Fotoreportaža sa otvorenja izložbe Tihomira Cirkvenčića u Europskom domu Zagreb

U utorak, 14. ožujka 2017. u Europskom domu Zagreb otvorena je izložba akvarela i fotografija Tihomira Cirkvenčića, pod nazivom  ”Europski gradovi: Zagreb, Beč, Budimpešta”, u organizaciji Europskog pokreta Hrvatska, Europskog doma Zagreb i Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb.

Izložbu su otvorile Renata Bačić i Krešimira Gojanović, a na otvorenju je nastupio i mladi pijanist Jadran Mihelčić, koji je izveo Shubertov Impromptu br. 4 iz Opusa 90.

Izložba se može pogledati do 9. travnja 2017.

Nastavi čitati

”Jedra u kamenu”, izložba Mate Turića – Mate CROate u Beču

Mate Turić, Jedro

Udruženje za kulturu ”Riječ – Boja – Ton” u kooperaciji sa Hrvatskim centrom organizira izložbu skulptura ”Jedra u kamenu” akademskog kipara Mate Turića – Mate CROate u Beču, koju će svečano otvoriti veleposlanica Dubravka Plejić Marković, u srijedu, 15. ožujka 2017. u 20 sati u Hrvatskom centru (1040 Beč, Schwindgasse 14). Literarni prilog: Jadranka Gros. Muzički okvir večeri: Iva Kovač na flauti.

Priča prorezanih kamenih skulptura jedara, napravljenih od  hrvatskog kamena korištenog i za gradnju Parlamenta i Novog dvora u Beču, donosi javnosti novo umjetničko osvježenje nastalo u Hrvatskoj, sa ciljem da se širi u svijet, na radost brojnim ljubiteljima umjetnosti. Put koji aktivno traje već više od četiri godine donosi brojne priče, koje su prethodile uspješnosti ovog, na prvi pogled jednostavnog motiva, koji je izveden u stotine različitih vrsta i ostao rukopisno prepoznatljiv. Put je to od jednostavnog jedra, jednostavnih izložbi s temom jedara, pa do pravih umjetničkih priča, povezanih s motivima iz stvarnog života, predočenih kroz jedro. Nemoguće je bilo zamisliti da se jedro, koje je u stvarnosti jednostavnog oblika, može u kamenu napraviti u ovoliko brojnih kombinacija, u kojima mnogi sasvim odskaču jedan od drugog, a svi su povezani u cjelinu – zahvaljući domišljatom rukopisu prorezanih kamenih skulptura. Veličina ovih skulptura nalazi se u brojnim izmaštanim modelima….u kojima ljudi nalaze ljepotu i poveznicu sa vlastitim životom. (mag. kip. prof. Mate Turić)

Izložba akvarela i fotografija Tihomira Cirkvenčića: ”Europski gradovi: Zagreb, Beč, Budimpešta”

Tihomir Cirkvenčić, Beč I, akvarel

Tihomir Cirkvenčić, Beč I, akvarel

U utorak, 14. ožujka 2017. u 19 sati u Europskom domu Zagreb (Jurišićeva 1/1, Zagreb), otvara se izložba akvarela i fotografija Tihomira Cirkvenčića, pod nazivom  ”Europski gradovi: Zagreb, Beč, Budimpešta”, u organizaciji Europskog pokreta Hrvatska, Europskog doma Zagreb i Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb. Izložbu će otvoriti Renata Bačić i Krešimira Gojanović, a na otvorenju će nastupiti mladi pijanist Jadran Mihelčić. Izložba se može pogledati do 9. travnja 2017.

Tihomir Cirkvenčić rođen je 1976. godine u Zagrebu. Diplomirao je računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Slikarstvom se aktivno bavi više od 15 godina, usavršavajući razne slikarske tehnike: ulje, akril, pastel, ugljen i akvarel. Zadnjih nekoliko godina zadržava se na akvarelu, stvarajući slike gradskih veduta, morskih pejzaža i portreta. Tihomir uspješno surađuje sa galerijama u Engleskoj, Španjolskoj i Francuskoj, a njegove slike nalaze se u privatnim kolekcijama po cijelom svijetu, od Europe, Azije, Afrike, Sjedinjenih Američkih država do Australije i Novog Zelanda. Nastavi čitati

Robert Štimec: Kućni brojevi u Zagrebu

Napisao: Robert Štimec, dizajner i slobodni umjetnik

Kućni brojevi u ovom dijelu Europe svoje službeno postojanje počinju 1770. ukazom Marije Terezije. Brojevi su se crnom ili crvenom bojom ispisivali direktno na fasade kuća. Krajem 18. stoljeća sustav je već raširen u Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj i širom Austro-Ugarske i koriste se emajlirane pločice raznih oblika i veličina. Razvoj pošte i potreba za točnom adresom ubrzala je postupak numeriranja kuća, ali i ulica.

Ulice se nazivaju po vladarima, lokalnim obrtima, rijekama, ostalim geografskim markerima, ali i jednostavno, brojevima ( New York ). U Parizu, 1805. godine, određeno je da brojevi kreću od centra prema periferiji, parni desnom stranom, a neparni lijevom stranom ulice. Time se olakšava snalaženje i orijentacija po gradu. Bilo je i pokušaja, u nekim njemačkim gradovima, da se ulice označavaju u odnosu na strane svijeta, ali ta praksa nije zaživjela. 1862. Beč je cijeli označen brojevima. Izrađeni su u raznim formama, uglavnom od emajliranog željeza, kasnije od lijevanog metala, prvo kositra i cinka, a kasnije aluminija. Forma osmerokuta ili pravokutnika odrezanih kuteva standard je u Beču i širom Austro-Ugarske monarhije. Nastavi čitati

Najljepši parkovi Europe: Schönbrunn u Beču i Zrinjevac u Zagrebu

Napisala i naslikala: Ingrid Runtić, ak. slik.

Schönbrunn u Beču i Zrinjevac u Zagrebu možemo slobodno ubrojiti među najljepše parkove Europe. U dvorskom parku i ljetnoj rezidenciji Austro-ugarske carske obitelji također je smješten i najstariji svjetski zoološki vrt. Naš zagrebački Zrinjevac dio je urbanističke Lenuzzijeve zelene potkove i omiljeno šetalište Zagrepčana u srcu našeg prelijepog grada. Ova dva glavna grada povezuje srednjeeuropsko ozračje i zajednička kultura i povijest, stoga ne čudi da su omiljene turističke destinacije u srcu Europe. Ovoga puta ih predstavljam i spajam u svojim slikama, budući da sam imala privilegiju živjeti u oba ova dragulja srednje Europe.

www.runtic.net

Muzej za umjetnost i obrt: predavanje dr. sc. Irene Kraševac o Bolléu u Beču

U Muzeju za umjetnost i obrt u četvrtak, 16. srpnja 2015. u 19 sati, dr. sc. Irena Kraševac održat će predavanje ” Što je Bollé vidio u Beču ? 150 godina Ringstraße ”.

Herman Bollé živio je i radio u Beču od 1872. do 1879. godine u vrijeme intenzivne izgradnje Ringstraße. Na predavanju će biti riječi o tom velikom graditeljskom pothvatu, koji obilježava 150 godina od službenog otvorenja 11. svibnja 1865. Ringstraße je sinonim za urbanističko planiranje i reprezentativnu arhitekturu razdoblja historicizma. Ponajbolji arhitekti – Teophil von Hansen, Heinrich von Ferstel, Gottfried Semper, Carl von Hasenauer i Friedrich Schmidt angažirani su na ustanovama javne namjene, Carskih muzeja, Opere i Burgtheatra, Parlamenta, Vijećnice i Burze, između kojih niču privatne stambene palače visokog građanstva. Arhitekti i umjetnici okupljeni u bečkom Künstlerhausu kreirali su umjetničku sliku epohe u živoj suradnji s investitorima, imućnim obiteljima bankara i industrijalaca: Ephrusi, Epstein, Todesco, Wittgenstein, i dr. U ovoj godini u Beču su priređene brojne izložbe i aktivnosti, kojima se obilježava 150-godišnji jubilej jednog od najznamenitijih simbola grada, koji je uvršten u UNESCO-listu svjetske kulturne baštine. Iskustvo koje je Bollé stekao u Beču, vezano uz arhitektonske projekte i institucionaliziranje graditeljskog i umjetničkog kadra, prenio je u Zagreb kroz svoje arhitektonske projekte, te kroz angažman u Društvu umjetnosti, Školi za umjetnost i obrt, i poglavito njezinom Graditeljskom odjelu.

Predstavljanje umjetnice: Ingrid Runtić

Ingrid Runtić rođena je u Osijeku 1967., a provela je prva dva desetljeća svog života u Zagrebu, gdje je i diplomirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti kod prof. Jordana. Po završetku studija odlazi na jednogodišnju stipendiju na Akademiju likovnih umjetnosti u Beču. Nakon završenog magisterija kod prof. Antona Lehmdena i Arika Brauera, trajno se nastanjuje u Beču, gdje završava magistarski studij na bečkoj Akademiji likovnih umjetnosti, te boravi slijedećih 15 godina.

Osim slikarstvom, bavi se raznim projektima u kulturi: prevodi pri Konferenciji za medije istočnih i srednjoeuropskih zemalja u Beču 1992., te radi kao konzultantica redakcije vijesti državne austrijske televizije ORF, za koju prevodi i komentira događanja na bojišnici Hrvatske tijekom Domovinskog rata. Zapošljava se kao slikarica i scenografkinja u slikarskim radionicama Austrijskih državnih kazališta, gdje se istakla u scenografiji drame ” Raststaette ” Elfriede Jelinek, piše predgovore, te otvara izložbe svojih kolega u Austriji……. Pročitaj više