Natječaj za predstavljanja umjetnika na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici” u 2019. godini

Portal ”Zagrebački likovni umjetnici” digitalna je platforma za neprofitnu promociju hrvatskih i zagrebačkih likovnih umjetnika, koji kontinuirano djeluju na hrvatskoj likovnoj sceni. Od 2015. godine, HDLU Zagreb kao strukovno likovno udruženje koje okuplja umjetnike na području Zagreba, ali i šire, intenzivno radi na promociji umjetnika, umjetničkih udruga, izložbi i različitih galerija na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici”.

Na ovom natječaju, HDLU Zagreb poziva umjetnike na predstavljanja na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici” u 2019. godini, pri čemu je potrebno da zainteresirani umjetnici na mail udruge hdlu.zagreb@outlook.com pošalju do 10. siječnja 2019. svoju profesionalnu biografiju, osobnu fotografiju, te do 30-ak fotografija svojih karakterističnih djela, u attachmentu maila u jpg. formatu, sa nazivima, dimenzijama i opisom tehnika u kojima su djela nastala, kako bi im se na portalu napravila virtualna galerija. U obzir dolaze slike, skulpture, crteži, grafike, ilustracije i umjetničke fotografije. U prilogu maila, umjetnici mogu dostaviti i neke recenzije sa prijašnjih izložbi ili vlastitu izjavu o svom umjetničkom radu, te linkove na svoje web stranice i blogove ako ih imaju i kontakt podatke po želji.

Uredništvo portala ”Zagrebački likovni umjetnici” po završetku natječaja 10. siječnja 2019., odabrati će deset umjetnika koji će biti predstavljeni na portalu u 2019. godini. Prednost na natječaju će imati profesionalni likovni umjetnici koji su članovi Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU), ali i ostalih strukovnih likovnih udruga sa Popisa umjetničkih strukovnih udruga Ministarstva kulture RH. Sve objave i predstavljanja umjetnika na portalu su besplatni i odvijati će se tijekom čitave 2019. godine.

Javna polemika i reakcija na intervju novog dekana ALU u Jutarnjem listu: treba li stare kosture zaista ostaviti u ormarima?

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Tomislav Buntak kao novi dekan zagrebačke ALU, te ujedno i novi predsjednik HDLU-a nedavno je dao intervju za Jutarnji list (23. 6. 2018.), koji možemo vidjeti na poveznici. Sama činjenica da je netko ujedno i dekan umjetničke akademije i predsjednik jedne od najvećih strukovnih umjetničkih udruga u Hrvatskoj, daje nam naslutiti da je HDLU kao likovna udruga konačno postao ‘ispostava’ zagrebačke ALU i servis za njezine profesore, prema čemu su stvari neumitno išle zadnjih desetak godina, a sada sa ovim izborom, neki profesori sa ALU dobili su tzv. ”neograničenu moć” da odlučuju o sudbini svojih kolega i istovremeno da posve minimaliziraju utjecaj samostalnih likovnih umjetnika u udruzi HDLU.

Nije to neka tajna u strukovnim likovnim krugovima i o tome se već više puta pisalo: iskusni samostalni umjetnici u udruzi HDLU već godinama bivaju satjerani u kut, neki profesori sa ALU u raznim žirijima i komisijama samostalnim umjetnicima su često onemogućavali izlaganje u prostorima Meštrovićevog paviljona, a kada su neki samostalni umjetnici željeli u svojoj strukovnoj udruzi govoriti o problemima svoje profesije, bili su cenzurirani, čak i ozbiljno sankcionirani od istih tih nekih – profesora sa zagrebačke ALU. Naravno, to nisu radili svi profesori sa zagrebačke ALU, jer u toj ustanovi također ima kvalitetnih i korektnih ljudi, no opet i njihova kronična Šutnja također je doprinjela ovim današnjim problemima na hrvatskoj likovnoj sceni, i zato se Šutnja mora prekinuti ovom javnom polemikom, koja će tako pokušati uspostaviti i svojevrstan dijalog između samostalnih hrvatskih likovnih umjetnika i profesora sa zagrebačke ALU. Nastavi čitati

Komentar: O mobingu u hrvatskoj kulturi

K. Gojanović, ''Susret sa tamnom sestrom'', crtež tuš na papiru

K. Gojanović, ”Susret sa tamnom sestrom”, crtež tuš na papiru

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Biti žrtva sustava u hrvatskoj kulturi nešto je o čemu se ne piše puno, znamo za mnoge primjere kršenja ljudskih i radnih prava ljudi u nekim drugim sektorima i profesijama, no kad je kultura u pitanju, rijetko ćemo čuti da netko izlazi u javnost i žali se na mobing, pa se tako stječe pogrešan dojam da mobinga na kulturnoj sceni u Hrvatskoj uopće i nema.

Općenito žrtvama mobinga u kulturi nije lako: čak i oni rijetki pojedinci koji su se odlučili progovoriti, koji su skupili hrabrost da izađu u javnost, obrate se institucijama, raznim ministarstvima, pravobraniteljima za ljudska prava, inspekcijama, sudovima, i sl. – često od svih tih institucija uopće nisu bili shvaćeni, jer iz nekog razloga u Hrvatskoj žrtve nisu uvijek dobro prihvaćene kad razbiju okove šutnje i progovore o svojim problemima, i žrtve, ne samo u kulturi, nego i sve moguće druge – naprosto u Hrvatskoj nisu uvijek podržane na pravi način, a razlog ovome su neki duboko zakopani nesvjesni obrasci u kolektivnom društvenom biću. Nastavi čitati

Komentar: Tko sustavno uništava likovnu struku u Zagrebu i Hrvatskoj ?

K. Gojanović: ” Black sun ”, crtež tuš na papiru

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Na pitanje tko uništava likovnu struku u Zagrebu i Hrvatskoj teško je dati jednoznačan odgovor, no ponekad se čini kao da to rade – i sami umjetnici, oni rijetki privilegirani, koji su se iz nekog neshvatljivog nedostatka profesionalne solidarnosti – okrenuli protiv vlastitih kolega ! Ovaj problem nije od jučer, i zagrebački likovni umjetnici puno su puta pokušavali upozoriti i javnost, ali i kulturne institucije da se neke posve nezdrave stvari dešavaju u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu u posljednjih 6 – 7 godina, no očito je da se nitko oko ovoga nije zabrinuo, pa se iste problematične pojave nastavljaju dešavati i dalje. No krenimo redom. Prije svega je veliki problem kada za ravnatelje u neku strukovnu umjetničku udrugu uporno i uporno dolaze ljudi, koji umjetnike uopće ne razumiju, koji nikad nisu imali iskustvo rada po umjetničkim udrugama, i koji, na kraju krajeva, ne razumiju ni osnovne postavke te struke, sa kojom se likovni umjetnici u Hrvatskoj bave, i onda će to naravno uvijek rezultirati sa raznim oblicima neprofesionalizma, amaterizma, nereda i velikog nezadovoljstva među samim umjetnicima, o kojemu smo također ovih dana mogli čitati i na Facebook-u.

Ove godine napr. u Zagrebu, likovni umjetnici i članovi HDLU-a izgubili su i svoju tradicionalnu ljetnu likovnu koloniju na Strossmayerovom šetalištu, zato jer prema neslužbenim informacijama, Turistička zajednica Grada Zagreba nije prihvatila projekt te kolonije od strane HDLU-a, i tako će jedna zanimljiva likovna manifestacija, koja se održavala čak šest godina za redom preko čitavog ljeta u Zagrebu, ove godine ipak biti ugašena, a likovni umjetnici ostati će bez još jednog mjesta u gradu gdje bi mogli prezentirati svoj rad, nakon što su već početkom godine izgubili i galeriju Karas. Nastavi čitati

Komentar: ” Društvo Spektakla ” u strukovnim likovnim udrugama

Foto: K. Gojanović

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Neobično me ovih dana zabavlja činjenica da je godinu dana nakon mog objavljenog teksta ” Umjetnik u društvu Spektakla ” ( link ), i Josip Zanki kao predsjednik HDLU-a također u konceptu skupne izložbe, koji supotpisuje sa litvanskim kulturnim antropologom Gintautas Mažeikisom, odlučio na svoj način obraditi istoimeno djelo Guya Deborda, ” Društvo spektakla ”. Cilj projekta je, kako HDLU najavljuje izložbu i ostala događanja oko nje – ” redefinirati i rekontekstualizirati nasljeđe djela Društvo spektakla kao instrumentarija novih teorijskih i umjetničkih alternativa putem novih čitanja, ali i kritika današnjeg Društva samospektaklizacije. ”

Ne znamo više koji je ovo po redu projekt Predsjednika HDLU-a koji se izvodi u Meštrovićevom paviljonu, također ne znamo ni koliki je budžet čitave izložbe, te hoće li se, kako i kome djeliti autorski honorari, jer  takve stvari u  HDLU-u naprosto nije poželjno pitati, ali ono što definitivno znamo jest to da je HDLU sve manje i manje Društvo likovnih umjetnika, a sve više postaje Društvom nekih drugih profesija, pri čemu je dio hrvatskih likovnih umjetnika vrlo nezadovoljan zbog te činjenice, a o čemu se ovih dana moglo čitati i na službenoj facebook stranici HDLU-a. Nastavi čitati

Komentar o poništenim natječajima, samostalnim umjetnicima i čudnovatim spomenicima

1. nagrada za spomeničko rješenje poginulim braniteljima u Zadru: Tomislav Ostoja, foto HDLU

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Povod ovome pisanju je nedavno završen natječaj za umjetničko rješenje spomenika poginulim braniteljima u Zadru, te članak naše suradnice ak. slik. Ingrid Runtić, kojega možete vidjeti ovdje, a u kojem ona upozorava javnost na činjenicu da je i ovaj natječaj u Zadru – kao i onaj za spomenik Tuđmanu u Kninu ! – prvobitno bio poništen i ponovo raspisan, s tom razlikom da ovoga puta ni sami hrvatski likovni umjetnici i članovi HDLU-a nisu znali da je zadarski natječaj poništen i ponovo raspisan, dok to nisu saznali iz medija. Na linku se nalazi članak, iz kojega možemo vidjeti da ” nakon neuspjelog natječaja za spomenik Pobjedi u Domovinskom ratu, kojeg je Grad Zadar morao poništiti, u gradskoj upravi sprema se novi natječaj za spomenik poginulim braniteljima. ”

Sada možemo postaviti pitanje: zašto se ti natječaji stalno poništavaju ? I koji je smisao u tome da umjetnici bivaju pozvani na neki natječaj, mukotrpno rade i trude se napraviti kvalitetno spomeničko rješenje, nakon čega se natječaji poništavaju, a da uopće nismo imali priliku vidjeti sve radove sa tog prvog, poništenog natječaja – nije li to ipak svojevrsno maltretiranje hrvatskih likovnih umjetnika, i tko je točno odgovoran za ovu praksu poništavanja natječaja ? A zatim nije zanemarivo ni pitanje koliko to uopće košta hrvatske porezne obveznike, kad se ti natječaji tako površno prvo raspisuju, pa poništavaju, pa se ponovo raspisuju ? Nastavi čitati

Poziv na radionice: Vizualne komunikacije i tržišne strategije za profesionalne umjetnike, likovni i kulturni marketing 2015

U organizaciji HDLU-a i uz potporu Ministarstva kulture RH, i ove godine u prostorima kluba HDLU-a ( Dom hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma 16, Zagreb ), održat će se serija strukovnih radionica ” Vizualne komunikacije i tržišne strategije za profesionalne umjetnike 2015 ”, uz završnu izložbu polaznika radionica.

Radionice imaju za cilj educirati umjetnike i pomoći im da na jednostavan način i uz praktične vježbe osmisle svoje buduće tržišne strategije, a što će u velikoj mjeri pripomoći razvoju i opstanku domaćih kreativnih industrija, te umjetničkih profesija.

Radionice je osmislila i vodi mr. art Krešimira Gojanović.

Radionice su besplatne i namijenjene su likovnim umjetnicima, članovima strukovnih udruga HDLU-a i HZSU-a, studentima umjetničkih akademija i svim onim umjetnicima, koji svoj rad, proizvode, znanja i vještine žele plasirati na domaćem i stranom tržištu, pri čemu će redovni članovi HDLU-a imati prednost kod prijema na radionice.

Vrijeme održavanja: Radionice se odvijaju u 4 tematske cjeline, vikendima tijekom rujna i listopada 2015., počevši od 12. 9. 2015. ( detaljan program i termini održavanja opisani su niže. ) Nastavi čitati

Intervju sa akademskom kiparicom Dijanom Ivom Sesartić

Razgovor vodila: Krešimira Gojanović

Dijana Iva Sesartić rođena je u Zagrebu 1966. godine, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studirala je na likovnim akademijama u Sarajevu, Pragu i Zagrebu. Diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Stanka Jančića. Studijski je boravila u Stuttgartu, Rimu i Firenzi. Autorica je niza skulptura u javnim prostorima u Hrvatskoj i inozemstvu, od kojih su neki u Splitu i bližoj okolici. Izlaže samostalno od 1996. godine, te sudjeluje na brojnim skupnim, tematskim i žiriranim izložbama i likovnim simpozijima ( domaćim i međunarodnim ). Članica je HDLU–a od 1996. god., članica HULU-a Split od 1998. god., u statusu HZSU od 2011. god., te članica Matice Hrvatske od 2009. Živi i radi u Solinu.

Dijana Iva Sesartić: Žena s ribom

Dijana, u svojoj bogatoj kiparskoj karijeri dosta si se bavila spomeničkom skulpturom, pa nam navedi neka svoja dosadašnja značajna ostvarenja – gdje su sve postavljene tvoje skulpture ?

– Od prvih dana nakon diplome na ALU Zagreb, imala sam prilike susresti se sa svom zahtjevnošću javne i spomeničke skulpture. Odmah nakon diplome otišla sam na otok Hvar, jedan likovni susret kiparica i tamo isklesala skulpturu Žena s ribom. Nastavi čitati

O položaju profesionalnih likovnih umjetnika: plaćaj, da bi mogao izlagati !

'' Gypsy Queen '', tus na papiru - kombinirana tehnika, 2014.

Krešimira Gojanović: ” Gypsy Queen – nema džabe ni u stare babe ”, crtež, tuš u boji na papiru, 2014.

Napisala: Krešimira Gojanović

Planiranom serijom članaka o položaju likovnih umjetnika u Hrvatskoj, portal ” Zagrebački likovni umjetnici ” namjerava ukazati javnosti na neke probleme s kojima se likovni umjetnici danas susreću unutar svojih profesija, te potaknuti, osim interesa javnosti, i konstruktivnu raspravu među samim umjetnicima, kao i raspravu umjetnika sa nadležnim institucijama – Hrvatskom zajednicom samostalnih umjetnika ( HZSU ) i Ministarstvom kulture RH.

Povod ovom pisanju je svjedočanstvo nekih umjetnika, kojima je HDLU ( Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma 16, Zagreb ), posredstvom nekih svojih uposlenika u prošlosti nudio izložbu u zagrebačkoj galeriji ” Karas ” po cijeni koju bi umjetnik trebao platiti za izlaganje – 5 000 kuna za tjedan dana izložbe. Priče su kolale među raznim umjetnicima već duže vremena, pa je ovog proljeća čitava stvar iznešena i na godišnjoj skupštini HDLU-a u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu, gdje je predsjedniku HDLU-a, Josipu Zankiju postavljeno pitanje da li je točno to što neki umjetnici pričaju da se od njih traži da plaćaju za izlaganje u jednoj od HDLU-ovih galerija, i ako je točno, zašto HDLU, usput i neprofitna udruga, nema izvješen neki javni i transparentni troškovnik, kojim bi se definiralo – šta se točno plaća s tim novcima, tko plaća, po kojim kriterijima, gdje potom ide taj novac, i sl. ? Nastavi čitati

Izložba Igora Gustinija u Galeriji Vladimir Filakovac

U Galeriji Vladimir Filakovac ( Dubrava 51 a, Zagreb ) otvara se 4. svibnja 2015. u 19 sati izložba akademskog slikara Igora Gustinija, pod nazivom ” Izdvojeni vizualni dokumenti ”. Izložbu će otvoriti likovni kritičar Nikola Albaneže. Izložba se može razgledati do 20. svibnja 2015., radnim danom od 10 do 19 sati.

 

Igor Gustini rođen je u Firenci 1969. godine. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Veneciji 1993. godine. Dobitnik je nekoliko nagrada za slikarstvo i dizajn. Izlagao je 30 puta samostalno, te 70 puta skupno. Godine 2011. izlagao je na 54. venecijanskom bijenalu. Član je HDLU-a, HDLU-a Istre, te HZSU-a. Živi i radi u Puli. Nastavi čitati

Predstavljanje galerije: Izložbeni prostor – Centar za kulturu Čakovec

Izložbeni prostor – Centar za kulturu Čakovec

Izložbeni prostor Centra za kulturu Čakovec od 1981. priređuje likovne izložbe, a od 1991. ostvaruje status priznatog izložbenog prostora prema kriterijima HDLU-a, HZSU-a i ULUPUH-a. Na nacionalnoj razini stekli smo ugled, prema kojem smo postali jedan od respektabilnijih prostora za izlaganje. Izložbe imaju stručni izbor, umjetnički i tehnički postav, te otvorenje. S drugim relevantnim izlagačkim prostorima ili galerijama u Republici Hrvatskoj organiziramo naša likovna događanja…….Pročitaj više