Animalizam u novijoj hrvatskoj fotografiji – fotografski natječaj za umjetnike

Ivana Kolić, ''Mačka''

Ivana Kolić, ”Mačka”

HDLU Zagreb poziva članove svih Hrvatskih društava likovnih umjetnika (sa Popisa umjetničkih strukovnih udruga Ministarstva kulture, link) da se prijave na fotografski natječaj za skupnu žiriranu izložbu ”Animalizam u novijoj hrvatskoj fotografiji”, koja će se održati u Fotogaleriji Dubrava (Kulturni centar Dubrava, Dubrava 51a, Zagreb), od 17. 2. do 5. 3. 2020.

Koncept: Na izložbi će biti predstavljeni fotografi i likovni umjetnici koji u svojoj praksi redovno koriste fotografiju, kao i ljubitelji prirode i fotografije, sa svojim djelima u kojima su životinje glavni akteri u različitim prirodnim, ali i urbanim okruženjima.

Kod brojnih drevnih naroda, motiv životinja često se ponavljao u mitovima, religijama i umjetničkim prikazima, one su slavljene ponegdje čak i poput božanstava. Pripisivale su im se ljudske osobine, jednako kao što se i ljudima pripisuju životinjske osobine, što samo govori o tome da je oduvijek postojala snažna egzistencijalna, ali i psihološko-simbolička povezanost čovjeka i životinje u različitim vremenima i kulturama. Danas je u industrijaliziranom društvu potisnuta ta među-ovisnost živih bića, brojne životinjske vrste izumiru i ugrožena su njihova prirodna staništa, zbog čega umjetnici ponovo imaju zadatak empatski se približiti životinjama, osvijetliti njihovo biće i na svojim djelima dovesti ih u centar zbivanja, kao povratak nekim bazičnim instinktima, ravnoteži prirode i našoj cjelovitosti. Nastavi čitati

Animalizam u Galeriji Remek-djela

Karina Sladović: '' Slon '', akvarel-komb. tehnika, 50 x 64 cm, 2003.

Karina Sladović: ” Slon ”, akvarel-komb. tehnika, 50 x 64 cm, 2003.

Paleolitski umjetnici stvorili su stotine slikarija konja, koza, jelena, veprova, bizona, za koje je, nakon što ih je vidio, Picasso izrekao: ” Poslije Altamire, sve je dekadencija. ”

Animalistički žanr je, dakle, star gotovo kao i čovjek, od njegovih najranijih zapažanja i želje za izražavanjem ( u početku u svrhu magijskih obreda ), da bi s vremenom počeo predstavljati umjetničku tradiciju, bez obzira radi li se o realnom prikazu životinja u raznim ambijentalnim i životnim situacijama, ili se one pretvaraju u simbol i znak za određene pojmove. Iako su se poznati umjetnici kroz povijest okušali u ovom žanru ( od Breughela, Dürera, Delacroixa, Fattoria do Picassa ), u povijesti umjetnosti ova je tema ostala pomalo zanemarena. U hrvatskoj suvremenoj likovnoj umjetnosti animalistički motivi nisu toliko česti kao u ranijim razdobljima. U Galeriji Remek-djela imamo nekoliko prizora iz animalističkog svijeta. Nastavi čitati