Preporuka za čitanje: Marina Baričević, ”Lica bez sjene – umjetnički ateljei”

Krajem 2018. u izdanju nakladnika In.Tri objavljena je knjiga istaknute povjesničarke umjetnosti, likovne kritičarke i novinarke Marine Baričević, pod nazivom ”Lica bez sjene: umjetnički ateljei”, u kojoj je autorica opisala svoje susrete i posjete ateljeima poznatih hrvatskih umjetnika (njih dvadeset i dvoje) i kroz sažete, a slikovite zapise dočarala nam i ozračje umjetničke kolonije na Voćarskoj, koja je neprekinuto djelovala stotinu godina. Knjigu svakako preporučujemo za čitanje svim ljubiteljima likovne umjetnosti, kao i mlađim generacijama umjetnika, za koje ova knjiga predstavlja dragocjeno svjedočanstvo o minulim vremenima, te će zasigurno uživati u pitkom, ali i studioznom pristupu gospođe Baričević, koja je u pola stoljeća svoje karijere popratila rad brojnih domaćih umjetnika različitih generacija. Knjiga se može pronaći u domaćim knjižnicama i knjižarama.

Iz biografije autorice: Marina Baričević rođena je na Silvestrovo 1941. godine u Zagrebu. Iako startala zadnji dan u godini, uspjela je dostići mnoge rezultate, zahvaljujući urođenom genu radišnosti i zaljubljenosti u odabranu profesiju. Diči se sa preko dvadesetak monografija o likovnoj umjetnosti, kao i tekstualnom obradom pet grafičkih mapa. Potpisana je i kao scenaristica ili suradnica na TV filmovima o umjetnicima. Autorica je nebrojenih samostalnih i zajedničkih izložbi u Hrvatskoj, bivšoj državi, kao i u svijetu. Ovim publikacijskim djelom upravo obilježava pola stoljeća svog predanog života s umjetnicima. Nastavi čitati

U Galeriji Kraluš otvorena je samostalna izložba slika Zlatka Crneca

U petak, 24. svibnja 2019. u Galeriji Kraluš (POU Zelina, Vatrogasna 3, Sv. Ivan Zelina), otvorena je samostalna izložba slika Zlatka Crneca pod nazivom ”Slike s rubova sna”, koja će se moći pogledati do 13. 6. 2019. Izložbu je otvorio likovni kritičar Ante Vranković.

Zlatko Crnec hrvatski je pjesnik, slikar, urednik i novinar. Rođen je 24. svibnja 1936. u Donjoj Zelini (Bukovec). Gimnazijsko školovanje je započeo u Virovitici, a završio u Zagrebu. Studirao je u Zagrebu i Varaždinu povijest umjetnosti i informatiku. Pjesme su mu zastupljene u nizu pjesničkih antologija: Antologija novije kajkavske lirike (1975.), Ogenj reči (1986.), Hrvatski Pariz (1986.), Sakupljena baština (1993.), Zrcalo horvacko (1999.), Rieči sa zviranjka (1999.) i dr.

Slikarstvo je učio kod Dinka Vrankovića i kasnije Zlatka Price. Priredio je više od dvadeset samostalnih izložbi slika (akvarel, gvaš, ulje na platnu) i objavio četiri zbirke pjesama: Vetrec zgorec žmahen griz (1976.), Zagrebačke španciracije (1994.), Nakrivljeni krajolik (2007.) i Agramerski valcertango (2019.). O njegovu slikarstvu su pisali Juraj Baldani, Josip Škunca, Ivo Kalinski, Ernest Fišer, Ante Vranković. Član je Društva hrvatskih književnika. Nastavi čitati

A. F. Krupa: Misli iz slikareva dnevnika (izbor zabilješki)

”Nedavno preminuli ak. slikar Željko Senečić jednom je kazao da je danas nestala kultura dijaloga, da su se razgovori sveli na izmjene monologa. Misli Alfreda F. Krupe koje su pred nama oživljavaju jednu drugu, manje zahtjevnu, no u žurbi današnjice također gotovo izgubljenu komunikacijsku formu – solilokvij, u ovom slučaju u formi slikarevih dnevničkih zabilješki, koje čitatelja podsjećaju na duhovni ”carnet de croquies”, crtaći blok u kojem se nižu jednostavne studije, naprosto zato jer je neke misli i situacije vrijedno zabilježiti, otimljujući ih time zaboravu. Riječ je međutim o dvojbenoj mjeri, jer ”nikada čovjek ne može dva puta zagaziti u istu rijeku; njome teče druga voda, ali ‘drugi’ je i on“.

Obzirom na datosti ”svijeta koji je stalno u pokretu” (Burckhardt) u kojem se nalazimo, vjerujem da će ovaj izbor misli iz njegova dnevnika biti zanimljiv prvenstveno slikarevim mlađim kolegama, koji će povremeno shvatiti da stoje u istim stopama, a nama ostalima da odahnemo, uviđajući kako se nadrealna svakodnevica koju živimo, nastojeći poboljšati ovaj svijet, i na koju tako često gledamo s nevjericom, ipak eto, ne događa samo nama. (Ante Vranković, povjesničar umjetnosti) Nastavi čitati

Knjiga Alfreda F. Krupe: ”Tekstovi / Texts (1994. – 2017.)”

Zbirka ogleda i eseja Alfreda F. Krupe Tekstovi / Texts (1994. – 2017.)” prvo je djelo u Hrvatskoj, nakon točno 50 godina, u kojem jedan slikar na istodobno stručan i svima razumljiv način, svjedoči o svojim slikarskim iskustvima u medijima akvarela i tuša.

Prethodno takvo djelo, ”Pristup likovnom djelu“ Matka Peića iz 1968., koje zahvaća sve grane klasičnog slikarstva i kiparstva, doživjelo je petnaestak izdanja, te i danas predstavlja nezaobilazan priručnik za sve koji žele osnovnu informaciju o pojedinim slikarskim i kiparskim tehnikama i materijalima. Knjiga Alfreda F. Krupe ”Tekstovi / Texts (1994. – 2017.)” u tom je smislu manje pretenciozna, jer se izabrani tekstovi odnose samo na autorova iskustva u ”vodenim“ slikarskim tehnikama, ali je – u tematski izabranom području – mnogo detaljnija i stoga korisna, kako slikarima koji se počinju ozbiljnije baviti navedenim tehnikama, tako i najširoj javnosti, kojoj omogućuje rijedak uvid u način na koji sam umjetnik, t.j. slikar stvara i doživljava vlastito djelo. Nastavi čitati

Otvorena je izložba ”Prigorske gorice i klieti iz kolekcije obitelji Pohižek”

Slavica Lulić (Virovitica), ''Jesen''

Slavica Lulić (Virovitica), ”Jesen”

U četvrtak, 1. ožujka 2018. u prostorijama Turističke zajednice Sv. Ivan Zelina (Trg Ante Starčevića 13), otvorena je izložba: “Prigorske gorice i kleti iz kolekcije obitelji Pohižek”. Izložba će biti dostupna zainteresiranim posjetiteljima sve do 31. ožujka 2018. Većina djela na izložbi ”Prigorske gorice i klieti iz kolekcije obitelji Pohižek” daju se na uvid javnosti po prvi put.

Iz predgovora Ante Vrankovića: Prigorske gorice i klieti

Ako postoji jedan pojam koji utjelovljuje i odražava dušu domaćeg, prigorskoga čovjeka u zadnjih tristotinjak godina, to je, nesumnjivo, njegova kliet (klet)*.

Najstarije i najautentičnije klieti zelinskoga Prigorja građene su uz rub gorica (vinograda), isključivo od materijala koji su bili na dohvat ruke u prirodi: kamenih temelja i zidova (osobito u Kalinju!), ili zidova od masivnih hrastovih planjki – tesanih greda spajanih na horvatski vugel. Bile su pokrivene izvorno raženom slamom, a od 20. st. klasičnim i biber crijepom. U početku su imale samo jednu prostoriju, isključivo gospodarske namjene, u kojoj su se nalazili lagvi (bačve), škafi, koši i posudje. Nastavi čitati

Izložba u Turističkoj zajednici Sveti Ivan Zelina: ”Prigorske gorice i klieti iz kolekcije obitelji Pohižek”

Josip Zeman

Dana 1. ožujka 2018. u 19 sati u prostorijama Turističke zajednice Sveti Ivan Zelina (Trg Ante Starčevića 13, Sveti Ivan Zelina), biti će otvorena izložba slika ”Prigorske gorice i klieti iz kolekcije obitelji Pohižek”, kao svojevrsna rana najava jubilarne 50. izložbe vina kontinentalne Hrvatske, koja će se održati početkom lipnja.

Na izložbi će svojim radovima biti predstavljeni: Andrija Bošnjak (Beli Manastir), Ivan Fišter (Sesvete), Slavica Lulić (Virovitica), Radmilo Mihajlović (Gornja Stubica), Miloš Popović (Zagreb), Slavko Sedinić (Sesvete), Ivan Štefanek (Ludbreg), Nedeljko Tintor (Zagreb) i Josip Zeman (Zagreb).

Izložbu će otvoriti povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Ante Vranković.

O kolekcionaru: U zadnjih dvanaestak godina, kolekcionar Stjepan Pohižek sakupio je gotovo nevjerojatnu kolekciju od oko 5000 slika domaćih i stranih likovnih umjetnika različitih generacija, stilskih nagnuća i snage umjetničkog izraza: akademskih slikara, naivaca i talentiranih samouka. Do sada je priredio niz tematskih izložbi, među kojima vrijedi istaći one na temu ”Žena u umjetnosti” u Našicama, Krapinskim Toplicama i Zemunu, izložbe sakralne tematike u Krapinskim Toplicama, Koprivnici, Krapini, te izložbe naive u Kovačici u Vojvodini, u Prelogu, u Lendavi i Mariboru u Sloveniji, i dr. Golema većina djela na izložbi ”Prigorske gorice i klieti iz kolekcije obitelji Pohižek” koja je pred nama, daje se javnosti na uvid po prvi put.