Intervju sa samostalnim umjetnikom: Aleksandar Žiljak, ilustrator i pisac

Aleksandar Žiljak

Aleksandar Žiljak

Aleksandar Žiljak rođen je 1963. godine u Zagrebu, gdje i živi. Diplomirao je 1987. na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Na istom je fakultetu 1990. magistrirao računarske znanosti.

Radeći u srednjim školama kao profesor informatike i elektrotehnike/elektronike, ranih 1990-ih počeo je ilustratorsku karijeru, kojoj se u potpunosti posvetio od 1997. kao samostalni umjetnik. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU), te Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH). Ilustracije objavljuje ponajviše u školskim časopisima, osnovnoškolskim udžbenicima iz prirode i biologije, te knjigama. Prvenstveno radi prirodoslovne ilustracije, ali i znanstvenofantastične, kriminalističke i slične. Ilustracijama je, među ostalim, opremio i knjige priča iz prirode Rogan i Miško, autora Vlatka Šarića, te niz knjiga o prirodi književnika Joze Vrkića: Mudra sova – prirodoslavlje, Bijela vrana, Crna vrana, Divlja naša i Modre oči Lijepe naše.


Aleksandre, svestran si autor, osim ilustracijom, baviš se i pisanjem priča i romana, kao i prevođenjem proze. Član si ULUPUH-a, Hrvatskog društva pisaca i HZSU-a, pa nam reci može li se danas u Hrvatskoj živjeti od pisanja i ilustracije?

– Kratko i jasno: ne može. Barem ja ne uspijevam. Skoro svi ilustratorski poslovi koje sam radio – školski časopisi, udžbenici, obrazovni plakati, ilustrirane knjige, naslovnice – presahnuli su u godinama krize. U pisanju sam od početka sveden na male tiraže do 300 primjeraka, te usku recepciju svog rada, što u književnosti nije samo moj problem. Nastavi čitati

Intervju sa samostalnom umjetnicom: Vladimira Spindler, fotografkinja i autorica dokumentarnih filmova

Vladimira Spindler, photo Damil Kalogjera

Vladimira Spindler, photo Damil Kalogjera

Vladimira Spindler fotografkinja je i autorica dokumentarnih filmova iz Zagreba. Fotografijom se bavi od 1998. godine, a od 2004. članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU). Radila je za časopise Elle, Playboy i Cosmopolitan, a šest je godina bila i fotografkinja Gradskog dramskog kazališta Gavella. Posljednjih 15 godina radi u magazinu Gloria, a povremeno radi i kao fotograf za Zagrebačko kazalište mladih, Hrvatsko narodno kazalište i neka neovisna kazališta. Školu dokumentarnog filma Restart završava 2017. godine. Trenutno radi na dokumentarnom filmu ”Geni moje djece”.


Vladimira, dugo godina se baviš fotografijom, radila si za značajne časopise i magazine (Elle, Playboy, Cosmopolitan, Gloria), kao i za neka gradska kazališta – može li se u Hrvatskoj živjeti od fotografije?

– Ispočetka sam jako teško živjela od toga. Živjela sam sa svojim bivšim dečkom, pa mi je on financijski pomagao, jer je cijenio to što sam uporna i ne odustajem. No, nakon dve godine nekako je krenulo. Unazad 15 godina (od kada sam se rastala od bivšeg muža), radim u Gloriji/Gloriji In. I bez obzira na staž koji imam kao fotografkinja, a on je 24 godine, i dan danas moram raditi fuševe sa strane. Svaki posao sa strane je dobrodošao. Pogotovo sada kada mi je sin otišao studirati u Englesku. Život je generalno skup. Nastavi čitati

Reakcija HDLU Zagreb na intervju ministrice kulture Obuljen Koržinek na Tportalu od 17. 1. 2020.

Nakon zahtjeva samostalnih umjetnika iz HZSU-a za ostavkom ministrice kulture Obuljen Koržinek, koji se može vidjeti na stranicama HZSU-a, na linku, ministrica kulture, gospodja Obuljen Koržinek odgovorila je umjetnicima na Tportalu, u članku ”Ministrica kulture odgovorila na prozivke umjetnika koji traže njenu ostavku”, na linku.

U spomenutom članku na Tportalu, ministrica kulture, gđa. Obuljen Koržinek iznosi neke netočne tvrdnje: od početka planiranja novog zakona za umjetnike, Ministarstvo kulture u njezinom mandatu postavilo se na izuzetno netransparentan način, a prema nekim strukovnim udrugama i jako nepravedno i podcjenjivački. Konkretno, na prvom inicijalnom sastanku u Ministarstvu kulture 2017. godine, neke strukovne udruge uopće nisu pozvane, a to su bile udruge HZSU i HDLU Zagreb.

Odmah smo tada uputili upit Ministarstvu kulture zašto se isključuju neke strukovne udruge sa Popisa strukovnih udruga Ministarstva kulture. Na upit naše udruge HDLU Zagreb ponovljen više puta, ministrica kulture nikad nije odgovorila. Isto tako, od početka je ignorirala i HZSU (Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika), te stavove, ali i brojne probleme samostalnih hrvatskih umjetnika, o kojima su joj umjetnici pisali. Nastavi čitati

HDLU Zagreb poziva samostalne hrvatske umjetnike na samo-organiziranje protiv novog zakona o umjetnicima

Ministrica kulture ovih dana davala je neke intervjue i prema svemu sudeći, minimalni cenzus za likovne umjetnike u novom zakonu za umjetnike je nešto od čega ona neće odustati. Pri tom se stvari oko tog zakona cijelo vrijeme zadržavaju na površini bitnih pitanja: bavimo se napr. time gdje će raditi administracija HZSU-a, u Ilici ili u Ministarstvu kulture, a nitko se ne pita – šta će biti sa onih cca 200 umjetnika, koji će zbog minimalnog cenzusa biti izbačeni iz HZSU-a? Gdje s njima – nazad na Zavod za zapošljavanje?? Prekvalificirati ih u konobare, sezonske radnike, trgovce….???

Obrisati ih krpom kao da nikad nisu postojali, jer ministrica kulture očito ne razumije te paradokse: profesionalni likovni umjetnici sve ove godine zadovoljavali su strukovne uvjete i da bi to mogli napraviti, imali su velike troškove oko produkcije svoga rada, organizacije svojih izložbi u hrvatskim galerijama i muzejima, gdje često puta uopće nisu bili plaćeni za svoj rad, a morali su sami podmirivati i troškove promotivnog materijala, uz brojne ostale troškove vezane uz organizaciju neke izložbe. Nastavi čitati

Komentar: muke po likovnom ‘klasteru’ i daljnja konfuzija oko novog Zakona o umjetničkoj djelatnosti

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika iz Meštrovićevog paviljona na svojim stranicama objavilo je poziv svojim članovima da dođu na tribinu, vezanu uz novi Zakon o obavljanju umjetničke djelatnosti – na poveznici.

Novi Zakon za umjetnike izrađuje Radna skupina koja se može vidjeti ovdje. Ono što većina javnosti ipak ne zna, jest to da je sam proces biranja članova Radne skupine za donošenje novog zakona, u nekim umjetničkim djelatnostima bio potpuno netransparentan. Još 2017., Ministarstvo kulture je u svojim prostorima iniciralo sastanak sa predstavnicima nekih strukovnih udruga u kulturi, ali ne i sa svim strukovnim udrugama! Neke udruge uopće nisu bile pozvane na taj prvi sastanak u Ministarstvo kulture, te do dana današnjeg, od ministrice kulture nismo dobili nikakvo objašnjenje zašto je Ministarstvo neke udruge uključilo, a neke potpuno isključilo.

Nadalje, pozvane udruge na sastanku u Ministarstvu kulture još 2017. dobile su zadatak da formiraju tzv. klastere po umjetničkim djelatnostima. Mnoge udruge bile su zbunjene tim terminom ”klaster”, koji bi više odgovarao tipu udruživanja gospodarskih subjekata koji žele udruženo nastupati na stranom, konkurentskom tržištu, kao što postoje napr. klasteri automobilske, poljoprivredne ili drvne industrije, i sl. Umjetnicima u njihovim udrugama nije bilo jasno zašto se Ministarstvo nije direktno obratilo svim do tada postojećim strukovnim udrugama u kulturi, i posebno, kako se Zakon ipak donosi za profesionalne umjetnike, glavna udruga koju je tu nešto trebalo pitati, trebala je biti Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika sa svojim članovima i djelatnicima. Nastavi čitati

Priopćenje: održan je 1. okrugli stol samostalnih likovnih umjetnika u organizaciji HDLU Zagreb, povodom Nacrta novog Zakona o umjetnicima

U srijedu, 20. 2. 2019. održan je 1. okrugli stol samostalnih likovnih umjetnika u organizaciji HDLU Zagreb, koji je bio posvećen radnim i socijalnim pravima samostalnih likovnih umjetnika u Hrvatskoj, posebno i sa osvrtom na Nacrt prijedloga novog Zakona o umjetnicima, kojega je nedavno napravila Radna skupina Ministarstva kulture RH. Prisutni umjetnici iz više različitih udruga (HDLU Zagreb, ULUPUH, HLD i HDNU) razgovarali su o Nacrtu prijedloga zakona o umjetnicima, te su donijeli neke zaključke, kako redom slijedi.

1. Posve je neprihvatljivo i nedemokratski da je Ministarstvo kulture RH u više navrata potpuno isključilo neke strukovne likovne udruge iz razgovora u sklopu tzv. likovnog klastera, koji su se nekoliko puta vodili u prostorima Meštrovićevog paviljona i u prostorima Ministarstva kulture. Predstavnici jedne od isključenih udruga više puta žalili su se Ministrici kulture, upozoravajući je da se radi o nedemokratskoj praksi isključivanja nekih udruga i umjetnika, a što je vrlo zabrinjavajuće i za daljnji nastavak rada na Zakonu za umjetnike, za koji predstavnici HDLU Zagreb smatraju da će u velikoj mjeri ograničiti prava i slobode hrvatskih samostalnih i ostalih umjetnika.

2. Sam Nacrt prijedloga Zakona za umjetnike problematičan je i iz razloga jer se u velikoj mjeri bavi mehanizmima kontrole i nadzora umjetnika, a da istovremeno uopće i ne pokušava riješiti teške socijalne i radne probleme umjetnika, kao i njihove probleme na hrvatskom tržištu. Nastavi čitati

HDLU Zagreb poziva na 1. okrugli stol samostalnih i profesionalnih likovnih umjetnika

U želji da se ukaže na brojne profesionalne probleme samostalnih likovnih umjetnika, HDLU Zagreb organizira 1. okrugli stol samostalnih likovnih umjetnika, koji će se održati u srijedu, 20. 2. 2019., od 15 do 16,30 sati, sa početkom u 15 sati, u prostorima Privatne škole s pravom javnosti LINIGRA (prizemlje), na adresi Gjure Szaba 4, Zagreb (kod tramvajskog okretišta Črnomerec).

Pozvani su svi zainteresirani samostalni likovni umjetnici, no uz njih su dobro došli i samostalni umjetnici, članovi HZSU-a iz drugih profesija, koji žele razgovarati sa kolegama o svojim iskustvima u struci, posebno i sad pred donošenje novog Zakona o umjetnicima, u svrhu boljeg samo-organiziranja i samo-osnaživanja samostalnih hrvatskih umjetnika.

Zbog prostornih ograničenja, broj samostalnih umjetnika je ovoga puta ograničen na 25 umjetnika, te bismo zato molili umjetnike i da nam se kratko najave na mail hdlu.zagreb@outlook.com do 18. 2. 2019., da znamo koliko točno umjetnika planira doći. Ukoliko bi se pokazalo da je među samostalnim umjetnicima veliki interes za ovakvom vrstom strukovnih sastanaka, HDLU Zagreb će se tada potruditi naći i veći prostor. Više o temama na Okruglom stolu samostalnih likovnih umjetnika može se pročitati ovdje.

Natječaj za predstavljanja umjetnika na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici” u 2019. godini

Portal ”Zagrebački likovni umjetnici” digitalna je platforma za neprofitnu promociju hrvatskih i zagrebačkih likovnih umjetnika, koji kontinuirano djeluju na hrvatskoj likovnoj sceni. Od 2015. godine, HDLU Zagreb kao strukovno likovno udruženje koje okuplja umjetnike na području Zagreba, ali i šire, intenzivno radi na promociji umjetnika, umjetničkih udruga, izložbi i različitih galerija na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici”.

Na ovom natječaju, HDLU Zagreb poziva umjetnike na predstavljanja na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici” u 2019. godini, pri čemu je potrebno da zainteresirani umjetnici na mail udruge hdlu.zagreb@outlook.com pošalju do 10. siječnja 2019. svoju profesionalnu biografiju, osobnu fotografiju, te do 30-ak fotografija svojih karakterističnih djela, u attachmentu maila u jpg. formatu, sa nazivima, dimenzijama i opisom tehnika u kojima su djela nastala, kako bi im se na portalu napravila virtualna galerija. U obzir dolaze slike, skulpture, crteži, grafike, ilustracije i umjetničke fotografije. U prilogu maila, umjetnici mogu dostaviti i neke recenzije sa prijašnjih izložbi ili vlastitu izjavu o svom umjetničkom radu, te linkove na svoje web stranice i blogove ako ih imaju i kontakt podatke po želji.

Uredništvo portala ”Zagrebački likovni umjetnici” po završetku natječaja 10. siječnja 2019., odabrati će deset umjetnika koji će biti predstavljeni na portalu u 2019. godini. Prednost na natječaju će imati profesionalni likovni umjetnici koji su članovi Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU), ali i ostalih strukovnih likovnih udruga sa Popisa umjetničkih strukovnih udruga Ministarstva kulture RH. Sve objave i predstavljanja umjetnika na portalu su besplatni i odvijati će se tijekom čitave 2019. godine.

Javna polemika i reakcija na intervju novog dekana ALU u Jutarnjem listu: treba li stare kosture zaista ostaviti u ormarima?

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Tomislav Buntak kao novi dekan zagrebačke ALU, te ujedno i novi predsjednik HDLU-a nedavno je dao intervju za Jutarnji list (23. 6. 2018.), koji možemo vidjeti na poveznici. Sama činjenica da je netko ujedno i dekan umjetničke akademije i predsjednik jedne od najvećih strukovnih umjetničkih udruga u Hrvatskoj, daje nam naslutiti da je HDLU kao likovna udruga konačno postao ‘ispostava’ zagrebačke ALU i servis za njezine profesore, prema čemu su stvari neumitno išle zadnjih desetak godina, a sada sa ovim izborom, neki profesori sa ALU dobili su tzv. ”neograničenu moć” da odlučuju o sudbini svojih kolega i istovremeno da posve minimaliziraju utjecaj samostalnih likovnih umjetnika u udruzi HDLU.

Nije to neka tajna u strukovnim likovnim krugovima i o tome se već više puta pisalo: iskusni samostalni umjetnici u udruzi HDLU već godinama bivaju satjerani u kut, neki profesori sa ALU u raznim žirijima i komisijama samostalnim umjetnicima su često onemogućavali izlaganje u prostorima Meštrovićevog paviljona, a kada su neki samostalni umjetnici željeli u svojoj strukovnoj udruzi govoriti o problemima svoje profesije, bili su cenzurirani, čak i ozbiljno sankcionirani od istih tih nekih – profesora sa zagrebačke ALU. Naravno, to nisu radili svi profesori sa zagrebačke ALU, jer u toj ustanovi također ima kvalitetnih i korektnih ljudi, no opet i njihova kronična Šutnja također je doprinjela ovim današnjim problemima na hrvatskoj likovnoj sceni, i zato se Šutnja mora prekinuti ovom javnom polemikom, koja će tako pokušati uspostaviti i svojevrstan dijalog između samostalnih hrvatskih likovnih umjetnika i profesora sa zagrebačke ALU. Nastavi čitati

Komentar: O mobingu u hrvatskoj kulturi

K. Gojanović, ''Susret sa tamnom sestrom'', crtež tuš na papiru

K. Gojanović, ”Susret sa tamnom sestrom”, crtež tuš na papiru

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Biti žrtva sustava u hrvatskoj kulturi nešto je o čemu se ne piše puno, znamo za mnoge primjere kršenja ljudskih i radnih prava ljudi u nekim drugim sektorima i profesijama, no kad je kultura u pitanju, rijetko ćemo čuti da netko izlazi u javnost i žali se na mobing, pa se tako stječe pogrešan dojam da mobinga na kulturnoj sceni u Hrvatskoj uopće i nema.

Općenito žrtvama mobinga u kulturi nije lako: čak i oni rijetki pojedinci koji su se odlučili progovoriti, koji su skupili hrabrost da izađu u javnost, obrate se institucijama, raznim ministarstvima, pravobraniteljima za ljudska prava, inspekcijama, sudovima, i sl. – često od svih tih institucija uopće nisu bili shvaćeni, jer iz nekog razloga u Hrvatskoj žrtve nisu uvijek dobro prihvaćene kad razbiju okove šutnje i progovore o svojim problemima, i žrtve, ne samo u kulturi, nego i sve moguće druge – naprosto u Hrvatskoj nisu uvijek podržane na pravi način, a razlog ovome su neki duboko zakopani nesvjesni obrasci u kolektivnom društvenom biću. Nastavi čitati

Komentar: Tko sustavno uništava likovnu struku u Zagrebu i Hrvatskoj ?

K. Gojanović: ” Black sun ”, crtež tuš na papiru

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Na pitanje tko uništava likovnu struku u Zagrebu i Hrvatskoj teško je dati jednoznačan odgovor, no ponekad se čini kao da to rade – i sami umjetnici, oni rijetki privilegirani, koji su se iz nekog neshvatljivog nedostatka profesionalne solidarnosti – okrenuli protiv vlastitih kolega ! Ovaj problem nije od jučer, i zagrebački likovni umjetnici puno su puta pokušavali upozoriti i javnost, ali i kulturne institucije da se neke posve nezdrave stvari dešavaju u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu u posljednjih 6 – 7 godina, no očito je da se nitko oko ovoga nije zabrinuo, pa se iste problematične pojave nastavljaju dešavati i dalje. No krenimo redom. Prije svega je veliki problem kada za ravnatelje u neku strukovnu umjetničku udrugu uporno i uporno dolaze ljudi, koji umjetnike uopće ne razumiju, koji nikad nisu imali iskustvo rada po umjetničkim udrugama, i koji, na kraju krajeva, ne razumiju ni osnovne postavke te struke, sa kojom se likovni umjetnici u Hrvatskoj bave, i onda će to naravno uvijek rezultirati sa raznim oblicima neprofesionalizma, amaterizma, nereda i velikog nezadovoljstva među samim umjetnicima, o kojemu smo također ovih dana mogli čitati i na Facebook-u.

Ove godine napr. u Zagrebu, likovni umjetnici i članovi HDLU-a izgubili su i svoju tradicionalnu ljetnu likovnu koloniju na Strossmayerovom šetalištu, zato jer prema neslužbenim informacijama, Turistička zajednica Grada Zagreba nije prihvatila projekt te kolonije od strane HDLU-a, i tako će jedna zanimljiva likovna manifestacija, koja se održavala čak šest godina za redom preko čitavog ljeta u Zagrebu, ove godine ipak biti ugašena, a likovni umjetnici ostati će bez još jednog mjesta u gradu gdje bi mogli prezentirati svoj rad, nakon što su već početkom godine izgubili i galeriju Karas. Nastavi čitati

Komentar: ” Društvo Spektakla ” u strukovnim likovnim udrugama

Foto: K. Gojanović

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Neobično me ovih dana zabavlja činjenica da je godinu dana nakon mog objavljenog teksta ” Umjetnik u društvu Spektakla ” ( link ), i Josip Zanki kao predsjednik HDLU-a također u konceptu skupne izložbe, koji supotpisuje sa litvanskim kulturnim antropologom Gintautas Mažeikisom, odlučio na svoj način obraditi istoimeno djelo Guya Deborda, ” Društvo spektakla ”. Cilj projekta je, kako HDLU najavljuje izložbu i ostala događanja oko nje – ” redefinirati i rekontekstualizirati nasljeđe djela Društvo spektakla kao instrumentarija novih teorijskih i umjetničkih alternativa putem novih čitanja, ali i kritika današnjeg Društva samospektaklizacije. ”

Ne znamo više koji je ovo po redu projekt Predsjednika HDLU-a koji se izvodi u Meštrovićevom paviljonu, također ne znamo ni koliki je budžet čitave izložbe, te hoće li se, kako i kome djeliti autorski honorari, jer  takve stvari u  HDLU-u naprosto nije poželjno pitati, ali ono što definitivno znamo jest to da je HDLU sve manje i manje Društvo likovnih umjetnika, a sve više postaje Društvom nekih drugih profesija, pri čemu je dio hrvatskih likovnih umjetnika vrlo nezadovoljan zbog te činjenice, a o čemu se ovih dana moglo čitati i na službenoj facebook stranici HDLU-a. Nastavi čitati

Komentar o poništenim natječajima, samostalnim umjetnicima i čudnovatim spomenicima

1. nagrada za spomeničko rješenje poginulim braniteljima u Zadru: Tomislav Ostoja, foto HDLU

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Povod ovome pisanju je nedavno završen natječaj za umjetničko rješenje spomenika poginulim braniteljima u Zadru, te članak naše suradnice ak. slik. Ingrid Runtić, kojega možete vidjeti ovdje, a u kojem ona upozorava javnost na činjenicu da je i ovaj natječaj u Zadru – kao i onaj za spomenik Tuđmanu u Kninu ! – prvobitno bio poništen i ponovo raspisan, s tom razlikom da ovoga puta ni sami hrvatski likovni umjetnici i članovi HDLU-a nisu znali da je zadarski natječaj poništen i ponovo raspisan, dok to nisu saznali iz medija. Na linku se nalazi članak, iz kojega možemo vidjeti da ” nakon neuspjelog natječaja za spomenik Pobjedi u Domovinskom ratu, kojeg je Grad Zadar morao poništiti, u gradskoj upravi sprema se novi natječaj za spomenik poginulim braniteljima. ”

Sada možemo postaviti pitanje: zašto se ti natječaji stalno poništavaju ? I koji je smisao u tome da umjetnici bivaju pozvani na neki natječaj, mukotrpno rade i trude se napraviti kvalitetno spomeničko rješenje, nakon čega se natječaji poništavaju, a da uopće nismo imali priliku vidjeti sve radove sa tog prvog, poništenog natječaja – nije li to ipak svojevrsno maltretiranje hrvatskih likovnih umjetnika, i tko je točno odgovoran za ovu praksu poništavanja natječaja ? A zatim nije zanemarivo ni pitanje koliko to uopće košta hrvatske porezne obveznike, kad se ti natječaji tako površno prvo raspisuju, pa poništavaju, pa se ponovo raspisuju ? Nastavi čitati

Poziv na radionice: Vizualne komunikacije i tržišne strategije za profesionalne umjetnike, likovni i kulturni marketing 2015

U organizaciji HDLU-a i uz potporu Ministarstva kulture RH, i ove godine u prostorima kluba HDLU-a ( Dom hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma 16, Zagreb ), održat će se serija strukovnih radionica ” Vizualne komunikacije i tržišne strategije za profesionalne umjetnike 2015 ”, uz završnu izložbu polaznika radionica.

Radionice imaju za cilj educirati umjetnike i pomoći im da na jednostavan način i uz praktične vježbe osmisle svoje buduće tržišne strategije, a što će u velikoj mjeri pripomoći razvoju i opstanku domaćih kreativnih industrija, te umjetničkih profesija.

Radionice je osmislila i vodi mr. art Krešimira Gojanović.

Radionice su besplatne i namijenjene su likovnim umjetnicima, članovima strukovnih udruga HDLU-a i HZSU-a, studentima umjetničkih akademija i svim onim umjetnicima, koji svoj rad, proizvode, znanja i vještine žele plasirati na domaćem i stranom tržištu, pri čemu će redovni članovi HDLU-a imati prednost kod prijema na radionice.

Vrijeme održavanja: Radionice se odvijaju u 4 tematske cjeline, vikendima tijekom rujna i listopada 2015., počevši od 12. 9. 2015. ( detaljan program i termini održavanja opisani su niže. ) Nastavi čitati