Intervju sa samostalnim umjetnikom: Davor Pavelić, akademski slikar grafičar, multimedijalni umjetnik i ilustrator

Davor Pavelić, ”Rad od kuće”

Razgovor vodila: Krešimira Gojanović

Davor Pavelić rođen je u Samoboru. Školu primijenjene umjetnosti i dizajna i Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Zagrebu. Diplomirao je na odjelu grafike u klasi Ante Kuduza. Kao multimedijalni i konceptualni umjetnik izlagao je u galerijama i muzejima u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Austriji i Njemačkoj. S grupom umjetnika izlagao je i organizirao izložbe pod nazivom Ego-East. S kolegom Ž. Božičevićem radio je na projektima No Concept, Minimum Art Fachgenossenschaft i Out-sourcing Art.

Kao ilustrator surađivao je s brojnim časopisima, agencijama i izdavačima od kojih su neki: The Boston Globe, The New York Times, Corriere della Sera, Wired UK, Harward Business Review, HOW, Jutarnji list, Večernji list, Zagrebačka banka, Dubai Expo, Raiffeisen banka, HT-mobile, Mozaik knjiga, Znanje, Henkel, Ledo, GlaxoSmithKline, McDonalds, HTV i drugi. Ilustracijom pokriva veliki dijapazon tema i smjerova; od dječjih i dekorativnih do konceptualnih i reklamnih. Najčešće radi “editorial” ilustraciju koja mu omogućuje relativno brzo iznošenje komentara i ideja na razna pitanja iz područja ekonomije, psihologije, sociologije, kulture i sl.

Kako je Ministarstvo kulture i medija preuzelo HZSU i umiješalo se u rad strukovnih udruga – kronika jedne izdaje

Prije desetak dana, u Zagrebu na Markovom trgu održan je protest samostalnih umjetnika za veći mirovinski koeficijent od 1,8, a kojega ipak nije podržao Upravni odbor HZSU-a, nego je protest pripremila samo-organizirana skupina više dugogodišnjih samostalnih umjetnika, članova HZSU-a, nakon što im je uprava HZSU-a početkom godine odbila održavanje strukovne tribine u prostorima Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, na novoj adresi Trg Josipa Jurja Strossmayera 4 u Zagrebu.

Protest je ipak bio uspješan i povezao je veliki broj samostalnih umjetnika, od kojih su se neki prvi puta sreli i upoznali upravo na Markovom trgu za vrijeme protesta, jer prije toga, vjerovali ili ne – samostalni umjetnici u svojoj strukovnoj udruzi HZSU gotovo nikad nisu imali strukovne sastanke, zajedničke tribine ili radionice na kojima bi se mogli sretati u većem broju, upoznavati i povezivati u različitim inicijativama oko poboljšanja radnih prava profesionalnih umjetnika.

HDLU Zagreb, priopćenje za javnost: Ministarstvo kulture i medija opet ignorira probleme hrvatskih umjetnika i nekih strukovnih umjetničkih udruga

HDLU Zagreb kao strukovna likovna udruga želio bi ukazati na neke probleme hrvatskih umjetnika, koji su sustavno ignorirani već šestu godinu zaredom u mandatima sadašnje ministrice kulture i medija, gospođe Obuljen Koržinek. Više strukovnih udruga, kao i samostalnih umjetnika i njihovih predstavnika pisali su Ministarstvu kulture i medija RH o tim problemima, no do dana današnjeg nije bilo nikakvih odgovora, ni pomaka za hrvatske umjetnike.

A radi se o slijedećim problemima:

1. Samostalnim umjetnicima je 2009. godine smanjen koeficijent za obračun osnovice za uplatu doprinosa s 1,2 na 0,8 zbog antirecesijskih mjera i uvođenja posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke, pri čemu je obećano da će se nakon ukidanja navedenog poreza, visina osnovice za uplatu doprinosa samostalnih umjetnika ponovno obračunavati prema starom koeficijentu. Navedeni porez ukinut je 2010. godine, no jedino samostalnim umjetnicima od 2009. godine, znači punih 13 godina, nije vraćen, odnosno porastao koeficijent za uplatu obveznih doprinosa, što samostalne umjetnike stavlja u vrlo težak položaj kad odu u mirovinu i suoče se sa izuzetno niskim mirovinama ispod praga siromaštva, od kojih ne uspjevaju podmiriti troškove svakodnevnog života.

Digitalna prilagodba 2021: ”Tajne Hrvoja Kovačevića”

Hrvoje Kovačević

Tajne Hrvoja Kovačevića

U okviru Programa digitalne prilagodbe i kreiranja novih kulturnih i edukativnih sadržaja, financiranog od strane Ministarstva kulture i medija RH, književnik Hrvoje Kovačević realizirao je projekt od deset video uradaka pod nazivom ”Tajne Hrvoja Kovačevića”, u kojima predstavlja svoje knjige i kojima je svrha poticanje čitanja.

Autor knjiga i scenarija: Hrvoje Kovačević
Snimatelj: Frane Pamić
Tonski snimatelj: Dino Ljuban
Montažer i dizajner zvuka: Marko Klajić
Producent: Matija Drniković

”Tajne Hrvoja Kovačevića” možete pogledati ovdje.

Komentar: Kako smo preživjeli zimu u Mrduši Donjoj

Krešimira Gojanović: ”Bez cenzusa u divljini”, iz ciklusa ”Život umjetnice”, tuš / akvarel na papiru, 50×40 cm

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Jedna stara poslovica nas uči da čovjeku treba dati vlast, da bismo vidjeli od kakvog materijala je taj čovjek napravljen. I tako je bilo sa mnogim našim ministrima/icama kulture: dok nisu bili na vlasti, obično bi iskazivali golemu i rječitu brigu za umjetnike i ‘kulturne politike’, prepuni ‘revolucionarnih’ misli i citata pomodnih društvenih teoretičara, pravili su se nezavisni i objektivni, no uvijek ih je iz pozadine gurao neki stranački aparat kojemu su naši ministri/ice kulture morali biti lojalni, puno više nego toj kulturi za koju su se uvijek deklarativno i pr-ovski zalagali.

Tako nam je i ova sadašnja ministrica kulture i medija ove zime pokazala od kakvog materijala je sazdana i koliko su joj stvarno bitni hrvatski umjetnici: lijepo nas je ministrica sve procjenila prema našim zaradama, ali i prema tome koliko se dopadamo podobnim članovima njezinih raznih kulturnih vijeća, koje je ona sama izabrala da poput rimskih imperatora u areni dižu palac prema gore ili ga spuštaju prema dolje, određujući bezbrižno tko će od nas ove godine živjeti i raditi, a koga će država poput neke maćehe iz bajke o Snjeguljici, poslati da traži socijalnu pomoć. I pri tome našu ministricu i dalje ni najmanje ne zanimaju brojni sukobi interesa po nekim kulturnim vijećima na koje joj umjetnici već godinama ukazuju, pa je toga naravno bilo u izobilju i ove godine na raznim njezinim natječajima.

Komentar: o profesorima sa ALU i koliko su sami umjetnici krivi za svoje stanje?

Krešimira Gojanović, ”Sumrak bogova”, crtež tuš na papiru, 70×50 cm

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Nakon prethodnih tekstova iz serije u nastajanju ”Život umjetnika u Hrvatskoj”, nakon što su se pobrojale neke greške trenutne ministrice kulture (link), ocjenio se odnos između hrvatskih umjetnika i hrvatskih kustosa (link), te se progovorilo i o tome gdje nestaju slike hrvatskih likovnih umjetnika (link), došlo je vrijeme i da mi umjetnici pogledamo sami sebe iznutra i naše umjetničke krugove, te da se zapitamo – koliko smo i sami krivi za ovakvo stanje u kojemu su se danas našli likovni umjetnici, od kojih su mnogi, usprkos svom vrijednom radu za hrvatsku kulturu, ostali bez svojih potpora??

Tema nije jednostavna, a potrebno je da se krene od samog početka, prema onom mjestu odakle danas izlaze brojni profesionalni umjetnici u Zagrebu, a to je zagrebačka ALU, koja već desetljećima u samostalnoj Hrvatskoj kroji sudbinu brojnih hrvatskih umjetnika, jer su mnogi njezini profesori ušli u sve strukture naše profesije, pa ne samo da rade na ALU plaćeni finim državnim plaćama, nego još tezgare i sa strane, pa su se utrpali i po savjetima raznih galerija, muzeja, u razne likovne komisije koje dodjeljuju javna sredstva za umjetničke projekte, a u prošlosti, jednako kao i u sadašnjosti, neki su se vukli i vuku se i uz političke stranke, kao svojevrsna potrčkala i politički ”komesari” raznih ministara.

Intervju sa samostalnim umjetnikom: Aleksandar Žiljak, ilustrator i pisac

Aleksandar Žiljak

Aleksandar Žiljak rođen je 1963. godine u Zagrebu, gdje i živi. Diplomirao je 1987. na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Na istom je fakultetu 1990. magistrirao računarske znanosti.

Radeći u srednjim školama kao profesor informatike i elektrotehnike/elektronike, ranih 1990-ih počeo je ilustratorsku karijeru, kojoj se u potpunosti posvetio od 1997. kao samostalni umjetnik. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU), te Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH). Ilustracije objavljuje ponajviše u školskim časopisima, osnovnoškolskim udžbenicima iz prirode i biologije, te knjigama. Prvenstveno radi prirodoslovne ilustracije, ali i znanstvenofantastične, kriminalističke i slične. Ilustracijama je, među ostalim, opremio i knjige priča iz prirode Rogan i Miško, autora Vlatka Šarića, te niz knjiga o prirodi književnika Joze Vrkića: Mudra sova – prirodoslavlje, Bijela vrana, Crna vrana, Divlja naša i Modre oči Lijepe naše.

---

Aleksandre, svestran si autor, osim ilustracijom, baviš se i pisanjem priča i romana, kao i prevođenjem proze. Član si ULUPUH-a, Hrvatskog društva pisaca i HZSU-a, pa nam reci može li se danas u Hrvatskoj živjeti od pisanja i ilustracije?

– Kratko i jasno: ne može. Barem ja ne uspijevam. Skoro svi ilustratorski poslovi koje sam radio – školski časopisi, udžbenici, obrazovni plakati, ilustrirane knjige, naslovnice – presahnuli su u godinama krize. U pisanju sam od početka sveden na male tiraže do 300 primjeraka, te usku recepciju svog rada, što u književnosti nije samo moj problem.

Intervju sa samostalnom umjetnicom: Vladimira Spindler, fotografkinja i autorica dokumentarnih filmova

Vladimira Spindler, photo Damil Kalogjera

Vladimira Spindler fotografkinja je i autorica dokumentarnih filmova iz Zagreba. Fotografijom se bavi od 1998. godine, a od 2004. članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU). Radila je za časopise Elle, Playboy i Cosmopolitan, a šest je godina bila i fotografkinja Gradskog dramskog kazališta Gavella. Posljednjih 15 godina radi u magazinu Gloria, a povremeno radi i kao fotograf za Zagrebačko kazalište mladih, Hrvatsko narodno kazalište i neka neovisna kazališta. Školu dokumentarnog filma Restart završava 2017. godine. Trenutno radi na dokumentarnom filmu ”Geni moje djece”.

---

Vladimira, dugo godina se baviš fotografijom, radila si za značajne časopise i magazine (Elle, Playboy, Cosmopolitan, Gloria), kao i za neka gradska kazališta – može li se u Hrvatskoj živjeti od fotografije?

– Ispočetka sam jako teško živjela od toga. Živjela sam sa svojim bivšim dečkom, pa mi je on financijski pomagao, jer je cijenio to što sam uporna i ne odustajem. No, nakon dve godine nekako je krenulo. Unazad 15 godina (od kada sam se rastala od bivšeg muža), radim u Gloriji/Gloriji In. I bez obzira na staž koji imam kao fotografkinja, a on je 24 godine, i dan danas moram raditi fuševe sa strane. Svaki posao sa strane je dobrodošao. Pogotovo sada kada mi je sin otišao studirati u Englesku. Život je generalno skup.

Reakcija HDLU Zagreb na intervju ministrice kulture Obuljen Koržinek na Tportalu od 17. 1. 2020.

Nakon zahtjeva samostalnih umjetnika iz HZSU-a za ostavkom ministrice kulture Obuljen Koržinek, koji se može vidjeti na stranicama HZSU-a, na linku, ministrica kulture, gospodja Obuljen Koržinek odgovorila je umjetnicima na Tportalu, u članku ”Ministrica kulture odgovorila na prozivke umjetnika koji traže njenu ostavku”, na linku.

U spomenutom članku na Tportalu, ministrica kulture, gđa. Obuljen Koržinek iznosi neke netočne tvrdnje: od početka planiranja novog zakona za umjetnike, Ministarstvo kulture u njezinom mandatu postavilo se na izuzetno netransparentan način, a prema nekim strukovnim udrugama i jako nepravedno i podcjenjivački. Konkretno, na prvom inicijalnom sastanku u Ministarstvu kulture 2017. godine, neke strukovne udruge uopće nisu pozvane, a to su bile udruge HZSU i HDLU Zagreb.

Odmah smo tada uputili upit Ministarstvu kulture zašto se isključuju neke strukovne udruge sa Popisa strukovnih udruga Ministarstva kulture. Na upit naše udruge HDLU Zagreb ponovljen više puta, ministrica kulture nikad nije odgovorila. Isto tako, od početka je ignorirala i HZSU (Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika), te stavove, ali i brojne probleme samostalnih hrvatskih umjetnika, o kojima su joj umjetnici pisali.

HDLU Zagreb poziva samostalne hrvatske umjetnike na samo-organiziranje protiv novog zakona o umjetnicima

Ministrica kulture ovih dana davala je neke intervjue i prema svemu sudeći, minimalni cenzus za likovne umjetnike u novom zakonu za umjetnike je nešto od čega ona neće odustati. Pri tom se stvari oko tog zakona cijelo vrijeme zadržavaju na površini bitnih pitanja: bavimo se napr. time gdje će raditi administracija HZSU-a, u Ilici ili u Ministarstvu kulture, a nitko se ne pita – šta će biti sa onih cca 200 umjetnika, koji će zbog minimalnog cenzusa biti izbačeni iz HZSU-a? Gdje s njima – nazad na Zavod za zapošljavanje?? Prekvalificirati ih u konobare, sezonske radnike, trgovce….???

Obrisati ih krpom kao da nikad nisu postojali, jer ministrica kulture očito ne razumije te paradokse: profesionalni likovni umjetnici sve ove godine zadovoljavali su strukovne uvjete i da bi to mogli napraviti, imali su velike troškove oko produkcije svoga rada, organizacije svojih izložbi u hrvatskim galerijama i muzejima, gdje često puta uopće nisu bili plaćeni za svoj rad, a morali su sami podmirivati i troškove promotivnog materijala, uz brojne ostale troškove vezane uz organizaciju neke izložbe.

Komentar: muke po likovnom ‘klasteru’ i daljnja konfuzija oko novog Zakona o umjetničkoj djelatnosti

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika iz Meštrovićevog paviljona na svojim stranicama objavilo je poziv svojim članovima da dođu na tribinu, vezanu uz novi Zakon o obavljanju umjetničke djelatnosti – na poveznici.

Novi Zakon za umjetnike izrađuje Radna skupina koja se može vidjeti ovdje. Ono što većina javnosti ipak ne zna, jest to da je sam proces biranja članova Radne skupine za donošenje novog zakona, u nekim umjetničkim djelatnostima bio potpuno netransparentan. Još 2017., Ministarstvo kulture je u svojim prostorima iniciralo sastanak sa predstavnicima nekih strukovnih udruga u kulturi, ali ne i sa svim strukovnim udrugama! Neke udruge uopće nisu bile pozvane na taj prvi sastanak u Ministarstvo kulture, te do dana današnjeg, od ministrice kulture nismo dobili nikakvo objašnjenje zašto je Ministarstvo neke udruge uključilo, a neke potpuno isključilo.

Nadalje, pozvane udruge na sastanku u Ministarstvu kulture još 2017. dobile su zadatak da formiraju tzv. klastere po umjetničkim djelatnostima. Mnoge udruge bile su zbunjene tim terminom ”klaster”, koji bi više odgovarao tipu udruživanja gospodarskih subjekata koji žele udruženo nastupati na stranom, konkurentskom tržištu, kao što postoje napr. klasteri automobilske, poljoprivredne ili drvne industrije, i sl. Umjetnicima u njihovim udrugama nije bilo jasno zašto se Ministarstvo nije direktno obratilo svim do tada postojećim strukovnim udrugama u kulturi, i posebno, kako se Zakon ipak donosi za profesionalne umjetnike, glavna udruga koju je tu nešto trebalo pitati, trebala je biti Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika sa svojim članovima i djelatnicima.

Priopćenje: održan je 1. okrugli stol samostalnih likovnih umjetnika u organizaciji HDLU Zagreb, povodom Nacrta novog Zakona o umjetnicima

U srijedu, 20. 2. 2019. održan je 1. okrugli stol samostalnih likovnih umjetnika u organizaciji HDLU Zagreb, koji je bio posvećen radnim i socijalnim pravima samostalnih likovnih umjetnika u Hrvatskoj, posebno i sa osvrtom na Nacrt prijedloga novog Zakona o umjetnicima, kojega je nedavno napravila Radna skupina Ministarstva kulture RH. Prisutni umjetnici iz više različitih udruga (HDLU Zagreb, ULUPUH, HLD i HDNU) razgovarali su o Nacrtu prijedloga zakona o umjetnicima, te su donijeli neke zaključke, kako redom slijedi.

1. Posve je neprihvatljivo i nedemokratski da je Ministarstvo kulture RH u više navrata potpuno isključilo neke strukovne likovne udruge iz razgovora u sklopu tzv. likovnog klastera, koji su se nekoliko puta vodili u prostorima Meštrovićevog paviljona i u prostorima Ministarstva kulture. Predstavnici jedne od isključenih udruga više puta žalili su se Ministrici kulture, upozoravajući je da se radi o nedemokratskoj praksi isključivanja nekih udruga i umjetnika, a što je vrlo zabrinjavajuće i za daljnji nastavak rada na Zakonu za umjetnike, za koji predstavnici HDLU Zagreb smatraju da će u velikoj mjeri ograničiti prava i slobode hrvatskih samostalnih i ostalih umjetnika.

2. Sam Nacrt prijedloga Zakona za umjetnike problematičan je i iz razloga jer se u velikoj mjeri bavi mehanizmima kontrole i nadzora umjetnika, a da istovremeno uopće i ne pokušava riješiti teške socijalne i radne probleme umjetnika, kao i njihove probleme na hrvatskom tržištu.

HDLU Zagreb poziva na 1. okrugli stol samostalnih i profesionalnih likovnih umjetnika

U želji da se ukaže na brojne profesionalne probleme samostalnih likovnih umjetnika, HDLU Zagreb organizira 1. okrugli stol samostalnih likovnih umjetnika, koji će se održati u srijedu, 20. 2. 2019., od 15 do 16,30 sati, sa početkom u 15 sati, u prostorima Privatne škole s pravom javnosti LINIGRA (prizemlje), na adresi Gjure Szaba 4, Zagreb (kod tramvajskog okretišta Črnomerec).

Pozvani su svi zainteresirani samostalni likovni umjetnici, no uz njih su dobro došli i samostalni umjetnici, članovi HZSU-a iz drugih profesija, koji žele razgovarati sa kolegama o svojim iskustvima u struci, posebno i sad pred donošenje novog Zakona o umjetnicima, u svrhu boljeg samo-organiziranja i samo-osnaživanja samostalnih hrvatskih umjetnika.

Zbog prostornih ograničenja, broj samostalnih umjetnika je ovoga puta ograničen na 25 umjetnika, te bismo zato molili umjetnike i da nam se kratko najave na mail hdlu.zagreb@outlook.com do 18. 2. 2019., da znamo koliko točno umjetnika planira doći. Ukoliko bi se pokazalo da je među samostalnim umjetnicima veliki interes za ovakvom vrstom strukovnih sastanaka, HDLU Zagreb će se tada potruditi naći i veći prostor. Više o temama na Okruglom stolu samostalnih likovnih umjetnika može se pročitati ovdje.

Natječaj za predstavljanja umjetnika na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici” u 2019. godini

Portal ”Zagrebački likovni umjetnici” digitalna je platforma za neprofitnu promociju hrvatskih i zagrebačkih likovnih umjetnika, koji kontinuirano djeluju na hrvatskoj likovnoj sceni. Od 2015. godine, HDLU Zagreb kao strukovno likovno udruženje koje okuplja umjetnike na području Zagreba, ali i šire, intenzivno radi na promociji umjetnika, umjetničkih udruga, izložbi i različitih galerija na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici”.

Na ovom natječaju, HDLU Zagreb poziva umjetnike na predstavljanja na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici” u 2019. godini, pri čemu je potrebno da zainteresirani umjetnici na mail udruge hdlu.zagreb@outlook.com pošalju do 10. siječnja 2019. svoju profesionalnu biografiju, osobnu fotografiju, te do 30-ak fotografija svojih karakterističnih djela, u attachmentu maila u jpg. formatu, sa nazivima, dimenzijama i opisom tehnika u kojima su djela nastala, kako bi im se na portalu napravila virtualna galerija. U obzir dolaze slike, skulpture, crteži, grafike, ilustracije i umjetničke fotografije. U prilogu maila, umjetnici mogu dostaviti i neke recenzije sa prijašnjih izložbi ili vlastitu izjavu o svom umjetničkom radu, te linkove na svoje web stranice i blogove ako ih imaju i kontakt podatke po želji.

Uredništvo portala ”Zagrebački likovni umjetnici” po završetku natječaja 10. siječnja 2019., odabrati će deset umjetnika koji će biti predstavljeni na portalu u 2019. godini. Prednost na natječaju će imati profesionalni likovni umjetnici koji su članovi Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU), ali i ostalih strukovnih likovnih udruga sa Popisa umjetničkih strukovnih udruga Ministarstva kulture RH. Sve objave i predstavljanja umjetnika na portalu su besplatni i odvijati će se tijekom čitave 2019. godine.