Komentar: hoće li 54. Zagrebački salon u organizaciji HDLU biti – Salon cenzure?

''Iza igrade'', foto K. Gojanović

”Iza ograde”, foto K. Gojanović

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika koje djeluje u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu, ovih dana raspisalo je natječaj za sudjelovanje umjetnika na 54. Zagrebačkom salonu (link), a koji bi se prema njihovoj najavi trebao održati u ožujku/travnju 2019. u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, u Meštrovićevom paviljonu. Koncepciju salona sa nazivom ”Bez anestezije” potpisuju Branka Benčić i Tevž Logar, a ovom prilikom nećemo je previše komentirati – radi se o još jednoj prilično hermetičnoj autorskoj kustoskoj koncepciji, koja će ipak teško komunicirati sa širom zagrebačkom profesionalnom likovnom scenom.

Naime, iskusni samostalni umjetnici već su odavno shvatili kako tu stvari stoje: kustosi u Hrvatskoj u najvećem broju slučajeva plaćeni su za svoje autorske koncepte i organizaciju izložbi po svojim konceptima, a likovni umjetnici se onda trebaju besplatno uklopiti u tuđe koncepte, platiti materijal za izvedbu svojih radova, platiti kotizaciju za učešće na izložbi i onda još i izložiti za publiku svoje radove potpuno besplatno, što znači da se od umjetnika očekuje da plešu po tuđoj muzici i pravilima potpuno i tragično neplaćeni, i pri tome bi još valjda trebali biti i sretni što će ih neki kustosi izabrati i udjeliti im tu čast – da svoj posao rade besplatno! Apsurd ove situacije dakle samostalni likovni umjetnici već su odavno uočili, pa se većina onih iskusnijih kloni tih velikih, razvikanih izložbi, pogotovo u onim slučajevima kada im pojedini kustoski koncepti djeluju previše nejasno ili su nevješto i nezanimljivo napisani. Nastavi čitati

Priopćenje za javnost: već deseti umjetnik izbačen je iz Meštrovićevog paviljona – Ministarstvo kulture šuti

Krešimira Gojanović, ''Podobni umjetnik - usprkos okruženju....'', crtež tuš na papiru, 50x40 cm

Krešimira Gojanović, ”Podobni umjetnik – usprkos okruženju….”, crtež tuš na papiru, 50×40 cm

U Meštrovićevom paviljonu polako se priprema velika proslava u čast mitskih ”150 godina HDLU-a”*, o čemu smo već pisali na našem portalu, a niže dajemo i pojašnjenje zbog čega ovu obljetnicu nazivamo ”mitskom”. U svrhu te obljetnice, uređivala se zgrada paviljona proteklih mjeseci, posjeklo se drveće i grmlje u parku oko paviljona, zbog čega su brojni zagrepčani prosvjedovali svake srijede od ožujka 2018., kod fontane ispred paviljona, u okviru inicijative ”Vratite magnoliju”.

Osim sječe drveća oko paviljona, tu postoji još jedan veliki problem da uprava HDLU-a već godinu dana izbacuje posve nedužne umjetnike iz Meštrovićevog paviljona i do sada je izbačen već deseti umjetnik. Na donjem linku može se vidjeti jedan takav dopis, kojega je jednom izbačenom umjetniku poslao trenutni predsjednik HDLU-a, ujedno i dekan zagrebačke ALU i savjetnik Ministrice kulture u Kulturnom vijeću za vizualne umjetnosti: link na dopis. (Izbačenim umjetnicima štitimo identitet i ne otkrivamo njihova imena.)

Umjetnici koji su izbačeni iz HDLU-a i iz Meštrovićevog paviljona u proteklih godinu dana, njih deset, nisu imali nikakvog prava na obranu: nisu smjeli razgovarati sa Časnim sudom udruge HDLU da bi rekli svoju verziju priče, uopće ne razumiju ni za šta ih se tereti, jer oni svojim riječima i djelom nisu napravili ništa loše, a u svim slučajevima izbačenih umjetnika radilo se o uglednim, akademski obrazovanim umjetnicima sa višegodišnjim, pa i višedesetljetnim umjetničkim stažem u Hrvatskoj, među kojima se u vrijeme izbacivanja nalazila i jedna trudna umjetnica, kao i umjetnik koji je bio hrvatski branitelj dragovoljac. Nastavi čitati

Javna polemika i reakcija na intervju novog dekana ALU u Jutarnjem listu: treba li stare kosture zaista ostaviti u ormarima?

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Tomislav Buntak kao novi dekan zagrebačke ALU, te ujedno i novi predsjednik HDLU-a nedavno je dao intervju za Jutarnji list (23. 6. 2018.), koji možemo vidjeti na poveznici. Sama činjenica da je netko ujedno i dekan umjetničke akademije i predsjednik jedne od najvećih strukovnih umjetničkih udruga u Hrvatskoj, daje nam naslutiti da je HDLU kao likovna udruga konačno postao ‘ispostava’ zagrebačke ALU i servis za njezine profesore, prema čemu su stvari neumitno išle zadnjih desetak godina, a sada sa ovim izborom, neki profesori sa ALU dobili su tzv. ”neograničenu moć” da odlučuju o sudbini svojih kolega i istovremeno da posve minimaliziraju utjecaj samostalnih likovnih umjetnika u udruzi HDLU.

Nije to neka tajna u strukovnim likovnim krugovima i o tome se već više puta pisalo: iskusni samostalni umjetnici u udruzi HDLU već godinama bivaju satjerani u kut, neki profesori sa ALU u raznim žirijima i komisijama samostalnim umjetnicima su često onemogućavali izlaganje u prostorima Meštrovićevog paviljona, a kada su neki samostalni umjetnici željeli u svojoj strukovnoj udruzi govoriti o problemima svoje profesije, bili su cenzurirani, čak i ozbiljno sankcionirani od istih tih nekih – profesora sa zagrebačke ALU. Naravno, to nisu radili svi profesori sa zagrebačke ALU, jer u toj ustanovi također ima kvalitetnih i korektnih ljudi, no opet i njihova kronična Šutnja također je doprinjela ovim današnjim problemima na hrvatskoj likovnoj sceni, i zato se Šutnja mora prekinuti ovom javnom polemikom, koja će tako pokušati uspostaviti i svojevrstan dijalog između samostalnih hrvatskih likovnih umjetnika i profesora sa zagrebačke ALU. Nastavi čitati

Komentar: što bi Tesla rekao o privatizaciji Meštrovićevog paviljona?

Foto: preuzeto sa stranica zagreb.hr

Foto: preuzeto sa stranica zagreb.hr

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Ovih dana HDLU je otvorio izložbu ”Nikola Tesla – Mind from the future” u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu, a izložba je mjesecima prije toga najavljivana kao ”futuristički spektakl svjetski priznate autorice Helene Bulaje Madunić”, najveći umjetnički projekt u Hrvatskoj, izložba od nacionalnog značaja, itd. U nizu hvalospjeva o spomenutoj izložbi, izostala su ovoga puta kritička mišljenja javnosti i struke, brojni tekstovi u kojima smo mogli čitati o izložbi zvučali su kao naručene reklamne kampanje, pa se na samom otvorenju tako skupila i razdragana grupa političara bez umjetnika u blizini, u zgradi Meštrovićevog paviljona, koji je donedavno bio Dom hrvatskih likovnih umjetnika, a danas skoro da je postao – nečija privatna firma. Ne ulazeći u kvalitetu same izložbe, kao ni u koncepciju autorice Bulaje Madunić, mora se progovoriti o nekim postupcima jednog od organizatora izložbe, udruge HDLU, kako nam pogled na ovo događanje ipak ne bi ostao nekritički idealiziran.

Kao što mnogi ne znaju, udruga HDLU u svom godišnjem financijskom izvještaju za 2016. godinu (može se vidjeti na stranicama RNO), ima manjak prihoda od 893. 338 kuna, i tako je već godinama u toj udruzi da se minus nekad spusti ispod milion kuna, nekad se podigne iznad, pa se malo spusti, pa se malo podigne – no uprkos tim minusima na računu, HDLU stalno dobija velike javne dotacije iz više izvora, od Ministarstva kulture i Grada Zagreba, pa su tako i za ovu izložbu samo od Gradskog ureda za kulturu Zagreb dobili 100 000 kuna (pod ”Likovna djelatnost” – 70 000 kuna i ”Inovativne kulturne i umjetničke prakse” – 30 000 kuna). Nastavi čitati

Komentar: tko je kriv što hrvatski likovni umjetnici rade besplatno?

Na stranicama HDLU-a osvanula je ovih dana ”Preporuka HDLU za uvođenje autorskog honorara umjetnicima/ama”, upućena muzejima i galerijama u Hrvatskoj, a koju potpisuje predsjednik njihove udruge (link).

Pohvalno je u svakom slučaju da je HDLU konačno počeo voditi brigu o velikom problemu domaćih likovnih umjetnika, koji su u svojoj struci sustavno podcjenjeni i diskriminirani kad izvode izložbe u hrvatskim, od države dotiranim galerijama i muzejima, a koji u pravilu očekuju da umjetnik kao autor izložbe radi – potpuno besplatno!

Ovakvu kampanju ”Plati likovnog umjetnka!” kroz niz strukovnih radionica i predavanja priprema i zagrebačko strukovno udruženje, HDLU Zagreb. Nije ovo novi problem i nije prvi put da se ovakve inicijative pokreću u javnosti, brojni samostalni likovni umjetnici već godinama upozoravaju na ovaj problem, što javno, što kroz dopise raznim dužnosnicima koji su se izmjenjivali u Ministarstvu kulture RH, a ukratko se radi o slijedećem: kada se organizira neka likovna izložba, umjetnik će uložiti svoj materijal, svoje vrijeme, svoj autorski koncept izložbe, što je sve potrebno da bi neka izložba bila uspješno izvedena. No od svega toga, državne galerije će eventualno podmiriti dizajn i tisak kataloga, dakle honorirani će biti dizajner i štampar, fotograf koji izrađuje fotografije za štampane materijale, kustos koji piše predgovor u katalogu, a umjetnik zbog kojega se sve ovo radi, onaj glavni autor čija je izložba u pitanju, po sadašnjoj praksi ne dobija ni kune za svoj autorski rad! Nastavi čitati

Predstavljanje umjetnika: Vladimir Vrljić Ankin

Vladimir Vrljić Ankin: Autoportret

Vladimir Vrljić Ankin rođen je 1950. godine u Garcinu kraj Slavonskog Broda. Osnovnu školu započinje u Rijeci, a nastavlja i završava u Sinju. Od 1965. do 1970. godine školuje se u sjemeništu Franjevačke klasične gimnazije u Sinju. Od 1971. do 1976. studira hrvatski jezik i književnost, te filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

1978. godine počinje učiti slikarstvo u ateljeu prof. Vilima Svečnjaka, te se nakon tri godine osamostaljuje. 1980. godine postaje članom ZUH-a. Od 1984. do 1985. studijski putuje i boravi u Francuskoj, gdje izlaže samostalno i grupno. 1991. godine objavljuje grafičku mapu ” Drinske elegije ”, te postaje članom HDLU-a. 1999. godine u izdanju Matice hrvatske objavljena mu je monografija……..Pročitaj više

Javno pismo Hrvatskom društvu likovnih umjetnika pred Godišnju skupštinu 2016.

K. Gojanović: ” Aphrodite Urania – slobodna pod Zvjezdama ”, tuš / akvarel na papiru

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Poštovane kolege, hrvatski likovni umjetnici učlanjeni u udrugu HDLU,

ovih dana mogli ste u vašem Izvješću pred Godišnju skupštinu HDLU-a, objavljenom na portalu HDLU-a, pročitati izvjesne prozivke Nadzornog odbora HDLU-a u sastavu: Siniša Reberski, Gordana Bakić i Marko Pašalić, a koje su se na vrlo nekorektan način dotaknule i moje osobe, prijeti mi se u tom Izvješću i nekakvim izbacivanjem iz udruge HDLU, te sam stoga prisiljena napisati ovo javno pismo, kako bih građanima Zagreba i kolegama likovnim umjetnicima objasnila što je na stvari.

Kao dugogodišnja članica HDLU-a od 1993. godine do danas, smatrala sam da mi je dužnost u toj udruzi govoriti otvoreno o svim našim strukovnim problemima, jer također smatram da je slobodan govor čovjekov najveći dar, ali i dužnost hrvatskih intelektualaca i umjetnika da kritički analiziraju probleme u kulturi i svojim profesijama, bez ikakvih kompromisa prema lošim i patološkim pojavama, i da onda nakon takvih kritičkih analiza, sa slobodnim duhom bez cenzure, odgovorno i ozbiljno traže rješenja za detektirane probleme. Pri tome tu svakako mora biti uključena i naša javnost, jer kao što znamo: neprofitne udruge financiraju se iz proračunskih sredstava i zato su dužne i polagati račune o tome kako troše i raspodjeljuju taj novac – i dužne su to i građanima Hrvatske, i hrvatskim institucijama nadležnim za financijski nadzor, ali i svojim vlastitim članovima, i naprosto tu moraju vrijediti jednaka pravila za sve. No upravo oko ovih stvari, još prije pet godina došlo je do velikog razmimoilaženja u stavovima između mene i sadašnjeg predsjednika HDLU-a, gospodina Josipa Zankija. Nastavi čitati

Komentar: Tko sustavno uništava likovnu struku u Zagrebu i Hrvatskoj ?

K. Gojanović: ” Black sun ”, crtež tuš na papiru

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Na pitanje tko uništava likovnu struku u Zagrebu i Hrvatskoj teško je dati jednoznačan odgovor, no ponekad se čini kao da to rade – i sami umjetnici, oni rijetki privilegirani, koji su se iz nekog neshvatljivog nedostatka profesionalne solidarnosti – okrenuli protiv vlastitih kolega ! Ovaj problem nije od jučer, i zagrebački likovni umjetnici puno su puta pokušavali upozoriti i javnost, ali i kulturne institucije da se neke posve nezdrave stvari dešavaju u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu u posljednjih 6 – 7 godina, no očito je da se nitko oko ovoga nije zabrinuo, pa se iste problematične pojave nastavljaju dešavati i dalje. No krenimo redom. Prije svega je veliki problem kada za ravnatelje u neku strukovnu umjetničku udrugu uporno i uporno dolaze ljudi, koji umjetnike uopće ne razumiju, koji nikad nisu imali iskustvo rada po umjetničkim udrugama, i koji, na kraju krajeva, ne razumiju ni osnovne postavke te struke, sa kojom se likovni umjetnici u Hrvatskoj bave, i onda će to naravno uvijek rezultirati sa raznim oblicima neprofesionalizma, amaterizma, nereda i velikog nezadovoljstva među samim umjetnicima, o kojemu smo također ovih dana mogli čitati i na Facebook-u.

Ove godine napr. u Zagrebu, likovni umjetnici i članovi HDLU-a izgubili su i svoju tradicionalnu ljetnu likovnu koloniju na Strossmayerovom šetalištu, zato jer prema neslužbenim informacijama, Turistička zajednica Grada Zagreba nije prihvatila projekt te kolonije od strane HDLU-a, i tako će jedna zanimljiva likovna manifestacija, koja se održavala čak šest godina za redom preko čitavog ljeta u Zagrebu, ove godine ipak biti ugašena, a likovni umjetnici ostati će bez još jednog mjesta u gradu gdje bi mogli prezentirati svoj rad, nakon što su već početkom godine izgubili i galeriju Karas. Nastavi čitati

Komentar: ” Društvo Spektakla ” u strukovnim likovnim udrugama

Foto: K. Gojanović

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Neobično me ovih dana zabavlja činjenica da je godinu dana nakon mog objavljenog teksta ” Umjetnik u društvu Spektakla ” ( link ), i Josip Zanki kao predsjednik HDLU-a također u konceptu skupne izložbe, koji supotpisuje sa litvanskim kulturnim antropologom Gintautas Mažeikisom, odlučio na svoj način obraditi istoimeno djelo Guya Deborda, ” Društvo spektakla ”. Cilj projekta je, kako HDLU najavljuje izložbu i ostala događanja oko nje – ” redefinirati i rekontekstualizirati nasljeđe djela Društvo spektakla kao instrumentarija novih teorijskih i umjetničkih alternativa putem novih čitanja, ali i kritika današnjeg Društva samospektaklizacije. ”

Ne znamo više koji je ovo po redu projekt Predsjednika HDLU-a koji se izvodi u Meštrovićevom paviljonu, također ne znamo ni koliki je budžet čitave izložbe, te hoće li se, kako i kome djeliti autorski honorari, jer  takve stvari u  HDLU-u naprosto nije poželjno pitati, ali ono što definitivno znamo jest to da je HDLU sve manje i manje Društvo likovnih umjetnika, a sve više postaje Društvom nekih drugih profesija, pri čemu je dio hrvatskih likovnih umjetnika vrlo nezadovoljan zbog te činjenice, a o čemu se ovih dana moglo čitati i na službenoj facebook stranici HDLU-a. Nastavi čitati

Komentar o natječaju za ravnateljicu Hrvatskog društva likovnih umjetnika

Meštrovićev paviljon u Zagrebu, izvor: hr.wikipedia.org

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Ovih dana Hrvatsko društvo likovnih umjetnika ( HDLU ) objavilo je natječaj za ravnatelja/icu, kojega možete vidjeti ovdje, a trajati će do 1. ožujka 2016. Ukoliko se ovaj natječaj ne raspisuje samo zbog toga da bi se sadašnjoj ravnateljici produžio mandat ( jer takvih natječaja u HDLU-u već je i bilo ), ipak bi bilo dobro da se na taj natječaj prijave i neki novi ljudi, kako bi hrvatski likovni umjetnici imali priliku na čelu svoje velike strukovne udruge dobiti konačno jednog kvalitetnog ravnatelja/icu, a koji će razumjeti njihove profesionalne probleme. No vidjet ćemo zapravo hoće li se želje umjetnika i ostvariti, jer kada se malo osvrnemo u prošlost, možemo se sjetiti jednog drugog natječaja za ravnateljicu HDLU-a, koji se održao 2012. godine, a o kojemu ipak treba reći par riječi da se ukaže na jednu nezgodnu praksu provođenja natječaja, na kojemu svi pristupnici nisu imali jednak tretman, nego su jedni bili povlašteniji od drugih. Nastavi čitati

Zašto ne treba žaliti za zagrebačkom galerijom Karas

K. Gojanović: ” Stockholmski sindrom – da li smo svi postali taoci ? ”

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Ovih dana saznali smo za vijest da je Zagrebačka banka odlučila prodati zgradu u svom vlasništvu u Praškoj ulici u Zagrebu, gdje se na adresi Praška 4 nalazila i galerija Karas, u kojoj je godinama svoje izložbene programe održavao HDLU ( Hrvatsko društvo likovnih umjetnika ), a zadnjih godina HDLU je galeriju Karas djelio sa ULUPUH-om – Udruženjem likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske ( link ). Među dijelom likovne publike zavladalo je pomalo nelogično ogorčenje, koje ipak proističe i iz nepoznavanja prave situacije kakva zadnjih godina vlada u HDLU-u, udruzi opterećenoj brojnim starim dugovanjima i minusima, a najveći teret tih dugovanja pao je na leđa članstva HDLU-a, hrvatskih i zagrebačkih likovnih umjetnika.

Ironično je i da je sadašnji predsjednik HDLU-a 2008. u jednom svom intervjuu obećao javnosti da će HDLU ” u svom poslovnom savjetu imati bankare i menadžere ” ( link ), i bankari su sad stvarno došli po svoje, ali na ponešto drugačiji način nego što je bilo obećano. Nastavi čitati

Komentar o poništenim natječajima, samostalnim umjetnicima i čudnovatim spomenicima

1. nagrada za spomeničko rješenje poginulim braniteljima u Zadru: Tomislav Ostoja, foto HDLU

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Povod ovome pisanju je nedavno završen natječaj za umjetničko rješenje spomenika poginulim braniteljima u Zadru, te članak naše suradnice ak. slik. Ingrid Runtić, kojega možete vidjeti ovdje, a u kojem ona upozorava javnost na činjenicu da je i ovaj natječaj u Zadru – kao i onaj za spomenik Tuđmanu u Kninu ! – prvobitno bio poništen i ponovo raspisan, s tom razlikom da ovoga puta ni sami hrvatski likovni umjetnici i članovi HDLU-a nisu znali da je zadarski natječaj poništen i ponovo raspisan, dok to nisu saznali iz medija. Na linku se nalazi članak, iz kojega možemo vidjeti da ” nakon neuspjelog natječaja za spomenik Pobjedi u Domovinskom ratu, kojeg je Grad Zadar morao poništiti, u gradskoj upravi sprema se novi natječaj za spomenik poginulim braniteljima. ”

Sada možemo postaviti pitanje: zašto se ti natječaji stalno poništavaju ? I koji je smisao u tome da umjetnici bivaju pozvani na neki natječaj, mukotrpno rade i trude se napraviti kvalitetno spomeničko rješenje, nakon čega se natječaji poništavaju, a da uopće nismo imali priliku vidjeti sve radove sa tog prvog, poništenog natječaja – nije li to ipak svojevrsno maltretiranje hrvatskih likovnih umjetnika, i tko je točno odgovoran za ovu praksu poništavanja natječaja ? A zatim nije zanemarivo ni pitanje koliko to uopće košta hrvatske porezne obveznike, kad se ti natječaji tako površno prvo raspisuju, pa poništavaju, pa se ponovo raspisuju ? Nastavi čitati

Posjet Vukovaru liječnika iz HKLD-a i umjetnika iz HDLU Zagreb i HDLU-a

U organizaciji Hrvatskog katoličkog liječničkog društva – HKLD ( podružnica Zagreb ) i Stjepana Katića, urednika portala Akademija – Art, brojni liječnici iz Zagreba sa odabranim umjetnicima iz dvije likovne udruge – HDLU Zagreb i HDLU-a, 14. 11. 2015.  posjetili su Vukovar da bi odali počast svim sudionicima obrane Vukovara u Domovinskom ratu.

Odmah na početku cjelodnevnog posjeta, liječnici i umjetnici obišli su Vukovarsku bolnicu, memorijalnu muzejsku izložbu postavljenu u podrumu Vukovarske bolnice, gdje je tijekom tri mjeseca u jesen 1991. djelovala ratna bolnica. Zatim su posjetili Gradski muzej Vukovar smješten u kompleksu Dvorca Eltz, koji danas predstavlja bogati muzejsko-galerijski i multimedijalni centar, u kojem se čuva i prezentira hrvatska kulturna baština sve brojnijim turistima, koji posjećuju obnovljeni Vukovar.

Nastavi čitati

Javno pismo predsjedniku Hrvatskog društva likovnih umjetnika, povodom raspisanih natječaja Grada Zagreba

Foto: Stribor Photo Art

Poštovani kolega Josipe Zanki,

povodom vašeg Javnog pisma, objavljenog na stranicama Hrvatskog društva likovnih umjetnika, koje se može pročitati ovdje, kao dugogodišnja članica HDLU-a od 1993., imam potrebu reći vam da vaše mišljenje nipošto ne zastupaju svi zagrebački likovni umjetnici, i da stoga i ne biste trebali govoriti u ime svih nas likovnih umjetnika Grada Zagreba.

Naime, u svome pismu upućenom predsjednici Udruženja hrvatskih arhitekata, povodom javnih natječaja za izradu umjetničkog rješenja Spomenika prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu i Spomenika domovini, vi se bunite zbog toga što je Grad Zagreb povjerio organizaciju i provedbu tih natječaja Udruženju hrvatskih arhitekata, te sa pomalo patronizirajućim tonom sugerirate predsjednici toga udruženja ” da u budućnosti poštuje stručnost likovnih umjetnika i njihovog krovnog udruženja ”, misleći pri tome na HDLU, koji je prema vašem mišljenju, trebao organizirati spomenute natječaje. Nastavi čitati