Ingrid Runtić: ” Samotni valcer ”, virtualna izložba

Naslikala i napisala: ak. slik. Ingrid Runtić

” Samotni valcer ” naziv je ovog ciklusa u sliko-crtežima. Inspiriran je glazbom dekadentnog i melankoličnog valcera, koji je na neobičan način pun života: valcer br. 2 iz Šostakovičeve Jazz suite. Melankolija i osamljenost koju inducira slušanje ovog valcera pretvorena je u ples u dvoje, bez obzira na to što je to dvoje – ustvari jedna te ista plesačica. Jaka glazbena emocija izražena je i u pokretu tijela, jer sam kao autorica i slikarica odabrala najemotivnije izraze plesa, dok klasično-baletni izražaj tijela u pokretu ostaje u pozadini.

Nastavi čitati

Čista umjetnost, primijenjena umjetnost i kič

Ingrid Runtić: Tulum ( iz ciklusa Vremeplov ), ulje na platnu, 120 x 180 cm, 2006.

Napisala: Ingrid Runtić, ak. slik.

U prethodnim tekstovima sam spominjala čistu umjetnost, od koje trebamo razlikovati onu primijenjenu i uporabnu. Čista umjetnost nema očitu uporabnu svrhu, no nakon kratkog razmatranja složit ćemo se da je čovjeku neophodna. Ona mu nije neophodna zbog elementarno – bioloških potreba, već zbog, jednako tako, duboko u dušu čovjeka ukorijenjene potrebe za lijepim, savršenim, idealnim i oplemenjujućim. Da ta potreba zaslužuje nazvati se osnovnom, vidljivo je već iz toga da postoji oduvijek, otkad postoji i homo sapiens – o sebi, svom trajanju i smislu svjestan čovjek.

Recimo da je ta potreba ugrađena u našu duhovnu potku u trenutku, u kojem smo primili svijest o sebi, sposobnost sjećanja, povezivanja i uopće, razmišljanja i osjećanja. Isti su korijeni čiste umjetnosti, kao i npr. čiste znanosti. U onome tko ju stvara, to je želja za višim značenjem, tumačenjem, osjećanjem, isto kao i u publici, koja u takvoj umjetnosti boravi i uživa. Čista umjetnost je transcendentalno mjesto, zaštićena zona, područje koje nas spaja s božanskim ( što ne mora biti u klasično vjerskom tumačenju ), točka koja nas spaja s vlastitim smislom, jedna od glavnih značajki koja od nas čini više od – životinje i pukog biološkog organizma. Nastavi čitati

Ljepota je lijek protiv kaosa, a umjetnost univerzalna potreba čovjeka

Ingrid Runtić: Mjesečina iza oblaka

Napisala: Ingrid Runtić, ak. slik.

Estetska kvaliteta i ljepota daje likovnoj umjetnosti najvažniji pečat. Kao što spiljsko slikarstvo ne priziva samo bolji lov, odnosno izobilje hrane kroz godinu, nego i ljepotu životinja, te dramatiku lova, tako i kasnije slikarstvo odlikuje težnja za skladom i ljepotom svakog trenutka, neovisno o tome da li se radi o ljepoti djevojačkog lica, karakteru neke okrunjene i moćne glave ili o seljacima u polju, raskošnoj zabavi ili pak prikazu nekog povijesno značajnog događaja.

Ingrid Runtić: Vrboska

Ono što je na svim slikama i skulpturama, zidnim slikarijama ili reljefima zajedničko je sklad i ljepota u višem, univerzalnom smislu. Kao što su pojedinci iz kamenog doba crtački i rezbarski najbolje znali prenijeti energiju, snagu i ljepotu životinja i atmosfere lova, te upravo tim svojim umijećem postali prvi umjetnici uopće i uvaženi članovi zajednice, tako se i u stoljećima koja su uslijedila, upravo pojedinac umjetnik isticao svojom moći preobrazbe svakidašnjih događanja i naizgled neuglednih trenutaka u apsolutnu, univerzalnu vrijednost, upravo pomoću ljepote umjetničkog djela koje je stvorio. Kako drugačije možemo objasniti tu čarobnu moć i trajnu fascinaciju koju posjeduju umjetnička djela, vremenski stoljećima i tisućljećima međusobno udaljenih umjetnika ? Nastavi čitati

Najljepši parkovi Europe: Schönbrunn u Beču i Zrinjevac u Zagrebu

Napisala i naslikala: Ingrid Runtić, ak. slik.

Schönbrunn u Beču i Zrinjevac u Zagrebu možemo slobodno ubrojiti među najljepše parkove Europe. U dvorskom parku i ljetnoj rezidenciji Austro-ugarske carske obitelji također je smješten i najstariji svjetski zoološki vrt. Naš zagrebački Zrinjevac dio je urbanističke Lenuzzijeve zelene potkove i omiljeno šetalište Zagrepčana u srcu našeg prelijepog grada. Ova dva glavna grada povezuje srednjeeuropsko ozračje i zajednička kultura i povijest, stoga ne čudi da su omiljene turističke destinacije u srcu Europe. Ovoga puta ih predstavljam i spajam u svojim slikama, budući da sam imala privilegiju živjeti u oba ova dragulja srednje Europe.

www.runtic.net

Runtić: Tajna vječne čarolije umjetnosti (1)

Zidna slikarija životinja iz špilje Lascaux u Francuskoj, oko 13 000 pr. n. e.

Napisala: Ingrid Runtić

Likovnost je uz glazbu i ples najstariji umjetnički izraz čovjeka. Kada govorimo o umjetničkom izrazu, moramo biti svjesni toga da čovjek svoju vječnu težnju stvaranja i praktične primjene umjetnosti, umjetničkih predmeta i izraza u svom svakodnevnom životu od samog početka nije još znao imenovati imenom kojeg poznajemo danas – umjetnost. Riječ umjetnost u hrvatskom dolazi od glagola umjeti, moći, kao što Kunst dolazi od können na njemačkom.

Upravo umjetnost je ono što nas izdvaja od svih ostalih inteligentnih sisavaca, i usko je povezana s kreativnom moći pojedinca.  Čovjek se može umjetnički izraziti upravo zbog sposobnosti reflektiranja, sjećanja i kompleksne emocije. Upravo osjećajnost, uz visok stupanj inteligencije umjetnika u sažimanju i odabiru doživljenog pri stvaranju umjetničkog djela, glavni je razlog opstanku mnogih umjetničkih djela u trajnoj memoriji čovječanstva, u svijesti svih koji će to umjetničko djelo doživjeti, usprkos protoku vremena i društvenih oblika, za sva vremena. Tako je to bilo počevši od spiljskih slikarija, koje slobodno možemo nazvati najstarijom zabilježenom likovnom umjetnošću i formom, a koje datiraju još iz paleolitika, 30 000 godina prije Krista ( špilje Aurignac,  Solutre – Polully, La Madeleine, Altamira, Niaux ), pa sve do današnje moderne umjetničke produkcije. To je osnovna teza i temelj umjetnosti i dan danas. Nastavi čitati

Virtualna izložba: aktovi Ingrid Runtić

U ovim vrućim ljetnim danima i uz najavu kraće ljetne pauze na našem portalu, koja će trajati do 1. 8. 2015., pozivamo vas da razgledate muške i ženske aktove naše suradnice ak. slik. Ingrid Runtić u različitim crtačkim tehnikama, od ugljena i tuša, sve do uljanih pastela.

Ingrid Runtić: ženski i muški aktovi u crtežu

Predstavljanje umjetnice: Ingrid Runtić

Ingrid Runtić rođena je u Osijeku 1967., a provela je prva dva desetljeća svog života u Zagrebu, gdje je i diplomirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti kod prof. Jordana. Po završetku studija odlazi na jednogodišnju stipendiju na Akademiju likovnih umjetnosti u Beču. Nakon završenog magisterija kod prof. Antona Lehmdena i Arika Brauera, trajno se nastanjuje u Beču, gdje završava magistarski studij na bečkoj Akademiji likovnih umjetnosti, te boravi slijedećih 15 godina.

Osim slikarstvom, bavi se raznim projektima u kulturi: prevodi pri Konferenciji za medije istočnih i srednjoeuropskih zemalja u Beču 1992., te radi kao konzultantica redakcije vijesti državne austrijske televizije ORF, za koju prevodi i komentira događanja na bojišnici Hrvatske tijekom Domovinskog rata. Zapošljava se kao slikarica i scenografkinja u slikarskim radionicama Austrijskih državnih kazališta, gdje se istakla u scenografiji drame ” Raststaette ” Elfriede Jelinek, piše predgovore, te otvara izložbe svojih kolega u Austriji……. Pročitaj više