Fotoreportaža sa otvorenja izložbe ”Mare Adriatico – priroda, mit i kultura” u Europskom domu Zagreb

U utorak, 24. listopada 2017. u Europskom domu Zagreb otvorena je skupna izložba slika pod nazivom ”Mare Adriatico – priroda, mit i kultura”, u organizaciji HDLU Zagreb i u suradnji sa Hrvatsko – talijanskim društvom Zagreb.

Izložbu su otvorili Krešimira Gojanović, predsjednica Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb i Hrid Matić, predsjednik Hrvatsko – talijanskog društva Zagreb. Izložba se može pogledati do 27. studenog 2017. godine.

Na izložbi izlaže 15 zagrebačkih likovnih umjetnika: Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Andreja Dujnić Žmirić, Juraj Jonke, Morana Jugović, Denis Kaplan, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Hrid Matić, Danko Merin, Višnja Peter, Maja Rajhenbah, Duje Šuvar, Petar Vidak i Mladen Žunjić.

Pogledajte fotoreportažu!
Foto: Sonja Šimatić, Morana Jugović, Juraj Jonke. Nastavi čitati

Najava izložbe: ”Mare Adriatico – priroda, mit i kultura” u Europskom domu Zagreb

Petar Vidak, ‘’Venecija’’, ulje na platnu

Petar Vidak, ‘’Venecija’’, ulje na platnu

U utorak, 24. listopada 2017. u 19 sati, u Europskom domu Zagreb (Jurišićeva 1/1, Zagreb), otvara se skupna izložba slika pod nazivom ”Mare Adriatico – priroda, mit i kultura”, na kojoj će svoja djela izložiti umjetnici iz Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb / HDLU Zagreb u suradnji sa Hrvatsko – talijanskim društvom Zagreb. Izložbu će otvoriti Renata Bačić, Krešimira Gojanović i Hrid Matić. Izložba ostaje otvorena i može se pogledati do 27. studenog 2017. godine.

Na izložbi sudjeluju: Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Andreja Dujnić Žmirić, Juraj Jonke, Morana Jugović, Denis Kaplan, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Hrid Matić, Danko Merin, Višnja Peter, Maja Rajhenbah, Duje Šuvar, Petar Vidak i Mladen Žunjić.

Mare Adriatico – priroda, mit i kultura

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb u suradnji sa Hrvatsko – talijanskim društvom Zagreb i Europskim domom Zagreb organizira izložbu ”Mare Adriatico – priroda, mit i kultura”, na kojoj 15 zagrebačkih umjetnika u svojim djelima predstavljaju prizore uz obale Jadranskog mora i zemalja u njegovom okruženju, kroz živopisni kolorit mediteranskog ozračja. Nastavi čitati

Javno pismo Hrvatskom društvu likovnih umjetnika pred Godišnju skupštinu 2016.

K. Gojanović: ” Aphrodite Urania – slobodna pod Zvjezdama ”, tuš / akvarel na papiru

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Poštovane kolege, hrvatski likovni umjetnici učlanjeni u udrugu HDLU,

ovih dana mogli ste u vašem Izvješću pred Godišnju skupštinu HDLU-a, objavljenom na portalu HDLU-a, pročitati izvjesne prozivke Nadzornog odbora HDLU-a u sastavu: Siniša Reberski, Gordana Bakić i Marko Pašalić, a koje su se na vrlo nekorektan način dotaknule i moje osobe, prijeti mi se u tom Izvješću i nekakvim izbacivanjem iz udruge HDLU, te sam stoga prisiljena napisati ovo javno pismo, kako bih građanima Zagreba i kolegama likovnim umjetnicima objasnila što je na stvari.

Kao dugogodišnja članica HDLU-a od 1993. godine do danas, smatrala sam da mi je dužnost u toj udruzi govoriti otvoreno o svim našim strukovnim problemima, jer također smatram da je slobodan govor čovjekov najveći dar, ali i dužnost hrvatskih intelektualaca i umjetnika da kritički analiziraju probleme u kulturi i svojim profesijama, bez ikakvih kompromisa prema lošim i patološkim pojavama, i da onda nakon takvih kritičkih analiza, sa slobodnim duhom bez cenzure, odgovorno i ozbiljno traže rješenja za detektirane probleme. Pri tome tu svakako mora biti uključena i naša javnost, jer kao što znamo: neprofitne udruge financiraju se iz proračunskih sredstava i zato su dužne i polagati račune o tome kako troše i raspodjeljuju taj novac – i dužne su to i građanima Hrvatske, i hrvatskim institucijama nadležnim za financijski nadzor, ali i svojim vlastitim članovima, i naprosto tu moraju vrijediti jednaka pravila za sve. No upravo oko ovih stvari, još prije pet godina došlo je do velikog razmimoilaženja u stavovima između mene i sadašnjeg predsjednika HDLU-a, gospodina Josipa Zankija. Nastavi čitati

Predstavljanje umjetnice: Ingrid Runtić

Ingrid Runtić rođena je u Osijeku 1967., a provela je prva dva desetljeća svog života u Zagrebu, gdje je i diplomirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti kod prof. Jordana. Po završetku studija odlazi na jednogodišnju stipendiju na Akademiju likovnih umjetnosti u Beču. Nakon završenog magisterija kod prof. Antona Lehmdena i Arika Brauera, trajno se nastanjuje u Beču, gdje završava magistarski studij na bečkoj Akademiji likovnih umjetnosti, te boravi slijedećih 15 godina.

Osim slikarstvom, bavi se raznim projektima u kulturi: prevodi pri Konferenciji za medije istočnih i srednjoeuropskih zemalja u Beču 1992., te radi kao konzultantica redakcije vijesti državne austrijske televizije ORF, za koju prevodi i komentira događanja na bojišnici Hrvatske tijekom Domovinskog rata. Zapošljava se kao slikarica i scenografkinja u slikarskim radionicama Austrijskih državnih kazališta, gdje se istakla u scenografiji drame ” Raststaette ” Elfriede Jelinek, piše predgovore, te otvara izložbe svojih kolega u Austriji……. Pročitaj više

Autorski stav: dr Milena Dragičević Šešić – ” Za kulturu, protiv kreativnih industrija ”

U rubrici ” Prijatelji i gosti ” ovog tjedna predstavljamo dr Milenu Dragičević Šešić, sa čijom dozvolom na ” Zagrebačkim likovnim umjetnicima ” u cjelosti objavljujemo i njezin tekst: ” Za kulturu, protiv kreativnih industrija ”.

Dr Milena Dragičević Šešić redovni je profesor Menadžmenta u kulturi i Teorije medija na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Bila je rektor Univerziteta umetnosti, 2000. – 2004. Diplomirala je 1975. Organizaciju kulturno-umetničkih delatnosti, magistrirala Nauke o dramskim umetnostima u oblasti organizacije kulturno – umetničkih delatnosti 1981. na FDU, a doktorirala Književne nauke – komunikologiju 1990. na Filološkom fakultetu u Beogradu. Usavršavanje na Univerzitetu Pariz VIII-Vincennes ( Diplome d’etudes approfondies, 1976. / 77. ) i Pariz V Sorbonne ( 1977. / 78. ).

Šef je UNESCO-ve katedre za kulturnu politiku i menadžment Univerziteta umetnosti od 2004., profesor na Europskoj diplomi kulturnog menadžmenta ( Brisel, od 1991. ), i profesor po pozivu na brojnim univerzitetima ( Columbia & NYU; Buffalo; Lyon, Grenoble, Pariz; Juvaskula, Finska; Jagjelonijan, Krakov; Vilnjus, Riga, Talin, itd. ) Učestvuje u nacionalnim i međunarodnim EU Framework V i COST istraživačkim projektima u domenu kulturne politike, kulture sećanja, urbane kulture, strateškog menadžmenta i održivog razvoja……Pročitaj više 

Muzej Mimara: predstavljanje knjige Biserke Cvjetičanin, ” Kultura u doba mreža ”

U petak, 24. travnja 2015., u 12 sati, u Muzeju Mimara ( Rooseveltov trg 5, Zagreb ), održat će se predstavljanje knjige ” Kultura u doba mreža ”, autorice dr. sc. Biserke Cvjetičanin.

O knjizi će govoriti: prof. dr. sc. Vjeran Katunarić, recenzent, prof. dr. sc. Rade Kalanj, recenzent, Nenad Perković, urednik u Zarezu, dr. sc. Biserka Cvjetičanin, autorica, a uime nakladnika gđa. Anita Šikić, direktorica HSN.

Živimo u svijetu koji se ubrzano mijenja. Procesi globalizacije ubrzali su transnacionalnu razmjenu kulturnih dobara i usluga, migracije, mobilnost ljudi. Financijska i ekonomska kriza u prvom desetljeću novog stoljeća potaknula je nova migracijska kretanja, prvenstveno na transkontinentalnoj razini. Svjedoci smo stalnog rasta raznolikosti stanovništva, osobito u gradovima. Nove i najnovije ( ili uvijek novije ) tehnologije ne postavljaju upitnom samo percepciju koju imamo o svijetu, one transformiraju naš odnos prema svijetu. Kakva je uloga kulture u tim promjenama, kako ih ona potiče, kako na njih utječe u doba mreža i umreženoga društva ? Nastavi čitati

Umjetnik u društvu Spektakla

'' Bijeg '', crtež - tuš tuš u boji na papiru, 40 x 30 cm

K. Gojanović: ” Bijeg ”, crtež – tuš u boji na papiru

Kritički osvrt: umjetnik u društvu Spektakla

Napisala: Krešimira Gojanović

Spektakl je danas prisutan svuda oko nas kao društvena paradigma koja oblikuje naše živote putem masovnih medija i suvremene kulture, gdje smo neprekidno izloženi golemoj količini informacija posredstvom medijskih slika, napravljenih da programiraju naš um, navike i ponašanje u cilju održavanja te iste kulture i njezinih dominantnih potrošačkih vrijednosti.

U svom djelu ” Društvo spektakla ” ( 1967. ), francuski filozof i pisac Guy Debord zapisao je: ” U svim posebnim aspektima – vijestima, propagandi, reklami, zabavi – spektakl predstavlja vladajući oblik života. To je sveprisutna afirmacija već napravljenih izbora, kako u oblasti proizvodnje, tako i u oblasti potrošnje vezane za tu proizvodnju. I oblik i sadržaj spektakla služe kao potpuno opravdanje uslova i ciljeva postojećeg sistema. Spektakl je i stalno prisustvo tog opravdanja, jer on uspostavlja monopol nad najvećim djelom vremena koje ljudi provode van sâmog procesa proizvodnje. ” Nastavi čitati