Digitalna prilagodba 2021: Luka Koščak – ”Umjetnik u ateljeu – svemir, geometrije i horizonti”

Luka Koščak

Luka Koščak

Digitalna prilagodba 2021: Luka Koščak – ”Umjetnik u ateljeu – svemir, geometrije i horizonti”

U sklopu programa Digitalne prilagodbe, financiranog od strane Ministarstva kulture i medija RH, HDLU Zagreb na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici” predstavlja sedmu u nizu, virtualnu izložbu umjetnika Luke Koščaka, pod nazivom ”Umjetnik u ateljeu – svemir, geometrije i horizonti”.

Luka Koščak rođen je 21. 1. 1989. u Zagrebu. U Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu maturirao je na odjelu Kiparstva i stekao zvanje kiparski dizajner. Na Arthouse-College of Visual Arts u Ljubljani, 2014. diplomirao je u klasi doc.mag.art Mladena Jernejca, s temom “Apstraktna geometrija u hrvatskom slikarstvu”. Zatim je nastavio studij i magistrirao s temom ”Apstraktna geometrija i svemir” pri mentorima doc. dr. Vesni Kamin Kajfeš i Matic Kosu, mag.lik.um., te je stekao zvanje magistra likovnih umjetnosti. Godinu dana radio je u HNK Zagreb kao scenski slikar u programu stručnog osposobljavanja, bez zasnivanja radnog odnosa. Izlagao je na jednoj samostalnoj i više skupnih žiriranih izložbi. Od 2015. godine, član je HDLU Zagreb.

Virtualnu izložbu Luke Koščaka, ”Umjetnik u ateljeu – svemir, geometrije i horizonti” možete pogledati ovdje.

Izložba Damira Sokića ”Geometrije” u Galeriji Kravata u Jelsi

Damir Sokić

Damir Sokić

U utorak, 16. srpnja 2019. u 21 sat u Galeriji Kravata u Jelsi otvara se izložba Damira Sokića pod nazivom ”Geometrije”, sa kojem se nastavlja ovogodišnji program Katamaran Arta. Izložba ostaje otvorena do 30. srpnja 2019.

Iz predgovora kustosa Bože Majstorovića: Sagledavajući cjelokupni umjetnički opus Damira Sokića, već na prvi pogled uočavamo brojnost radova nastalih upotrebom geometrijskih formi i struktura. Počevši od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća, oblikovat će ih u određenom ritmu sve do danas. Specifičnu morfologiju, međutim, nije pratila točno određena medijska, kao ni, što je puno važnije i povezano s tom činjenicom, sadržajna komponenta djela. Odnosno, kada govorimo o Sokiću, uputnije je govoriti o idejama. Drugim riječima, neutralni geometrijski jezik, materijaliziran putem crteža, slike, reljefa, objekta, ambijenta ili jednostavno komponiranjem gotovih industrijskih proizvoda, Sokiću je bio optimalno sredstvo za komuniciranje različitih sadržaja i stavova, koji su, što treba posebno naglasiti, uvijek vezani za umjetnost. Slijedom toga, u odabiru likovnog idioma koji je bio ključan u procesu konceptualizacije umjetnosti kao autonomne prakse, možemo prepoznati i simboličku gestu u vremenu kada su ulogu istinskih revolucionara preuzeli agresivni pseudoaktivisti, proširivši se svijetom umjetnosti poput taksifolije. Nastavi čitati