLU Zagreb je samostalno i nezavisno društvo zagrebačkih likovnih umjetnika, koje je osnovano 2015. godine i danas je HDLU Zagreb jedan od deset postojećih, ravnopravnih društava likovnih umjetnika u Hrvatskoj, koji se nalazi na Popisu umjetničkih strukovnih udruga Ministarstva kulture RH pod rednim brojem 22. U tom smislu, naš HDLU Zagreb ne treba miješati sa HDLU-om u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu, jer su to dvije potpuno različite, odvojene i nezavisne udruge likovnih umjetnika u Zagrebu.

Temeljem Članka 9. Statuta HDLU Zagreb, članstvo u udruzi može biti redovno i počasno. Redovnim članom mogu postati:

– akademski slikari, kipari, grafičari i druge osobe, koje svoj doprinos suvremenom likovnom stvaralaštvu dokažu diplomom (hrvatskom ili nostrificiranom) jednog od priznatih studija likovnih (ili vizualnih) umjetničkih visokoškolskih ustanova, kod nas ili u inozemstvu. Nastavi čitati

Podržava li Ministarstvo kulture privatizaciju Meštrovićevog paviljona?

Napisala: Krešimira Gojanović

O problemima sa Meštrovićevim paviljonom na našem portalu već smo pisali, a sada smo u posjedu nekih novih informacija, te imamo i nova pitanja koja proističu iz tih informacija. Naime, nakon više od dva mjeseca prepiski sa raznim službenicima za informiranje, došli smo u posjed novog ugovora o zakupu Meštrovićevog paviljona, kojega je udruga HDLU sklopila sa Ministarstvom državne imovine, 18. lipnja 2018. godine za korištenje zgrade Meštrovićevog paviljona na godinu dana, temeljem odluke koju je donio bivši ministar državne imovine – ugovor je na linku (HDLU – Ministarstvo državne imovine). Prijašnji ugovor o zakupu Meštrovićevog paviljona HDLU je imao potpisan sa gradom Zagrebom od 23. 1. 2001., i taj se stari ugovor može vidjeti ovdje (HDLU-GZ ugovor). Stari ugovor između HDLU-a i grada Zagreba prestao je vrijediti 29. 6. 2016., što se može vidjeti i iz ugovora o nagodbi između HDLU-a i grada Zagreba od 2. 2. 2018. na linku: ugovor o nagodbi HDLU – ZG.

U interesu javnosti je da malo analiziramo sve ove dokumente s nekim pitanjima. Naime, prema ovome svemu što vidimo, od 29. 6. 2016. kada je HDLU-u prestao vrijediti stari ugovor sa gradom Zagrebom, do 18. 6. 2018. kada je HDLU potpisao novi ugovor sa Ministarstvom državne imovine za korištenje Meštrovićevog paviljona, oni su u toj zgradi boravili bez ugovora i dobijali su javna sredstva za projekte održane u zgradi, koju su koristili bez ugovora i pitanje je da li bi ovako nešto bilo dopušteno i drugim pravnim subjektima u Hrvatskoj – drugim udrugama, obrtnicima i vlasnicima firmi? Nastavi čitati

O neplaćenim umjetnicima, prezaposlenom dekanu i nekim novim inicijativama na hrvatskoj likovnoj sceni

K. Gojanović, ''Život umjetnice - pred oluju'', kombinirana tehnika na papiru, 50x40 cm

K. Gojanović, ”Život umjetnice – pred oluju”, kombinirana tehnika na papiru, 50×40 cm

Napisala: Krešimira Gojanović

Biti profesionalni likovni umjetnik u Hrvatskoj nije lako: počnete li se žaliti da likovni umjetnici besplatno izlažu svoja djela u državnim galerijama i muzejima gdje su svi drugi plaćeni osim njih, od portira do ravnatelja muzeja, ili da samostalni umjetnici nakon punog staža imaju premalene mirovine, začas biste mogli dobiti hrpu prigovora kako ste prezahtjevni, kako danas ljudi nemaju ni za kruh i što bi to umjetnici uopće htjeli i zašto misle da trebaju imati neke posebne privilegije??

Pokušavajući objasniti svoj težak položaj na tržištu, domaći likovni umjetnici o tome govore već više od dvadesetak godina, isprva stidljivo, sa osjećajem nelagode, možda i zbog toga jer su navikli na ogorčene reakcije nekih ljudi, koji nikako ne vole ni vidjeti, ni čuti da umjetnici traže neka svoja veća radna prava. Po inerciji stvari, ljudi su navikli da umjetnici budu veseli i nezahtjevni, da donose zabavu i spektakl, da nude privid nekog čarobnog života pod svjetlima reflektora, a kada slučajno umjetnici požele taj privid svesti u realne okvire i progovoriti o svojim stvarnim problemima na tržištu, to se često doživljava kao rušenje iluzija, pogled iza kulisa koji razbija stereotipe o ”bogom danom talentu”, s kojim posljedično dolaze slava, novac i milost vladara… Nastavi čitati

Virtualna izložba ”Urbano u nama i oko nas” povodom 4. godišnjice djelovanja HDLU Zagreb

Stjepan Perković, ''Budimpešta'', akril na platnu, 60x80 cm

Stjepan Perković, ”Budimpešta”, akril na platnu, 60×80 cm

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb povodom 4. godišnjice svog djelovanja (12. 6. 2015. – 12. 6. 2019.) predstavlja virtualnu izložbu slika svojih članova, pod nazivom ”Urbano u nama i oko nas”. Grad kao motiv često se pojavljuje u slikarstvu Stjepana Perkovića koji prikazuje kolorit i atmosferu hrvatskih i europskih gradova kroz koje je putovao, kao i u slikarstvu Petra Vidaka koji ekspresivnim likovnim rukopisom slika prizore sa zagrebačkih ulica, također još i u djelima Višnje Peter, Anđelka Brkića, Suzane Gajdek, Stjepana Kulfe, Antonije Cesarec, Krešimira Radasa i dr.

Petar Vidak, ''Zagreb - Savska'', ulje na platnu, 60x30 cm

Petar Vidak, ”Zagreb – Savska”, ulje na platnu, 60×30 cm

Široki trgovi i spomenici, gradska šetališta i parkovi, uske primorske uličice, prigradske plaže, rijeke i mostovi, kamen i crveni krovovi u susretu sa prozračnim nebom kroz prikaze umjetnika donose osobne vizure i nove perspektive, kao i nostalgiju za mladošću provedenom na gradskim ulicama i želju za putovanjima.

Kroz ovu virtualnu izložbu donosimo jedan presjek slikarskih radova koji tematiziraju urbane motive, sa željom da HDLU Zagreb kao zagrebačko društvo likovnih umjetnika nastavi i dalje okupljati slikare kroz zajedničku kreativnu suradnju, druženje i projekte koji imaju za cilj povećati vidljivost domaćih likovnih umjetnika, kao i likovne kulture u cjelini. Pogledajte izložbu! Nastavi čitati

Priopćenje HDLU Zagreb: javna podrška profesoru Damiru Sokiću i studentima Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu

Strukovna udruga Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb ozbiljno je zabrinuta zbog događanja ovih dana na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, o kojima je javnost informirana u dva članka na portalu Telegram.hr, na poveznicama:

1. Dekan Likovne akademije potjerao je, usred ciklusa, omiljenog profesora u mirovinu. Studenti se ozbiljno bune

2. Nastavlja se show na Akademiji; i Sveučilište smatra da je omiljeni profesor nelegitimno potjeran u mirovinu, dekan se ne da

Damir Sokić

Ukratko, dekan ALU Zagreb donio je odluku da ne produži radni odnos na ALU uglednom suvremenom umjetniku i profesoru na nastavničkom odjelu, Damiru Sokiću, zbog čega su studenti napisali protesno pismo sa 61 potpisom. Studenti ALU su u velikom broju pružili podršku profesoru Sokiću, koji je još najmanje godinu dana trebao biti mentor slikarstva studentima na diplomskom i doktorskom studiju ALU, no usprkos tome ga je dekan odlučio poslati u mirovinu usred godine, a nakon što su studenti protestirali protiv te odluke, dekan ALU Zagreb ignorirao je njihove proteste, ali i proteste brojnih kolega iz struke koji su podržali profesora Sokića. Nastavi čitati

Komentar: muke po likovnom ‘klasteru’ i daljnja konfuzija oko novog Zakona o umjetničkoj djelatnosti

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika iz Meštrovićevog paviljona na svojim stranicama objavilo je poziv svojim članovima da dođu na tribinu, vezanu uz novi Zakon o obavljanju umjetničke djelatnosti – na poveznici.

Novi Zakon za umjetnike izrađuje Radna skupina koja se može vidjeti ovdje. Ono što većina javnosti ipak ne zna, jest to da je sam proces biranja članova Radne skupine za donošenje novog zakona, u nekim umjetničkim djelatnostima bio potpuno netransparentan. Još 2017., Ministarstvo kulture je u svojim prostorima iniciralo sastanak sa predstavnicima nekih strukovnih udruga u kulturi, ali ne i sa svim strukovnim udrugama! Neke udruge uopće nisu bile pozvane na taj prvi sastanak u Ministarstvo kulture, te do dana današnjeg, od ministrice kulture nismo dobili nikakvo objašnjenje zašto je Ministarstvo neke udruge uključilo, a neke potpuno isključilo.

Nadalje, pozvane udruge na sastanku u Ministarstvu kulture još 2017. dobile su zadatak da formiraju tzv. klastere po umjetničkim djelatnostima. Mnoge udruge bile su zbunjene tim terminom ”klaster”, koji bi više odgovarao tipu udruživanja gospodarskih subjekata koji žele udruženo nastupati na stranom, konkurentskom tržištu, kao što postoje napr. klasteri automobilske, poljoprivredne ili drvne industrije, i sl. Umjetnicima u njihovim udrugama nije bilo jasno zašto se Ministarstvo nije direktno obratilo svim do tada postojećim strukovnim udrugama u kulturi, i posebno, kako se Zakon ipak donosi za profesionalne umjetnike, glavna udruga koju je tu nešto trebalo pitati, trebala je biti Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika sa svojim članovima i djelatnicima. Nastavi čitati

Komentar: koliko je za mlade likovne umjetnike korisno da se upisuju u Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika?

Krešimira Gojanović, ''Zakon za neposlušnog umjetnika'', tuš / kombinirana tehnika na papiru, 50x40 cm

Krešimira Gojanović, ”Zakon za neposlušnog umjetnika”, tuš / kombinirana tehnika na papiru, 50×40 cm

Napisala: Krešimira Gojanović

Dok čekamo obećani novi Zakon za umjetnike, koji ipak neobjašnjivo kasni(!), ovih dana mogli smo vidjeti na stranicama Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika poziv umjetnicima da se prijave na Natječaj za priznavanje prava na uplatu doprinosa, na poveznici.

Za one koji to ne znaju: Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika je udruga samostalnih umjetnika koji profesionalno obavljaju samostalnu umjetničku djelatnost, utemeljena još 1965. godine. Mladi umjetnici po završetku svojih umjetničkih akademija, nakon što zadovolje određeni broj strukovnih kriterija propisanih zakonom, odnosno pravilnikom HZSU-a, imaju pravo podnijeti zahtjev za upis u HZSU i uplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske, u svrhu poticanja i promicanja kulturno-umjetničkog stvaralaštva i javnog djelovanja umjetnika u Hrvatskoj. Sve to lijepo zvuči, no mladim likovnim umjetnicima ama baš nitko ni na njihovim umjetničkim akademijama, niti u njihovim strukovnim udrugama nikada zapravo nije realistično objasnio što ih sve točno čeka kad se upišu u HZSU i steknu tzv. ”status samostalnog umjetnika”. Nastavi čitati

Komentar ovogodišnjih rezultata Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi u 2019. godini

Napisala: Krešimira Gojanović

Ministarstvo kulture prije Božića objavilo je rezultate ”Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske” za 2019. godinu, a koji se mogu vidjeti na poveznici. I ove godine rezultati su objavljeni prije kraja 2018. godine, što u velikoj mjeri olakšava rad brojnim ustanovama i udrugama u kulturi, kao i pojedinačnim umjetnicima i nezavisnim djelatnicima u kulturi, koji onda mogu na vrijeme isplanirati svoj rad u nadolazećoj godini, i ovu pravovremenu objavu rezultata možemo zahvaliti sadašnjoj ministrici kulture, koja je, barem na tom planu, uvela više reda u hrvatskoj kulturi.

No da ne bi sve zvučalo previše idealno, odmah na početku objave rezultata, mogli smo vidjeti pregled odbijenih programa u kategoriji ”Potpora izdavanju časopisa”, i tu nas je pomalo šokirala činjenica da je Ministarstvo kulture ove godine odbilo financirati neke kvalitetne elektroničke publikacije, kao što su portali Vox feminae, Arteist.hr, H-Alter (rubrike ”kultura” i ”mediji”), Urbancult.hr, Pogledaj.to….Kako uopće komentirati ove rezultate, budući da se ovdje uglavnom radi o portalima koji već dugo vremena djeluju na našoj kulturnoj sceni, pa se mnogi od nas koji se bavimo kulturom, redovno informiramo na tim digitalnim platformama, čitamo na njima brojne kvalitetne tekstove i kritičke osvrte, te se postavlja pitanje kome je to u Ministarstvu kulture u interesu da ti portali u 2019. godini ostanu bez sredstava i da li je tim ljudima iz nadležnog Kulturnog vijeća uopće palo na pamet od čega će u 2019. živjeti ljudi koji pišu za te portale – da li je to palo na pamet i brojnim službenicima Ministarstva kulture? Nastavi čitati

Natječaj za prijem novih članova u HDLU Zagreb u 2019. godini

HDLU Zagreb raspisuje natječaj za upis novih članova u 2019. godini, koji će trajati od 8. studenog 2018. do 6. siječnja 2019. godine i završava sa krajnjim datumom 6. 1. 2019. u 12 sati. Molbe poslane nakon tog datuma neće se uzimati u razmatranje, kao ni nepotpune molbe bez traženih podataka.

HDLU Zagreb je samostalno i nezavisno društvo zagrebačkih likovnih umjetnika, koje je osnovano 2015. godine. Društvo je osnovano iz razloga, jer su neki zagrebački likovni umjetnici bili nezadovoljni sveopćom privatizacijom i komercijalizacijom nekih do tada postojećih strukovnih likovnih udruga, koje su potpuno zanemarile socijalne i radne probleme likovnih umjetnika na hrvatskom tržištu.

U želji da se ta situacija popravi i da zagrebački umjetnici dobiju druge alternative, 2015. godine, odvajanjem od udruge HDLU u Meštrovićevom paviljonu, nastalo je novo registrirano društvo likovnih umjetnika u Zagrebu – HDLU Zagreb. Danas je HDLU Zagreb jedan od deset postojećih, ravnopravnih društava likovnih umjetnika u Hrvatskoj, koji se nalazi na Popisu umjetničkih strukovnih udruga Ministarstva kulture RH pod rednim brojem 22. U tom smislu, HDLU Zagreb ne treba miješati sa HDLU-om u Meštrovićevom paviljonu, jer su to dvije potpuno različite, odvojene i nezavisne strukovne udruge likovnih umjetnika u Zagrebu. Nastavi čitati

Komentar: hoće li 54. Zagrebački salon u organizaciji HDLU biti – Salon cenzure?

''Iza igrade'', foto K. Gojanović

”Iza ograde”, foto K. Gojanović

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika koje djeluje u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu, ovih dana raspisalo je natječaj za sudjelovanje umjetnika na 54. Zagrebačkom salonu (link), a koji bi se prema njihovoj najavi trebao održati u ožujku/travnju 2019. u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, u Meštrovićevom paviljonu. Koncepciju salona sa nazivom ”Bez anestezije” potpisuju Branka Benčić i Tevž Logar, a ovom prilikom nećemo je previše komentirati – radi se o još jednoj prilično hermetičnoj autorskoj kustoskoj koncepciji, koja će ipak teško komunicirati sa širom zagrebačkom profesionalnom likovnom scenom.

Naime, iskusni samostalni umjetnici već su odavno shvatili kako tu stvari stoje: kustosi u Hrvatskoj u najvećem broju slučajeva plaćeni su za svoje autorske koncepte i organizaciju izložbi po svojim konceptima, a likovni umjetnici se onda trebaju besplatno uklopiti u tuđe koncepte, platiti materijal za izvedbu svojih radova, platiti kotizaciju za učešće na izložbi i onda još i izložiti za publiku svoje radove potpuno besplatno, što znači da se od umjetnika očekuje da plešu po tuđoj muzici i pravilima potpuno i tragično neplaćeni, i pri tome bi još valjda trebali biti i sretni što će ih neki kustosi izabrati i udjeliti im tu čast – da svoj posao rade besplatno! Apsurd ove situacije dakle samostalni likovni umjetnici već su odavno uočili, pa se većina onih iskusnijih kloni tih velikih, razvikanih izložbi, pogotovo u onim slučajevima kada im pojedini kustoski koncepti djeluju previše nejasno ili su nevješto i nezanimljivo napisani. Nastavi čitati