Komentar: tko je kriv što hrvatski likovni umjetnici rade besplatno?

Na stranicama HDLU-a osvanula je ovih dana ”Preporuka HDLU za uvođenje autorskog honorara umjetnicima/ama”, upućena muzejima i galerijama u Hrvatskoj, a koju potpisuje predsjednik njihove udruge (link).

Pohvalno je u svakom slučaju da je HDLU konačno počeo voditi brigu o velikom problemu domaćih likovnih umjetnika, koji su u svojoj struci sustavno podcjenjeni i diskriminirani kad izvode izložbe u hrvatskim, od države dotiranim galerijama i muzejima, a koji u pravilu očekuju da umjetnik kao autor izložbe radi – potpuno besplatno!

Ovakvu kampanju ”Plati likovnog umjetnka!” kroz niz strukovnih radionica i predavanja priprema i zagrebačko strukovno udruženje, HDLU Zagreb. Nije ovo novi problem i nije prvi put da se ovakve inicijative pokreću u javnosti, brojni samostalni likovni umjetnici već godinama upozoravaju na ovaj problem, što javno, što kroz dopise raznim dužnosnicima koji su se izmjenjivali u Ministarstvu kulture RH, a ukratko se radi o slijedećem: kada se organizira neka likovna izložba, umjetnik će uložiti svoj materijal, svoje vrijeme, svoj autorski koncept izložbe, što je sve potrebno da bi neka izložba bila uspješno izvedena. No od svega toga, državne galerije će eventualno podmiriti dizajn i tisak kataloga, dakle honorirani će biti dizajner i štampar, fotograf koji izrađuje fotografije za štampane materijale, kustos koji piše predgovor u katalogu, a umjetnik zbog kojega se sve ovo radi, onaj glavni autor čija je izložba u pitanju, po sadašnjoj praksi ne dobija ni kune za svoj autorski rad! Nastavi čitati

Druga godišnjica ”Zagrebačkih likovnih umjetnika”

Prije točno dvije godine, 14. 2. 2015. pokrenut je portal ”Zagrebački likovni umjetnici” kao virtualna platforma za predstavljanje likovnih umjetnika s područja Zagreba i zagrebačke županije, ali i čitave Hrvatske. Možemo s ponosom reći da je naše stranice do sada pogledalo 40 000 posjetitelja iz brojnih država svijeta, sa približno 257 000 pregleda sadržaja na portalu, pri čemu smo ostali usko specijalizirani na sadržaje iz područja likovne i vizualne kulture, te nismo svoje čitatelje privlačili sa bombastičnim i skandaloznim političkim aferama, niti ostalim žutim sadržajima.

Do sada smo uspješno predstavili brojne umjetnike koji djeluju u našem gradu ili dolaze u njega izlagati iz drugih gradova, te smo najavama, ali i fotoreportažama, likovnim recenzijama, tekstovima i intervjuima popratili razne zanimljive likovne izložbe, sa čime svakako planiramo nastaviti i dalje. Krenuvši prvo od virtualne platforme za okupljanje i predstavljanje likovnih umjetnika, nismo se zaustavili samo na tome, nego smo sa djelom naših suradnika 2015. osnovali novu zagrebačku strukovnu likovnu udrugu, HDLU Zagreb, gdje također u ovom trenutku okupljamo preko 80 aktivnih umjetnika. Nastavi čitati

U susret 150 godina Hrvatskih društava likovnih umjetnika, 1868. – 2018.

Bukovčev portret Izidora Kršnjavog, izvor: Wikipedija, Izidor Kršnjavi

Bukovčev portret Izidora Kršnjavog, izvor: Wikipedija, Izidor Kršnjavi

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Na stranicama Hrvatskog društva likovnih umjetnika prošle godine objavljen je poziv na Panel povodom 150 godina HDLU-a, koji se može vidjeti ovdje, a koji je ipak kod mnogih umjetnika i članova različitih strukovnih udruga izazvao brojna pitanja.

Naime, u ovom trenutku na stranicama Ministarstva kulture na linku, vidimo da u Hrvatskoj postoji čak 10 Hrvatskih društava likovnih umjetnika i jedna Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, te su sva ta društva na ovaj ili onaj način, odvajanjem i osamostaljivanjem proistekla iz onog prvobitnog Društva umjetnosti, koje je utemeljeno na inicijativu Izidora Kršnjavog, 22. kolovoza 1868. Dakle, ako bi netko trebao 2018. slaviti 150 godina od utemeljenja prvog Društva umjetnosti, to bi onda trebala biti sva ova redom nabrojana društva sa popisa Ministarstva kulture: HDLU, HDLU Dubrovnik, HDLU Istre, HDLU Rijeka, HULU Split, HDLU Zadar, HDLU Međimurja, HDLU OsijekHDLU Zagreb, HDLU Varaždin i ULUPUH. U tom smislu, HDLU u Meštrovićevom paviljonu radi grešku kada tvrdi da je samo on nasljednik starog Društva umjetnosti, a što ćemo objasniti u daljenjem tekstu, kroz povijesni pregled razvoja hrvatskih gradskih i županijskh društava likovnih umjetnika. Nastavi čitati

Natječaj za predstavljanje umjetnika i suradnju sa ”Zagrebačkim likovnim umjetnicima”

Portal ”Zagrebački likovni umjetnici” i HDLU Zagreb i u 2017. godini nastavljaju sa predstavljanjem domaćih likovnih umjetnika, galerija i umjetničkih udruga kroz različite kategorije naših rubrika: autorske virtualne galerije umjetnika i virtualne izložbe, intervjui sa umjetnicima, fotoreportaže, stručni tekstovi i recenzije iz područja likovne umjetnosti, osvrti na izložbe, kritički tekstovi o strukovnim problemima domaćih umjetnika.

Stoga vas pozivamo da nam se javite sa vašim prijedlozima za suradnju u 2017. godini.

Prednost kod predstavljanja imati će ove godine profesionalni likovni umjetnici, koji duži niz godina djeluju na hrvatskoj likovnoj sceni, te su članovi Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i ostalih strukovnih likovnih udruga na području Zagreba i Hrvatske. Također nam se za predstavljanja mogu javiti i likovne udruge i galerije koje djeluju na području Zagreba i zagrebačke županije, kao i domaći kustosi, likovni kritičari, povjesničari umjetnosti, i dr. Nastavi čitati

Komentar o predstojećem 33. salonu mladih, pod nazivom ” Troškovnik ”

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Jedan od problema sa kojim će se nova ministrica kulture, dr. sc. Nina Obuljen Koržinek trebati pozabaviti, a sa kojim su se odbijali baviti dosadašnji ministri kulture u zadnjih nekoliko mandata, jeste i privatizacija nekih strukovnih udruga u kulturi, kao i prostora u kojima one borave.

Konkretno, radi se o Hrvatskom društvu likovnih umjetnika u zgradi Meštrovićevog paviljona u Zagrebu, a koje se intenzivno privatizira i komercijalizira svoje aktivnosti od 2009. godine do danas, što uostalom još 2009. priznaje i današnji upravni odbor udruge, u tekstu na linku, gdje kažu: ” Ukoliko neka firma ili agencija želi organizirati ” event ” u Domu HDLU, procedura je sljedeća – obraća se molbom UO ili ravnatelju, koji to opet predlaže UO, obavezuje se novčano donirati programske aktivnosti HDLU i sa organizatorom ” eventa ” sklapa se ugovor, kojim se reguliraju odnosi…. ” Dakle, još od 2009., Meštrovićev paviljon počeo se privatizirati iznajmljivanjem prostora različitim firmama ili agencijama za novčane ” donacije ”, iako svi dobro znamo da udruge za donacije ne bi trebale davati nikakvu protu-činidbu, jer ako daju protu-činidbu, konkretno iznajme prostor udruge za novce – onda tu u pitanju više nije donacija kao neoporezivi izvor prihoda, nego je u pitanju gospodarska djelatnost udruge.

U tom kontekstu, jako zabavno ovih dana zvuči i naziv i koncepcija predstojećeg 33. salona mladih, ” Troškovnik ”, a koji bi, između ostalog, imao za cilj ” preispitati modele financiranja umjetničkog rada, kao i egzistencije mladih umjetnika. ” Nastavi čitati

Predstavljanje: udruga Val kulture

Udruga Val kulture osnovana je s ciljem promicanja kulture i umjetnosti, te vrijednosti demokracije i multikulturalnosti na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini u svim segmentima društva. Područje djelovanja udruge Val kulture je organizacija kulturno-umjetničkih događanja i aktivnosti, predavanja, seminara i tribina sa svrhom predstavljanja različitih kultura svijeta i promicanja vrijednosti multikulturalnosti, interkulturalnosti, suživota i ljudskih prava, uz popratne aktivnosti izdavanja knjiga, časopisa, video i audio zapisa iz područja djelatnosti Udruge, te suradnja sa srodnim organizacijama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Legendfest / LegendArt / LegendExpo

U svojih 15 godina aktivnog i predanog djelovanja, udruga je oformila i pokrenula niz projekata, koji su danas prepoznatljivi hrvatski kulturni proizvod. Jedan od takvih projekata je svakako poznati Legendfest – festival mitova i legendi, uz prateće projekte LegendArt i LegendExpo. Festival već godinama privlači tisuće posjetitelja u istarski gradić Pićan, odakle se počeo širiti i na kontinentalnu Hrvatsku – prvo u stari grad Lukavec u Zagrebačkoj županiji, a od 2016. godine i u Nacionalni park Krka u Šibensko-kninskoj županiji, obuhvaćajući tako ukupno tri hrvatske županije. Riječ je o projektima koji objedinjuju nematerijalnu i materijalnu baštinu Hrvatske, te ujedno promoviraju umjetnost, kulturu i obrazovanje. Nastavi čitati

1. Proljetni salon Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb

U četvrtak, 17. ožujka 2016. godine, s početkom u 19 sati, u zagrebačkoj Galeriji Sunce ( Avenija Marina Držića 1, URIHO, Zagreb ), otvara se 1. Proljetni salon Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb / HDLU Zagreb. Izložba će se moći pogledati do 15. travnja 2016., u vremenu: pon-pet od 10 do 16 sati, srijedom do 17 sati, subotom, nedjeljom i blagdanom zatvoreno. Ulaz slobodan !

Na izložbi će izlagati : Kristina Kinkela,  Vlasta Pastuović Aleksić, Boris Pecigoš, Josip Rubes, Mladen Žunjić, Margareta Vidmar, Carla Radnić, Marija Kruljac, Krešimira Gojanović, Petar Vidak, Anđelko Brkić, Marina Lapadatović, Sabina Blažić, Juraj Jonke, Sonja Šimatić, Diana Šimek, Elvira Ladišić, Zvonko Petanović, Alfred Freddy Krupa, Robert Štimec, Tamara Gusar, Slavenka Baković, Anita Nadj, Vedran Ivanković, Stjepan Katić, Petar Hranuelli, Jasminka Bukvić, Hrvojka Miočić I-ku-ka, Tatjana Grgurina Vučetić, Jasna Dapas, Ivana Kolić, Sanja Čižić, Mladen Krupa Jr., Dalibor Brlek Slavenski, Nada Martinjak, Tihomir Cirkvenčić, Aida Hebib Raguž, Morana Jugović.

Nastavi čitati

” Suvremena umjetnost ” u centru Cvjetni

U srijedu, 2. 12. 2015. u 18.00 sati, u prostoru ” Centar Cvjetni ” u Zagrebu, na trgu Petra Preradovića br. 6, na 1. katu otvara se izložba slika i skulptura pod nazivom ” Suvremena umjetnost ”. Riječ je o skupnoj izložbi, koja će po prvi put biti predstavljena u prostoru Centar Cvjetni, na čak 500 m2 izložbenog prostora. Popis autora sa njihovim biografijama i radovima  možete vidjeti na stranicama Galerije Remek-djela. Izložbu će otvoriti povjesničar umjetnosti Nikola Albaneže. Izložba se može pogledati do 30. 12. 2015., od ponedeljka do petka u vremenu od 16 do 21 h i subotom od 10 do 15 h. Info: 098 9209 – 448

Julije Knifer: ” Plavi meandar ”, grafika 18/25, 45 × 63 cm

Suvremena umjetnost je pojam pod kojim prije svega podrazumijevamo umjetnost, koju stvaraju suvremeni autori i onu umjetnost, koja se percipira od strane suvremenika. Kako ne postoji čvrsti okvir za suvremeno, tako ne postoji pravilo za njenu prisutnost i vremensku ograničenost. Slična značenja u ovom kontekstu imaju i pojam ” aktualne umjetnosti ” i engleski pojam ” contemporary art ”. Ovaj pojam se upotrebljava da bi se izbjegao izraz ” moderna umjetnost ”. U svakodnevnom govoru pod pojmom moderno, pa i pomodno podrazumijevamo ono što se trenutno većini ljudi može dopasti, a što se može zamijeniti izrazom suvremeno.

Poziv na 39. Splitski salon: Prikazi podijeljenosti / Representations of Split

Hrvatska Udruga Likovnih Umjetnika – Split / HULU poziva na Svečano otvorenje 39. Splitskog salona, koje će se održati u Splitu, u Podrumima Dioklecijanove palače, 5. studenoga 2015. godine, s početkom u 20 sati. Salon se može razgledati do 30. studenog 2015.

Splitski salon najveća je i najdugotrajnija splitska likovna manifestacija, započeta 1969. godine, i u različitom ritmu i formatu traje do danas. U posljednjih petnaest godina konačno je afirmirana kao bijenalni događaj, a ove godine doživljava 39. izdanje, koje će se održavati u Podrumima Dioklecijanove palače, Salonu Galić i Galeriji Kula, te javnom prostoru Grada, uz diskurzivni program na radijskim valovima.

Ovaj događaj naglašeniji je time što se događa u godini, kada strukovna udruga umjetnika HULU slavi sedamdesetu godišnjicu postojanja. Tema ovogodišnjeg Salona, naslovljena Prikazi podijeljenosti / Representations of Split, obilježena je povezanošću Splita i podijeljenosti, kao jedne od dominantnih svojstava sredine; ironično, riječ split u engleskom jeziku označava podijeljenost. Umjetnicima je omogućeno pristupanje izložbi kroz nekoliko različitih punktova, koji problematiziraju taj fenomen na različitim razinama. Nastavi čitati

Trebamo li razumjeti sliku ? ( 2. dio )

Pablo Picasso: Guernica, 1937., ulje na platnu, 349,3 x 776,6 cm, Madrid, Museo Nacional Centro de Arte Reina Sofia

Napisala: Vlasta Pastuović Aleksić, dipl. slik.

Picasso je imao stajalište da ” slika može priopćiti neku poruku samo u onom slučaju, ako sadrži ulomak prepoznatljive vidljive stvarnosti. ” ( Horvat Pintarić, 2012., 255. ) Bio je uvjeren ” da je prisutnost vidljivog i raspoznatljivog svijeta u slici, znak za raspoznavanje prisutnosti drame čovjeka ”. ( Horvat Pintarić, 2012., 256. ) ” Njegovo djelo ostaje neshvatljivo gotovo u istoj mjeri, kao i djela suvremene apstraktne umjetnosti. “ ( Horvat Pintarić, 2012., 256. )

” Guernica “ je prikaz Picassovog osjećaja jeze na strahote španjolskog građanskog rata. ” Guernica ” predstavlja Picassovu osobnu interpretaciju bombardiranja. ” Krikovi djece, krikovi žena, krikovi ptica, krikovi cvijeća, krikovi drveća i kamena, krikovi cigli, namještaja, kreveta, stolaca, zavjesa, lonaca, mačaka, papira, krikovi pomiješanih mirisa, krik dima koji vas hvata za gušu, krici kuhaju u velikom kotlu, krici ptica koje padaju kao kiša u more. 1 – Picassov je komentar na građanski rat. ” Guernica ” je bila napadana sa svih strana, nazivana ‘ degenerativnom slikom ‘ i dehumanom umjetnošću. Jednako tako, Picassova defigurirana figura trećeg, četvrtog i petog desetljeća izazvala je i još izaziva nakaradne komentare širokih krugova muzejskih i galerijskih posjetilaca. Razumijete li kineski ? – tako odgovara Picasso na primjedbu neke ljubiteljice njegova slikarstva – da ne razumije jezik njegove umjetnosti. Nastavi čitati

Što se to događa sa Bijenalom slikarstva i kome točno smetaju hrvatski kustosi i samostalni umjetnici ?

Krešimira Gojanović: ” Vještičija kuhinja ”, akril na kartonu, 100 x 80 cm, 2012.

Kritički osvrt napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Bijenale slikarstva pokrenulo je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika ( HDLU ), 2011. godine, sa namjerom da predstave presjek hrvatske likovne scene i trenutnih tendencija u hrvatskom slikarstvu, sa širokim rasponom stvaralaca različitih generacije. Ideja je u startu bila dobra, no od samog početka stvari za hrvatske likovne umjetnike nisu realizirane onako kako su bile zamišljene, stoga je potrebno jednim kritičkim osvrtom ukazati na neke manjkavasti svih dosadašnjih Bijenala slikarstva, kako bi se ta manifestacija u budućnosti mogla poboljšati, na zadovoljstvo i svih nas hrvatskih likovnih stvaralaca.

No krenimo redom: na prvom izdanju Bijenala 2011. god., glavni selektori za odabir umjetnika bili su akademik Đuro Seder, Tomislav Buntak i Josip Zanki. ( link ) O prof. Sederu može se reći sve najbolje: vrstan je to hrvatski umjetnik, te izuzetan pedagog, koji je svojim posvećenim radom odgojio brojne generacije hrvatskih umjetnika. Ali u žiriju tadašnjeg Bijenala svakako je bio evidentan nedostatak povjesničara umjetnosti, kustosa i likovnih kritičara, a što je iznenadilo mnoge članove HDLU-a. Nastavi čitati

Trebamo li razumjeti sliku ? ( 1. dio )

Pablo Picasso, Gitara, 1913., ugljen, olovka, tinta i kolaž, New York, Museum of Modern Art

Pablo Picasso, Gitara, 1913., ugljen, olovka, tinta i kolaž, New York, Museum of Modern Art

Napisala: Vlasta Pastuović Aleksić, dipl. slik.

” Svi žele razumjeti umjetnost. Zašto ne pokušamo razumjeti cvrkut ptica ? Zašto volimo noć, cvijeće, sve oko sebe, a ne pokušavamo ih razumjeti ? Ali, kad je riječ o slici, ljudi misle kako je moraju razumjeti. Kad bi samo znali da umjetnik radi prije svega iz nužde, da je on sam beznačajan djelić svemira, i da mu ne treba pridavati više važnosti, nego bilo čemu drugom što nam se na svijetu sviđa, iako ga ne možemo objasniti. Oni koji pokušavaju objasniti slike, mlate praznu slamu. “ ( Picasso )1

” Svi mi primjećujemo da znanstvenoj literaturi nerijetko još i danas nedostaju slikovni materijali i da su mnogi visokoobrazovani ljudi ” vizualno nepismeni ”, jer pripadaju generaciji čije se obrazovanje sastojalo u čitanju tekstova. ( Peter Burke, 2003. )2

Postavlja se pitanje, je li jedini razlog needuciranost u korištenju slike ili se moguće ipak radi o strahu da bi vizualnost mogla uništiti pismenost, o strahu od gubitka pisane riječi ? Vrlo vjerojatno se to može smatrati razlogom otpora slici. Postoje, dakako, i brojni drugi razlozi zbog kojih se govornom jeziku pridaje toliko značenje. Povijesno gledano, to je jezik koji ne služi samo komunikaciji, on je služio i još uvijek služi npr. kulturnim i političkim ciljevima. Njegova je uloga iznimno velika u vrijeme stvaranja nacionalnih država u Europi 19. stoljeća. Jezik se smatra najvažnijim elementom kulturnog identiteta jedne zemlje. Nastavi čitati

Čista umjetnost, primijenjena umjetnost i kič

Ingrid Runtić: Tulum ( iz ciklusa Vremeplov ), ulje na platnu, 120 x 180 cm, 2006.

Napisala: Ingrid Runtić, ak. slik.

U prethodnim tekstovima sam spominjala čistu umjetnost, od koje trebamo razlikovati onu primijenjenu i uporabnu. Čista umjetnost nema očitu uporabnu svrhu, no nakon kratkog razmatranja složit ćemo se da je čovjeku neophodna. Ona mu nije neophodna zbog elementarno – bioloških potreba, već zbog, jednako tako, duboko u dušu čovjeka ukorijenjene potrebe za lijepim, savršenim, idealnim i oplemenjujućim. Da ta potreba zaslužuje nazvati se osnovnom, vidljivo je već iz toga da postoji oduvijek, otkad postoji i homo sapiens – o sebi, svom trajanju i smislu svjestan čovjek.

Recimo da je ta potreba ugrađena u našu duhovnu potku u trenutku, u kojem smo primili svijest o sebi, sposobnost sjećanja, povezivanja i uopće, razmišljanja i osjećanja. Isti su korijeni čiste umjetnosti, kao i npr. čiste znanosti. U onome tko ju stvara, to je želja za višim značenjem, tumačenjem, osjećanjem, isto kao i u publici, koja u takvoj umjetnosti boravi i uživa. Čista umjetnost je transcendentalno mjesto, zaštićena zona, područje koje nas spaja s božanskim ( što ne mora biti u klasično vjerskom tumačenju ), točka koja nas spaja s vlastitim smislom, jedna od glavnih značajki koja od nas čini više od – životinje i pukog biološkog organizma. Nastavi čitati

Ljepota je lijek protiv kaosa, a umjetnost univerzalna potreba čovjeka

Ingrid Runtić: Mjesečina iza oblaka

Napisala: Ingrid Runtić, ak. slik.

Estetska kvaliteta i ljepota daje likovnoj umjetnosti najvažniji pečat. Kao što spiljsko slikarstvo ne priziva samo bolji lov, odnosno izobilje hrane kroz godinu, nego i ljepotu životinja, te dramatiku lova, tako i kasnije slikarstvo odlikuje težnja za skladom i ljepotom svakog trenutka, neovisno o tome da li se radi o ljepoti djevojačkog lica, karakteru neke okrunjene i moćne glave ili o seljacima u polju, raskošnoj zabavi ili pak prikazu nekog povijesno značajnog događaja.

Ingrid Runtić: Vrboska

Ono što je na svim slikama i skulpturama, zidnim slikarijama ili reljefima zajedničko je sklad i ljepota u višem, univerzalnom smislu. Kao što su pojedinci iz kamenog doba crtački i rezbarski najbolje znali prenijeti energiju, snagu i ljepotu životinja i atmosfere lova, te upravo tim svojim umijećem postali prvi umjetnici uopće i uvaženi članovi zajednice, tako se i u stoljećima koja su uslijedila, upravo pojedinac umjetnik isticao svojom moći preobrazbe svakidašnjih događanja i naizgled neuglednih trenutaka u apsolutnu, univerzalnu vrijednost, upravo pomoću ljepote umjetničkog djela koje je stvorio. Kako drugačije možemo objasniti tu čarobnu moć i trajnu fascinaciju koju posjeduju umjetnička djela, vremenski stoljećima i tisućljećima međusobno udaljenih umjetnika ? Nastavi čitati