Stjepan Katić

hrvatski suvenir

” Hrvatsku suvenir ” – knjiga o slikarstvu Stjepana Katića

Stjepan Katić kao iznimno plodan stvaralac na likovnoj sceni Zagreba i Hrvatske, paralelno sa svojim znanstvenim postignućima, razvijao se i kao vrstan slikar i pokrovitelj hrvatske umjetnosti i umjetnika. Rođen je 25. 10. 1959. u Čapljini ( BiH ), 1983. diplomirao je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu ( smjer: biokemijsko inženjerstvo ), a 2004. magistrirao je prirodne znanosti ( biokemija ) na PMF-u u Zagrebu. Objavio je više znanstvenih, od toga šest CC radova. Od 1983. godine radi u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, u Centru za biomedicinska istraživanja na Šalati, a zatim kao konzultant u Kliničkom zavodu za kliničku i molekularnu mikrobiologiju, na lokaciji Rebro u Zagrebu.

U svom likovnom radu stvorio je impresivan slikarski opus različite tematike: slikar je i crtač veduta, pejsaža, mrtve prirode, sakralnih motiva i portreta u slikarskim tehnikama – ulju, akvarelu, akriliku, ugljenu, olovci, kombiniranim tehnikama, a posebno u pastelu.

Zagrebu je posvetio cijele cikluse. Oslikao je i druge hrvatske gradove: Varaždin, Zaprešić, Požegu, Vinkovce, Nin, Dubrovnik, Metković, Split, Šibenik, Zadar, Rijeku, Pulu, Gospić, Sisak, Bjelovar, Osijek, Slavonski Brod, Samobor, itd. Objavljeno mu je 14 grafičkih mapa: Zagreb – od Griča do Kaptola, Zagrebačka katedrala, Zagrebačka šetnja, Stari Zagreb – staro zlato, Zagreb – metropola hrvatskoga duha, Zagreb – od Gradeca do Kaptola, Zaprešićke šetnice, Trgovi i ulice Varaždina I, Trgovi i ulice Varaždina II, Varaždinski zvonici, Požega I, Požega II, Ivanićgradski etno i Samoborske vedute.

Stjepan Katić iz ciklusa '' Put Isusov III ''

Stjepan Katić: iz ciklusa ” Put Isusov III ”

Izradio je i četiri ciklusa Križnog puta Isusovog, a dva su postavljena u crkvama u Gracu kod Neuma i Šemnici kod Mihovljana. O njegovom likovnom radu pisali su i govorili: Dubravko Horvatić, Stanko Špoljarić, Nikola Skledar, Ernest Fišer, Božidar Petrač, Željko Špoljar, Josip Depolo, Branko Pilaš, Antun Bauer, Marija Bajt, Snježana Pintarić, Juraj Baldani, Mirjana Šigir, Mladen Čutura, Pavao Bucić, Radomir Papo, Silvija Bosner, Ljubomir Radovančević, Željko Obad, Dubravko Jelčić, i drugi.

Radovi mu se nalaze u različitim izložbenim prostorima kao stalan postav u muzejima, galerijama, crkvama, bolnicama, te privatnim zbirkama. Ostvario je četrdeset samostalnih i više skupnih izložbi u domovini i inozemstvu. Slike su mu objavljene u knjigama, zbornicima, razglednicama, kalendarima, te video zapisima.

Utemeljitelj je i glavni urednik web portala za e-umjetnost i najnovije vijesti Akademija-Art, a koji je bio jedan od prvih kulturnih portala u hrvatskom internetskom prostoru, posebno namjenjen praćenju i promociji hrvatskih likovnih umjetnika, ali i svih ostallih umjetnika i kulturnih djelatnika. Portal Akademija-Art do sada je objavio vijesti o preko 5000 likovnih izložbi domaćih stvaralaca.

Likovna kolonija Rab 2008.

Stjepan Katić pokrenuo je i vodio brojne likovne radionice i kolonije, na kojima su izrađena mnogobrojna umjetnička djela i trajno izložena u mnogim bolnicama ili izrađena za druge humanitarne aukcije ili akcije ( likovna radionica ” More ” na Rabu i u Ninu  ). Osnivač je umjetničkih kolonija u Zaprešiću, likovnih kolonija slikara naive ” Matija Skurjeni ”, zagrebačkih likovnih kolonija URIHO, umjetničke kolonije u Neumu, likovnih radionica u Domu časnih sestara u dvorcu Lužnica. Organizirao je i nekoliko međunarodnih umjetničkih događanja ( u Varaždinu i Rabu ). Voditelj je više umjetničkih projekata, kao npr. velike likovne enciklopedije u izradi ” Hrvatski likovni umjetnici između milenija – i gosti ”, kao i ” Internetskih galerija umjetnika. ” Član je upravnog odbora Hrvatskog katoličkog liječničkog društva u Zagrebu.

stjepan-katic_dvorac

Stjepan Katić

O njegovom radu izdana je monografija ” Hrvatski suvenir – knjiga o slikarstvu Stjepana Katića ” urednice Sendi Katić i 94 suradnika ( Format monografije 34 x 24 cm, 376 umjetničkih slika autora, 272 stranice u boji, tvrdi uvez, nakladnik Klub Zaprešićana ” Zapreščan ”, Zaprešić ). Godine 2008. dobio je medalju grada Zaprešića, svoga grada, za doprinos u kulturi.

Kontakt autora: stjepan.katic@gmail.com

 

 

Radovi sa izložbe u gradu Vichy / Francuska, 2013.

 

Katićevi pasteli: prostori dionizijske raskoši

Napisala: Krešimira Gojanović

Pasteli Stjepana Katića većinom su rađeni u jednoj dojmljivoj impresionističkoj gesti, koja je na pojedinim slikama iz ovog opusa obogaćena žarkim koloritom, karakterističnim i za neke druge modernističke stilove koji su se nadovezali na impresionizam, poput ranog njemačkog ekspresionizma, a koji je europskom slikarstvu podario jednu dimenziju nesputane emocionalnosti i autorske slobode, posebno izražene u ranim pejsažima autora kao što su August Macke, Max Pechstein, Karl Schmidt – Rottluff, i dr.

U tom smislu i kroz Katićev slikarski opus možemo uočiti ovaj razvoj i preklapanje raznih modernističkih stilova u europskom, pa kasnije i u hrvatskom slikarstvu, prvenstveno na razini kolorističke kompozicije, nesputane geste, uzgibanosti i raskoši forme, kao i u izboru motiva koji su pritegnuli njegovu pažnju: riječ je o motivima iz prirode, većinom uočenim u našem hrvatskom Zagorju, u plodnim vinogradima, razigranim brežuljcima i šarolikim oranicama. Katić tako slika prizore iz hrvatske provincije, njezine prirodne ljepote i darove, on uočava liričnost tih ljupkih zaselaka i dočarava je s nesputanom radošću, gotovo chagallovski oslobođene imaginacije u svojim pitoresknim kompozicijama.

Njegovi proplanci poškropljeni su bjeličastim odrazima nježnih breza na tamnoljubičastoj podlozi sjenovitih šumaraka, tik do zalaska večernjeg sunca u vrućim ljetnim mjesecima, ili su obučeni u čipku od ciklaminih pupoljaka u dionizijskom plesu ranog proljeća, kad sve buja zlaćenim sjajem nakon kratkih i žestokih oluja, a divlje, zamršene stabljike biljaka povijaju se po livadama, mameći zavodljivo putnike namjerike da zastanu i utope svoja čula u tom obilju boja, u skrivenoj nazočnosti vilinskih bića, u Perzefoninom cvatu i probuđenom erosu prirode.

Senzualni kontrasti crvene i žute, ružičaste i bijele, narančaste i zelene boje potenciraju dinamiku tih pejsaža, u kojima se valovite padine brežuljaka susreću sa ravnicom, čija je površina ispresjecana brojnim oranicama i puteljcima, obrađenim poljima i pitomim livadama, okupanim u mjestimičnoj sjeni malih, ali razgranatih stabala. Katićeva stabla djeluju gotovo poput živih bića, njihova prozračna bjelina asocira na drevne priče o Drvetu Života, koje povezuje svjetove Peruna i Velesa – neba i podzemlja – u vječitoj mijeni godišnjih doba i prirodnih ciklusa rasta i stagnacije.

Tako su Katićevi pejsaži ujedno i vrlo scenični, poput nekih prirodnih svetišta na otvorenom prostoru, gdje možemo zamisliti kako uz ples i pjesmu, nakon napornog dana seoski trudbenici dolaze proslaviti buđenje prirode, to su i travnate ložnice u koje mladi momci dovode svoje djevojke, napojeni slatkim vinom Diogeneša slave eros života, baš kao što ga i Katić nesputano slavi u svojim likovnim ekspresijama, odabirući ovog puta tehniku pastela, kroz čiju intenzivnost i punoću boje na papiru najlakše dočarava strastvenu prirodu svojih djela.

 

Jedna misao o “Stjepan Katić

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s