Spoj poezije i likovnosti na izložbi Nine Iris Bešlić u Galeriji ZILIK

Nina Iris Bešlić: Provale

Nina Iris Bešlić: Provale

U četvrtak 1. prosinca 2016. u 19 h u Galeriji ZILIK ( Radićeva 13, Karlovac ), otvara se samostalna izložba akademske umjetnice Nine Iris Bešlić, pod nazivom ” Cross-dissolve kozmološki svjetovi “. Na otvorenju izložbe će Goran Gatalica čitati poeziju iz svoje zbirke pjesama ” Kozmolom “. Izložba ostaje otvorena do 15. prosinca 2016.

O autorima: Nina Iris Bešlić završila je Srednju školu likovnih umjetnosti u Splitu, a 2004. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Imala je četrnaest samostalnih i trideset skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Sudjeluje na umjetničkim i profesionalnim radionicama. Dobitnica je jedne nagrade i nekoliko potpora za umjetničko stvaralaštvo. Od 2006. godine pored umjetničke djelatnosti, bavi se socio-pedagoškim radom kroz likovno edukativne programe u partnerstvu s nevladinim organizacijama, učilištima i umjetničkim udrugama. Godine 2008. uvrštena je u Zbirku moderne i suvremene umjetnosti Muzeja grada Kaštela. Koristeći principe reciklaže, 2010. godine pokreće svoj samostalni projekt ” Recycle&Wear ”, koji se prezentira kroz umjetnost, dizajn i kreativne radionice. Član je HDLU, HZSU i RADIONE.

Goran Gatalica završio je Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, nakon čega upisuje doktorski studij. Piše poeziju i prozu na kajkavskom dijalektu i hrvatskom standardnom jeziku. Za knjigu pjesama ” Krucijalni test ” nagrađen je književnom nagradom Dana hrvatske knjige – Slavić za najbolji objavljeni prvijenac u 2014. godini, dok je za svoj književni rad višekratno nagrađivan u domovini i inozemstvu. Član je Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske. Nastavi čitati

Runtić: Tajna vječne čarolije umjetnosti (1)

Zidna slikarija životinja iz špilje Lascaux u Francuskoj, oko 13 000 pr. n. e.

Napisala: Ingrid Runtić

Likovnost je uz glazbu i ples najstariji umjetnički izraz čovjeka. Kada govorimo o umjetničkom izrazu, moramo biti svjesni toga da čovjek svoju vječnu težnju stvaranja i praktične primjene umjetnosti, umjetničkih predmeta i izraza u svom svakodnevnom životu od samog početka nije još znao imenovati imenom kojeg poznajemo danas – umjetnost. Riječ umjetnost u hrvatskom dolazi od glagola umjeti, moći, kao što Kunst dolazi od können na njemačkom.

Upravo umjetnost je ono što nas izdvaja od svih ostalih inteligentnih sisavaca, i usko je povezana s kreativnom moći pojedinca.  Čovjek se može umjetnički izraziti upravo zbog sposobnosti reflektiranja, sjećanja i kompleksne emocije. Upravo osjećajnost, uz visok stupanj inteligencije umjetnika u sažimanju i odabiru doživljenog pri stvaranju umjetničkog djela, glavni je razlog opstanku mnogih umjetničkih djela u trajnoj memoriji čovječanstva, u svijesti svih koji će to umjetničko djelo doživjeti, usprkos protoku vremena i društvenih oblika, za sva vremena. Tako je to bilo počevši od spiljskih slikarija, koje slobodno možemo nazvati najstarijom zabilježenom likovnom umjetnošću i formom, a koje datiraju još iz paleolitika, 30 000 godina prije Krista ( špilje Aurignac,  Solutre – Polully, La Madeleine, Altamira, Niaux ), pa sve do današnje moderne umjetničke produkcije. To je osnovna teza i temelj umjetnosti i dan danas. Nastavi čitati