Posljednja Fragmentologija – suradnja mladih kustosa i umjetnika‏

Goran Novaković: Bez naziva

Ciklus jednodnevnih pop-up izložbi na kojima se, uz otkupljena djela iz Erste fragmenata, predstavljaju mladi neafirmirani umjetnici, završava izložbom u Galeriji osmijeha. Posljednja u nizu Fragmentologija otvara se u petak, 20. 11. 2015. u 20 sati u Galeriji osmijeha, Radićeva 37. Kustosica izložbe je Sonja Švec Španjol.

Na izložbi će biti predstavljeni otkupljeni radovi Ane Vivode, Hrvoja Kerna, Frane Rogića, Gorana Novakovića, Rene Bachrach-Krištofića i Zorice Puškarić, a publici će se predstaviti i mlada autorica Iva Čukelj, studentica treće godine Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Riječ je o jedinstvenoj prilici za upoznavanje s radovima Ive Čukelj: triptihom Planine i skulpturom Pokret, mlada umjetnica istražuje kako jednostavnim materijalom u prirodnoj boji razviti više dimenzija, koje sugeriraju prizore iz stvarnog života. Nastavi čitati

Što se to događa sa Bijenalom slikarstva i kome točno smetaju hrvatski kustosi i samostalni umjetnici ?

Krešimira Gojanović: ” Vještičija kuhinja ”, akril na kartonu, 100 x 80 cm, 2012.

Kritički osvrt napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Bijenale slikarstva pokrenulo je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika ( HDLU ), 2011. godine, sa namjerom da predstave presjek hrvatske likovne scene i trenutnih tendencija u hrvatskom slikarstvu, sa širokim rasponom stvaralaca različitih generacije. Ideja je u startu bila dobra, no od samog početka stvari za hrvatske likovne umjetnike nisu realizirane onako kako su bile zamišljene, stoga je potrebno jednim kritičkim osvrtom ukazati na neke manjkavasti svih dosadašnjih Bijenala slikarstva, kako bi se ta manifestacija u budućnosti mogla poboljšati, na zadovoljstvo i svih nas hrvatskih likovnih stvaralaca.

No krenimo redom: na prvom izdanju Bijenala 2011. god., glavni selektori za odabir umjetnika bili su akademik Đuro Seder, Tomislav Buntak i Josip Zanki. ( link ) O prof. Sederu može se reći sve najbolje: vrstan je to hrvatski umjetnik, te izuzetan pedagog, koji je svojim posvećenim radom odgojio brojne generacije hrvatskih umjetnika. Ali u žiriju tadašnjeg Bijenala svakako je bio evidentan nedostatak povjesničara umjetnosti, kustosa i likovnih kritičara, a što je iznenadilo mnoge članove HDLU-a. Nastavi čitati