Izložba Gorana Jazve ”Puteljci Plitvičkih jezera” u Fotogaleriji Dubrava

U Fotogaleriji Dubrava (Dubrava 51 a, Zagreb), otvara se 7. listopada 2019. u 19 sati izložba Gorana Jazve, pod nazivom “Puteljci Plitvičkih jezera”. Izložbu će otvoriti Vinko Šebrek, počasni predsjednik Fotokluba Zagreb. Izložba je otvorena do 24. listopada 2019., radnim danom od 10 do 20 sati, ulaz je slobodan.

Iz predgovora Vinka Šebreka: Harmonija netaknute prirode i putića

U biografiji Gorana Jazve (rođen 1967. godine), uz njegovo osnovno zanimanje diplomiranog inženjera građevinarstva (završio je studij Fakulteta građevinskih znanosti u Zagrebu), fotografija i fotografsko stvaralaštvo zauzimaju posebno mjesto. Goran Jazvo fotografijom se bavi još od djetinstva, što upućuje na njegovu ranu želju i potrebu za stvaralačkim izražavanjem. Njegova ljubav i strast prema fotografiji u početku se očitavala kao nadahnuti hobi, ali je ubrzo je prerasla u kreativnu fotografiju, posebno nakon njegovog učlanjenjenja i djelovanja, najprije u fotografskoj udruzi Zagi foto 1999. godine, a zatim u Fotoklubu Zagreb, od 2001. godine do danas. Nastavi čitati

Priopćenje za javnost: tražimo ostavku ministrice kulture Obuljen Koržinek zbog ignoriranja problema na hrvatskoj likovnoj sceni i izbacivanja 11 likovnih umjetnika iz Meštrovićevog paviljona

Poštovani predstavnici hrvatske kulturne javnosti,

16. rujna 2019., predstavnici HDLU Zagreb, Gojanović i Štimec bili su na sastanku sa ministricom kulture Obuljen Koržinek i tamo su ministrici ispostavljeni veliki problemi i nepravde koje se dešavaju zadnjih godina na hrvatskoj likovnoj sceni. Za neke od tih problema, kao i ministrica kulture, odgovorni su i ljudi, koje je ministrica kulture zaposlila u Ministarstvu kulture – jednog u kulturnom vijeću za vizualne umjetnosti (Tomislav Buntak) i drugog u Radnoj skupini za novi zakon o umjetnicima (Josip Zanki), obojica su usput i profesori na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti i angažirani u upravi udruge HDLU iz Meštrovićevog paviljona.

Ta dva čovjeka koji rade u radnim skupinama Ministarstva kulture u mandatu Obuljen Koržinek, ujedno su u zadnje dvije godine izbacili 11 umjetnika iz Meštrovićevog paviljona, i to na način koji pomalo nalikuje metodama iz zloglasne Bijele knjige iz hrvatske prošlosti: umjetnici su izbačeni iz Meštrovićevog paviljona bez prava na obranu pred svojim kolegama, i samo zato jer su bili istovremeno članovi udruge HDLU iz Meštrovićevog  paviljona i naše nove udruge HDLU Zagreb – usprkos tome što naš hrvatski Ustav garantira građanima Hrvatske slobodu udruživanja. Nastavi čitati

Nik Titanik: Retrospektivna izložba karikatura povodom 25 godina karijere – ”Kronika hrvatske gluposti” u Muzeju Mimara

Nik TitanikRetrospektivna izložba karikatura Nika Titanika povodom 25 godina karijere pod nazivom “Kronika hrvatske gluposti” otvara se u utorak 24. rujna 2019., s početkom u 19 sati u Muzeju Mimara (Rooseveltov trg 5, Zagreb). Kustosica izložba je diplomirana povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol. Izložba ostaje otvorena do 24. listopada 2019. godine.

Retrospektivna izložba Nika Titanika predstavlja povijest, razvoj, stil i djelovanje jedinog suvremenog karikaturista koji na dnevnoj bazi crta dvije karikature za jedne dnevne novine. Arhiva Nika Titanika broji oko 10 000 objavljenih karikatura. Istovremeno, ova retrospektivna izložba ukazuje na važnost i prijeku potrebu karikature u suvremenom društvu kao duhovitog, ali nerijetko i oštrog i pronicljivog korektiva društva i svijeta u kojem živimo.

Često opisana kao namjerno deformiranje realnosti, karikatura naglašavanjem nekih određenih karakterističnih obilježja osoba, pojava ili događaja ima namjeru postizanja dojma smiješnoga. Karikatura isticanjem slabosti i mana pojedinca ili nekih društvenih pojava može djelovati odgojno u socijalnom, moralnom i političkom pravcu. U svojim počecima karikatura je bila oblik zabave za umjetnike i elitu, da bi razvojem tiska tijekom XIX. stoljeća postala dostupna širokim slojevima društva, ismijavajući i razobličujući političke, socijalne i moralne iskvarenosti, te slabosti pojedinaca, slojeva ili društva u cjelini. Nastavi čitati

Izložba Antuna Bukovca ”Ruke umjetnika II” u Fotogaleriji Dubrava

Antun Bukovec

Antun Bukovec

U Fotogaleriji Dubrava (Dubrava 51 a, Zagreb), u ponedjeljak, 16. rujna 2019. u 19 sati otvara se izložba Antuna Bukovca pod nazivom ”Ruke umjetnika II”. Izložbu će otvoriti Vinko Šebrek, počasni predsjednik Fotokluba Zagreb. Izložba je otvorena do 3. listopada 2019., radnim danom od 10 do 20 sati, ulaz je besplatan.

Iz predgovora Vinka Šebreka, počasnog predsjednika Fotokluba Zagreb: Moć imaginacije i percepcije

Samo se srcem dobro vidi, bitno je očima nevidljivo.
(Mali princ / Le Petit Prince, 1943.), Antoine de Saint-Exupéry, francuski pisac i pilot (1900. – 1944.)

“Bitno je očima nevidljivo”, kaže lisica malom princu u alegorijskoj priči Mali princ, upućujući ga na govor srca, ali i na moć imaginacije (stvaralačke mašte) kao značajan oblik vizualnog mišljenja i zamišljanja usmjerenih na kreaciju. Tu tvrdnju prihvatio je i Antun Bukovec, član Fotokluba Zagreb, autor ove neobične i zanimljive izložbe, pa tako u njegovom likovnom izrazu ne postoji apriorna neposrednost (doslovni smisao fotografske slike). Cilj mu nije samo transformirati, već prije svega interpretirati. Nastavi čitati

Art Fair Zagreb – umjetnički događaj s vlastitim dizajnerskim potpisom

Art Fair Zagreb, nova tema unutar sajma Ambienta, na jednom mjestu, od 9. do 13. listopada, okupit će veliki broj ljubitelja umjetnosti i trgovaca umjetnina te tijekom pet dana postati središnje mjesto susreta, upoznavanja i prezentiranja djela suvremene umjetnosti i antikviteta širokoj publici.

Svoja umjetnička djela predstavit će brojni slikari, kipari i fotografi. Dolazak su potvrdili brojni  inozemni i domaći umjetnici: Fabio Imperiale, Roberto Vidali, Valeriano Lessio, Orriana Astolfi, Peter Osterveršnik, Edin Šćuk, Ulrike Pistora, Dieter Kederst, Antun Kovarbašić, Gordana Veljačić, Mirna Sišul, Ivan Jelančić, Ivana Bilić Antičević, Andreja Fišić, Nikica Relja, Rozvelt Kapović, Sanja Fališevac, Sasha Maria Vassay, Sonja Šimatić, Zoran Drnjević, Željko Uremović.

Izdvajamo nastup renomiranih galerista iz Italije, Austrije, Bosne i Hercegovine i Slovenije: Gall’art Roma, Collerzinando Gallery i H.I.F. di Imperiale Gi-anluca iz Rima, Roberto Vidali Associazione Juliet i Galeria Mi Art iz Trsta i Milana, zatim Kar-menart, Esslingen;  Galeria Graz; Pistora Art, Wiener Neuestadt; Atelier Kederst, Wien; One Gal-lery, Sofija; To Bi, Bistrica ob Savi; Kiparstvo Šćuk, Ljubljana;  Nezavisni univerzitet, Banja Luka, a od domaćih izlagača na Art Fair Zagreb nastupit će Udruga Opatija Art, Art materijal i NB Net iz Zagreba, Sintagma iz Okučana, Logniture, Stara Gradiška te Grad Knin. Nastavi čitati

Izložba Damira Markulina u Novinarskom domu u Zagrebu

U ponedjeljak, 2. rujna 2019. u 18 sati u Novinarskom domu (Perkovčeva 2, Zagreb), otvara se izložba Damira Markulina, pod nazivom ”Žeđa za svjetlom”. Izložbu će otvoriti prof. dr. sc. Miljenko Buljac, a u dijelu programa predviđena je glazbena izvedba na violini.

Damir Markulin rođen je 1966. godine u Sinju, doktorand iz područja Metodike likovne umjetnosti na Sveučilištu Hercegovina u Mostaru, stručni suradnik Cieria, centra za znanstveno-istraživački rad u Međugorju. U Ruminu, dijelu Hrvaca kod Sinja ima kiparski i slikarski atelje. Likovnim stvaralaštvom i istraživanjem likovnosti bavi se preko 30 godina. Radi u više kiparskih medija: mramoru, granitu, arhaičnom drvu, alabasteru i terakoti. Istraživao je i primjenio neolitički način pečenja skulptura od gline, te uporabu geometrije i planimetrije u poetizaciji skulpture u kamenu poezijom brida, kao centralne uporišne točke simetrije, čime se ostvaruje polivalentni karakter skulpture i snažniji likovni izraz. Također je ostvario jedan ciklus s naglaskom na redukciji materijala i to u arhaičnom drvetu oraha i hrasta. U slikarstvu najčešće stvara u mediju ulja na platnu srednjih i velikih dimenzija. Uporabom impasto namaza boje i tonskom modulacijom gradi volumen i teksturu slike, a perspektivu linijom i intenzitetom boja. Nastavi čitati

Ljetna virtualna fotografska izložba članova i prijatelja HDLU Zagreb 2019

Valentina Kasapović, ''Jarun - malo jezero''

Valentina Kasapović, ”Jarun – malo jezero”

I ove godine, kao i 2018., u želji da populariziramo umjetničku fotografiju na našem portalu, pozvali smo umjetnike, članove i prijatelje HDLU Zagreb da nam pošalju svoje ljetne fotografije, na kojima su zabilježili svoje impresije i atmosferu iz različitih krajeva Hrvatske, i šire. Prošlogodišnju ljetnu virtualnu fotografsku izložbu članova i prijatelja HDLU Zagreb možete vidjeti ovdje, a ovogodišnje fotografije koje su nam umjetnici poslali, nalaze se u donjoj virtualnoj galeriji.

Ove godine na fotografijama je više uočljivo povezivanje umjetnika s elementima prirode, suncem, vodom, oblacima – gotovo minimalistički, bez prisustva ljudi, događanja ili prizora sa gradskih ulica, predstavljani su trenuci malih intimnih rituala, opuštajuće samoće među drvećem, sa životinjama i biljkama, na obalama rijeka i jezera, na moru, jednako kao i na kontinentu, pa ovu virtualnu foto izložbu možemo nazvati i ”Meditacije u prirodi 2019”.

Izlagači: Antonija Cesarec, Maja Cipek, Marija Čingel, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Valentina Kasapović, Ivana Kolić, Mira Kos, Danko Merin, Višnja Peter, Krešimir Radas, Snježana Šebalj, Sonja Šimatić. Nastavi čitati

Podržava li Ministarstvo kulture privatizaciju Meštrovićevog paviljona?

Napisala: Krešimira Gojanović

O problemima sa Meštrovićevim paviljonom na našem portalu već smo pisali, a sada smo u posjedu nekih novih informacija, te imamo i nova pitanja koja proističu iz tih informacija. Naime, nakon više od dva mjeseca prepiski sa raznim službenicima za informiranje, došli smo u posjed novog ugovora o zakupu Meštrovićevog paviljona, kojega je udruga HDLU sklopila sa Ministarstvom državne imovine, 18. lipnja 2018. godine za korištenje zgrade Meštrovićevog paviljona na godinu dana, temeljem odluke koju je donio bivši ministar državne imovine – ugovor je na linku (HDLU – Ministarstvo državne imovine). Prijašnji ugovor o zakupu Meštrovićevog paviljona HDLU je imao potpisan sa gradom Zagrebom od 23. 1. 2001., i taj se stari ugovor može vidjeti ovdje (HDLU-GZ ugovor). Stari ugovor između HDLU-a i grada Zagreba prestao je vrijediti 29. 6. 2016., što se može vidjeti i iz ugovora o nagodbi između HDLU-a i grada Zagreba od 2. 2. 2018. na linku: ugovor o nagodbi HDLU – ZG.

U interesu javnosti je da malo analiziramo sve ove dokumente s nekim pitanjima. Naime, prema ovome svemu što vidimo, od 29. 6. 2016. kada je HDLU-u prestao vrijediti stari ugovor sa gradom Zagrebom, do 18. 6. 2018. kada je HDLU potpisao novi ugovor sa Ministarstvom državne imovine za korištenje Meštrovićevog paviljona, oni su u toj zgradi boravili bez ugovora i dobijali su javna sredstva za projekte održane u zgradi, koju su koristili bez ugovora i pitanje je da li bi ovako nešto bilo dopušteno i drugim pravnim subjektima u Hrvatskoj – drugim udrugama, obrtnicima i vlasnicima firmi? Nastavi čitati

Izložba Damira Sokića ”Geometrije” u Galeriji Kravata u Jelsi

Damir Sokić

Damir Sokić

U utorak, 16. srpnja 2019. u 21 sat u Galeriji Kravata u Jelsi otvara se izložba Damira Sokića pod nazivom ”Geometrije”, sa kojem se nastavlja ovogodišnji program Katamaran Arta. Izložba ostaje otvorena do 30. srpnja 2019.

Iz predgovora kustosa Bože Majstorovića: Sagledavajući cjelokupni umjetnički opus Damira Sokića, već na prvi pogled uočavamo brojnost radova nastalih upotrebom geometrijskih formi i struktura. Počevši od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća, oblikovat će ih u određenom ritmu sve do danas. Specifičnu morfologiju, međutim, nije pratila točno određena medijska, kao ni, što je puno važnije i povezano s tom činjenicom, sadržajna komponenta djela. Odnosno, kada govorimo o Sokiću, uputnije je govoriti o idejama. Drugim riječima, neutralni geometrijski jezik, materijaliziran putem crteža, slike, reljefa, objekta, ambijenta ili jednostavno komponiranjem gotovih industrijskih proizvoda, Sokiću je bio optimalno sredstvo za komuniciranje različitih sadržaja i stavova, koji su, što treba posebno naglasiti, uvijek vezani za umjetnost. Slijedom toga, u odabiru likovnog idioma koji je bio ključan u procesu konceptualizacije umjetnosti kao autonomne prakse, možemo prepoznati i simboličku gestu u vremenu kada su ulogu istinskih revolucionara preuzeli agresivni pseudoaktivisti, proširivši se svijetom umjetnosti poput taksifolije. Nastavi čitati

Preporuka za čitanje: Marina Baričević, ”Lica bez sjene – umjetnički ateljei”

Krajem 2018. u izdanju nakladnika In.Tri objavljena je knjiga istaknute povjesničarke umjetnosti, likovne kritičarke i novinarke Marine Baričević, pod nazivom ”Lica bez sjene: umjetnički ateljei”, u kojoj je autorica opisala svoje susrete i posjete ateljeima poznatih hrvatskih umjetnika (njih dvadeset i dvoje) i kroz sažete, a slikovite zapise dočarala nam i ozračje umjetničke kolonije na Voćarskoj, koja je neprekinuto djelovala stotinu godina. Knjigu svakako preporučujemo za čitanje svim ljubiteljima likovne umjetnosti, kao i mlađim generacijama umjetnika, za koje ova knjiga predstavlja dragocjeno svjedočanstvo o minulim vremenima, te će zasigurno uživati u pitkom, ali i studioznom pristupu gospođe Baričević, koja je u pola stoljeća svoje karijere popratila rad brojnih domaćih umjetnika različitih generacija. Knjiga se može pronaći u domaćim knjižnicama i knjižarama.

Iz biografije autorice: Marina Baričević rođena je na Silvestrovo 1941. godine u Zagrebu. Iako startala zadnji dan u godini, uspjela je dostići mnoge rezultate, zahvaljujući urođenom genu radišnosti i zaljubljenosti u odabranu profesiju. Diči se sa preko dvadesetak monografija o likovnoj umjetnosti, kao i tekstualnom obradom pet grafičkih mapa. Potpisana je i kao scenaristica ili suradnica na TV filmovima o umjetnicima. Autorica je nebrojenih samostalnih i zajedničkih izložbi u Hrvatskoj, bivšoj državi, kao i u svijetu. Ovim publikacijskim djelom upravo obilježava pola stoljeća svog predanog života s umjetnicima. Nastavi čitati

O neplaćenim umjetnicima, prezaposlenom dekanu i nekim novim inicijativama na hrvatskoj likovnoj sceni

K. Gojanović, ''Život umjetnice - pred oluju'', kombinirana tehnika na papiru, 50x40 cm

K. Gojanović, ”Život umjetnice – pred oluju”, kombinirana tehnika na papiru, 50×40 cm

Napisala: Krešimira Gojanović

Biti profesionalni likovni umjetnik u Hrvatskoj nije lako: počnete li se žaliti da likovni umjetnici besplatno izlažu svoja djela u državnim galerijama i muzejima gdje su svi drugi plaćeni osim njih, od portira do ravnatelja muzeja, ili da samostalni umjetnici nakon punog staža imaju premalene mirovine, začas biste mogli dobiti hrpu prigovora kako ste prezahtjevni, kako danas ljudi nemaju ni za kruh i što bi to umjetnici uopće htjeli i zašto misle da trebaju imati neke posebne privilegije??

Pokušavajući objasniti svoj težak položaj na tržištu, domaći likovni umjetnici o tome govore već više od dvadesetak godina, isprva stidljivo, sa osjećajem nelagode, možda i zbog toga jer su navikli na ogorčene reakcije nekih ljudi, koji nikako ne vole ni vidjeti, ni čuti da umjetnici traže neka svoja veća radna prava. Po inerciji stvari, ljudi su navikli da umjetnici budu veseli i nezahtjevni, da donose zabavu i spektakl, da nude privid nekog čarobnog života pod svjetlima reflektora, a kada slučajno umjetnici požele taj privid svesti u realne okvire i progovoriti o svojim stvarnim problemima na tržištu, to se često doživljava kao rušenje iluzija, pogled iza kulisa koji razbija stereotipe o ”bogom danom talentu”, s kojim posljedično dolaze slava, novac i milost vladara… Nastavi čitati

Fotoreportaža: u Galeriji Kontrast otvoren je ”Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – priče, bajke i basne”

U ponedjeljak, 1. srpnja 2019. u Galeriji Kontrast (Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb), otvorena je skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ‘’Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – priče, bajke i basne’’. Izložbu su otvorili Svebor Vidmar ispred Narodnog sveučilišta Dubrava i Krešimira Gojanović ispred HDLU Zagreb. Zagrebački ljetni likovni salon 2019 podržan je sredstvima Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i moći će se pogledati do 25. srpnja 2019. Ulaz je slobodan.

Svoja djela su izložili: Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Marija Čingel, Lora Elezović, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Marsela Hajdinjak, Juraj Jonke, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Miroslava Kos, Luka Koščak, Marija Kruljac, Paula Kunc, Iva Lulić, Rada Marković, Višnja Peter, Petra Popović, Luka Petrač, Laura Šarabok, Matej Škarica i Mladen Žunjić.

Pogledajte fotoreportažu sa otvorenja!  Nastavi čitati

Održana je INART likovna kolonija Novigrad 2019

Likovno društvo InArt u suradnji sa načelnikom općine Novigrad, Josom Klapanom organiziralo je okupljanje umjetnika, među kojima su sudjelovali članovi udruge InArt i članovi HDLU Zagreb.

Sudionici kolonije tijekom svog gostovanja u Novigradu, od 15. do 17. 6. 2019. izradili su likovna umjetnička djela sa motivima etnološke i kulturne baštine grada te poklonili radove općini, a koja planira radove i izložiti u gradskoj galeriji, u suradnji sa turističkim uredom.

Nakon ugodnog radnog vikenda, u ponedjeljak 17. 6. 2019. načelnik Joso Klapan i direktorica turističkog ureda Petra Bolanča primili su likovnu skupinu u Općini, gdje je dogovorena daljnja suradnja između zagrebačkih umjetnika i općine Novigrad. Nastavi čitati

”Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – priče, bajke i basne”, izložba članova i prijatelja HDLU Zagreb u Galeriji Kontrast

U ponedjeljak, 1. srpnja 2019. u 19 sati u Galeriji Kontrast (Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb), otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ‘’Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – Priče, bajke i basne’’. Izložba će se moći pogledati do 25. srpnja 2019. Ulaz je slobodan. Izložba je potpomognuta sredstvima Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Izlažu: Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Marija Čingel, Lora Elezović, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Marsela Hajdinjak, Juraj Jonke, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Miroslava Kos, Luka Koščak, Marija Kruljac, Paula Kunc, Iva Lulić, Rada Marković, Višnja Peter, Petra Popović, Luka Petrač, Laura Šarabok, Matej Škarica i Mladen Žunjić. Nastavi čitati