Komentar: hoće li 54. Zagrebački salon u organizaciji HDLU biti – Salon cenzure?

''Iza igrade'', foto K. Gojanović

”Iza ograde”, foto K. Gojanović

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika koje djeluje u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu, ovih dana raspisalo je natječaj za sudjelovanje umjetnika na 54. Zagrebačkom salonu (link), a koji bi se prema njihovoj najavi trebao održati u ožujku/travnju 2019. u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, u Meštrovićevom paviljonu. Koncepciju salona sa nazivom ”Bez anestezije” potpisuju Branka Benčić i Tevž Logar, a ovom prilikom nećemo je previše komentirati – radi se o još jednoj prilično hermetičnoj autorskoj kustoskoj koncepciji, koja će ipak teško komunicirati sa širom zagrebačkom profesionalnom likovnom scenom.

Naime, iskusni samostalni umjetnici već su odavno shvatili kako tu stvari stoje: kustosi u Hrvatskoj u najvećem broju slučajeva plaćeni su za svoje autorske koncepte i organizaciju izložbi po svojim konceptima, a likovni umjetnici se onda trebaju besplatno uklopiti u tuđe koncepte, platiti materijal za izvedbu svojih radova, platiti kotizaciju za učešće na izložbi i onda još i izložiti za publiku svoje radove potpuno besplatno, što znači da se od umjetnika očekuje da plešu po tuđoj muzici i pravilima potpuno i tragično neplaćeni, i pri tome bi još valjda trebali biti i sretni što će ih neki kustosi izabrati i udjeliti im tu čast – da svoj posao rade besplatno! Apsurd ove situacije dakle samostalni likovni umjetnici već su odavno uočili, pa se većina onih iskusnijih kloni tih velikih, razvikanih izložbi, pogotovo u onim slučajevima kada im pojedini kustoski koncepti djeluju previše nejasno ili su nevješto i nezanimljivo napisani. Nastavi čitati

Priopćenje za javnost: već deseti umjetnik izbačen je iz Meštrovićevog paviljona – Ministarstvo kulture šuti

Krešimira Gojanović, ''Podobni umjetnik - usprkos okruženju....'', crtež tuš na papiru, 50x40 cm

Krešimira Gojanović, ”Podobni umjetnik – usprkos okruženju….”, crtež tuš na papiru, 50×40 cm

U Meštrovićevom paviljonu polako se priprema velika proslava u čast mitskih ”150 godina HDLU-a”*, o čemu smo već pisali na našem portalu, a niže dajemo i pojašnjenje zbog čega ovu obljetnicu nazivamo ”mitskom”. U svrhu te obljetnice, uređivala se zgrada paviljona proteklih mjeseci, posjeklo se drveće i grmlje u parku oko paviljona, zbog čega su brojni zagrepčani prosvjedovali svake srijede od ožujka 2018., kod fontane ispred paviljona, u okviru inicijative ”Vratite magnoliju”.

Osim sječe drveća oko paviljona, tu postoji još jedan veliki problem da uprava HDLU-a već godinu dana izbacuje posve nedužne umjetnike iz Meštrovićevog paviljona i do sada je izbačen već deseti umjetnik. Na donjem linku može se vidjeti jedan takav dopis, kojega je jednom izbačenom umjetniku poslao trenutni predsjednik HDLU-a, ujedno i dekan zagrebačke ALU i savjetnik Ministrice kulture u Kulturnom vijeću za vizualne umjetnosti: link na dopis. (Izbačenim umjetnicima štitimo identitet i ne otkrivamo njihova imena.)

Umjetnici koji su izbačeni iz HDLU-a i iz Meštrovićevog paviljona u proteklih godinu dana, njih deset, nisu imali nikakvog prava na obranu: nisu smjeli razgovarati sa Časnim sudom udruge HDLU da bi rekli svoju verziju priče, uopće ne razumiju ni za šta ih se tereti, jer oni svojim riječima i djelom nisu napravili ništa loše, a u svim slučajevima izbačenih umjetnika radilo se o uglednim, akademski obrazovanim umjetnicima sa višegodišnjim, pa i višedesetljetnim umjetničkim stažem u Hrvatskoj, među kojima se u vrijeme izbacivanja nalazila i jedna trudna umjetnica, kao i umjetnik koji je bio hrvatski branitelj dragovoljac. Nastavi čitati

Fotoreportaža: posjetili smo skup inicijative ”Vratite magnoliju” ispred Meštrovićevog paviljona (26. 9. 2018.)

Foto i tekst: Krešimira Gojanović, Robert Štimec

Već 25. srijedu za redom, inicijativa ”Vratite magnoliju” okuplja građane ispred Meštrovićevog paviljona, u namjeri da spriječi devastaciju i nepromišljeno upravljanje javnim prostorom. Inicijativu ”Vratite magnoliju” čine Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Inicijativa “A kad će park”, Pravo na grad, predstavnici arhitektonske struke, Sindikat biciklista, stanari Trga žrtava fašizma, Zelena akcija, 1POSTOZAGRAD i Udruga građana Siget. Podupiratelji Inicijative su Savica ZA Park, inicijativa Samoborček i inicijativa Spasimo potok Črnomerec, a informacije o njihovom djelovanju i događanjima koja organiziraju, možete pratiti na njihovoj facebook stranici – Vratite magnoliju.

Robert Štimec na ulazu u Meštrovićev paviljon

Ove srijede odlučili smo i mi pogledati u kojoj su sad fazi radovi na Trgu žrtava fašizma, te nas je odmah na početku obilaska šokirala količina devastacije, koja se dogodila u parku oko paviljona: potpuna pustoš gole zemlje bez ijednog drveta bila je upotpunjena neuredno razbacanim strojevima i radnim materijalom u ograđenom prostoru gradilišta oko paviljona. Za mnoge od nas likovnih umjetnika grada Zagreba, park oko Meštrovićevog paviljona bio je mjesto sa upisanim brojnim značenjima urbane kulture, tu smo se družili nakon izložbi, po ljeti tražili hlad ispod ”Štulićeve tise”, u proljeće se divili raskošnom cvatu male magnolije, u nekim boljim vremenima dok su umjetnici u paviljonu bili slobodni u svom Domu likovnih umjetnika, a drveće i grmlje oko paviljona neometeno je raslo sa šarmom jedne urbane zelene oaze. Nastavi čitati

Javna polemika i reakcija na intervju novog dekana ALU u Jutarnjem listu: treba li stare kosture zaista ostaviti u ormarima?

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Tomislav Buntak kao novi dekan zagrebačke ALU, te ujedno i novi predsjednik HDLU-a nedavno je dao intervju za Jutarnji list (23. 6. 2018.), koji možemo vidjeti na poveznici. Sama činjenica da je netko ujedno i dekan umjetničke akademije i predsjednik jedne od najvećih strukovnih umjetničkih udruga u Hrvatskoj, daje nam naslutiti da je HDLU kao likovna udruga konačno postao ‘ispostava’ zagrebačke ALU i servis za njezine profesore, prema čemu su stvari neumitno išle zadnjih desetak godina, a sada sa ovim izborom, neki profesori sa ALU dobili su tzv. ”neograničenu moć” da odlučuju o sudbini svojih kolega i istovremeno da posve minimaliziraju utjecaj samostalnih likovnih umjetnika u udruzi HDLU.

Nije to neka tajna u strukovnim likovnim krugovima i o tome se već više puta pisalo: iskusni samostalni umjetnici u udruzi HDLU već godinama bivaju satjerani u kut, neki profesori sa ALU u raznim žirijima i komisijama samostalnim umjetnicima su često onemogućavali izlaganje u prostorima Meštrovićevog paviljona, a kada su neki samostalni umjetnici željeli u svojoj strukovnoj udruzi govoriti o problemima svoje profesije, bili su cenzurirani, čak i ozbiljno sankcionirani od istih tih nekih – profesora sa zagrebačke ALU. Naravno, to nisu radili svi profesori sa zagrebačke ALU, jer u toj ustanovi također ima kvalitetnih i korektnih ljudi, no opet i njihova kronična Šutnja također je doprinjela ovim današnjim problemima na hrvatskoj likovnoj sceni, i zato se Šutnja mora prekinuti ovom javnom polemikom, koja će tako pokušati uspostaviti i svojevrstan dijalog između samostalnih hrvatskih likovnih umjetnika i profesora sa zagrebačke ALU. Nastavi čitati

Komentar: što bi Tesla rekao o privatizaciji Meštrovićevog paviljona?

Foto: preuzeto sa stranica zagreb.hr

Foto: preuzeto sa stranica zagreb.hr

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Ovih dana HDLU je otvorio izložbu ”Nikola Tesla – Mind from the future” u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu, a izložba je mjesecima prije toga najavljivana kao ”futuristički spektakl svjetski priznate autorice Helene Bulaje Madunić”, najveći umjetnički projekt u Hrvatskoj, izložba od nacionalnog značaja, itd. U nizu hvalospjeva o spomenutoj izložbi, izostala su ovoga puta kritička mišljenja javnosti i struke, brojni tekstovi u kojima smo mogli čitati o izložbi zvučali su kao naručene reklamne kampanje, pa se na samom otvorenju tako skupila i razdragana grupa političara bez umjetnika u blizini, u zgradi Meštrovićevog paviljona, koji je donedavno bio Dom hrvatskih likovnih umjetnika, a danas skoro da je postao – nečija privatna firma. Ne ulazeći u kvalitetu same izložbe, kao ni u koncepciju autorice Bulaje Madunić, mora se progovoriti o nekim postupcima jednog od organizatora izložbe, udruge HDLU, kako nam pogled na ovo događanje ipak ne bi ostao nekritički idealiziran.

Kao što mnogi ne znaju, udruga HDLU u svom godišnjem financijskom izvještaju za 2016. godinu (može se vidjeti na stranicama RNO), ima manjak prihoda od 893. 338 kuna, i tako je već godinama u toj udruzi da se minus nekad spusti ispod milion kuna, nekad se podigne iznad, pa se malo spusti, pa se malo podigne – no uprkos tim minusima na računu, HDLU stalno dobija velike javne dotacije iz više izvora, od Ministarstva kulture i Grada Zagreba, pa su tako i za ovu izložbu samo od Gradskog ureda za kulturu Zagreb dobili 100 000 kuna (pod ”Likovna djelatnost” – 70 000 kuna i ”Inovativne kulturne i umjetničke prakse” – 30 000 kuna). Nastavi čitati

U susret 150 godina Hrvatskih društava likovnih umjetnika, 1868. – 2018.

Bukovčev portret Izidora Kršnjavog, izvor: Wikipedija, Izidor Kršnjavi

Bukovčev portret Izidora Kršnjavog, izvor: Wikipedija, Izidor Kršnjavi

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Na stranicama Hrvatskog društva likovnih umjetnika prošle godine objavljen je poziv na Panel povodom 150 godina HDLU-a, koji se može vidjeti ovdje, a koji je ipak kod mnogih umjetnika i članova različitih strukovnih udruga izazvao brojna pitanja.

Naime, u ovom trenutku na stranicama Ministarstva kulture na linku, vidimo da u Hrvatskoj postoji čak 10 Hrvatskih društava likovnih umjetnika i jedna Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, te su sva ta društva na ovaj ili onaj način, odvajanjem i osamostaljivanjem proistekla iz onog prvobitnog Društva umjetnosti, koje je utemeljeno na inicijativu Izidora Kršnjavog, 22. kolovoza 1868. Dakle, ako bi netko trebao 2018. slaviti 150 godina od utemeljenja prvog Društva umjetnosti, to bi onda trebala biti sva ova redom nabrojana društva sa popisa Ministarstva kulture: HDLU, HDLU Dubrovnik, HDLU Istre, HDLU Rijeka, HULU Split, HDLU Zadar, HDLU Međimurja, HDLU OsijekHDLU Zagreb, HDLU Varaždin i ULUPUH. U tom smislu, HDLU u Meštrovićevom paviljonu radi grešku kada tvrdi da je samo on nasljednik starog Društva umjetnosti, a što ćemo objasniti u daljenjem tekstu, kroz povijesni pregled razvoja hrvatskih gradskih i županijskh društava likovnih umjetnika. Nastavi čitati

Komentar o predstojećem 33. salonu mladih, pod nazivom ” Troškovnik ”

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Jedan od problema sa kojim će se nova ministrica kulture, dr. sc. Nina Obuljen Koržinek trebati pozabaviti, a sa kojim su se odbijali baviti dosadašnji ministri kulture u zadnjih nekoliko mandata, jeste i privatizacija nekih strukovnih udruga u kulturi, kao i prostora u kojima one borave.

Konkretno, radi se o Hrvatskom društvu likovnih umjetnika u zgradi Meštrovićevog paviljona u Zagrebu, a koje se intenzivno privatizira i komercijalizira svoje aktivnosti od 2009. godine do danas, što uostalom još 2009. priznaje i današnji upravni odbor udruge, u tekstu na linku, gdje kažu: ” Ukoliko neka firma ili agencija želi organizirati ” event ” u Domu HDLU, procedura je sljedeća – obraća se molbom UO ili ravnatelju, koji to opet predlaže UO, obavezuje se novčano donirati programske aktivnosti HDLU i sa organizatorom ” eventa ” sklapa se ugovor, kojim se reguliraju odnosi…. ” Dakle, još od 2009., Meštrovićev paviljon počeo se privatizirati iznajmljivanjem prostora različitim firmama ili agencijama za novčane ” donacije ”, iako svi dobro znamo da udruge za donacije ne bi trebale davati nikakvu protu-činidbu, jer ako daju protu-činidbu, konkretno iznajme prostor udruge za novce – onda tu u pitanju više nije donacija kao neoporezivi izvor prihoda, nego je u pitanju gospodarska djelatnost udruge.

U tom kontekstu, jako zabavno ovih dana zvuči i naziv i koncepcija predstojećeg 33. salona mladih, ” Troškovnik ”, a koji bi, između ostalog, imao za cilj ” preispitati modele financiranja umjetničkog rada, kao i egzistencije mladih umjetnika. ” Nastavi čitati

Komentar: ” Društvo Spektakla ” u strukovnim likovnim udrugama

Foto: K. Gojanović

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Neobično me ovih dana zabavlja činjenica da je godinu dana nakon mog objavljenog teksta ” Umjetnik u društvu Spektakla ” ( link ), i Josip Zanki kao predsjednik HDLU-a također u konceptu skupne izložbe, koji supotpisuje sa litvanskim kulturnim antropologom Gintautas Mažeikisom, odlučio na svoj način obraditi istoimeno djelo Guya Deborda, ” Društvo spektakla ”. Cilj projekta je, kako HDLU najavljuje izložbu i ostala događanja oko nje – ” redefinirati i rekontekstualizirati nasljeđe djela Društvo spektakla kao instrumentarija novih teorijskih i umjetničkih alternativa putem novih čitanja, ali i kritika današnjeg Društva samospektaklizacije. ”

Ne znamo više koji je ovo po redu projekt Predsjednika HDLU-a koji se izvodi u Meštrovićevom paviljonu, također ne znamo ni koliki je budžet čitave izložbe, te hoće li se, kako i kome djeliti autorski honorari, jer  takve stvari u  HDLU-u naprosto nije poželjno pitati, ali ono što definitivno znamo jest to da je HDLU sve manje i manje Društvo likovnih umjetnika, a sve više postaje Društvom nekih drugih profesija, pri čemu je dio hrvatskih likovnih umjetnika vrlo nezadovoljan zbog te činjenice, a o čemu se ovih dana moglo čitati i na službenoj facebook stranici HDLU-a. Nastavi čitati

Komentar o natječaju za ravnateljicu Hrvatskog društva likovnih umjetnika

Meštrovićev paviljon u Zagrebu, izvor: hr.wikipedia.org

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Ovih dana Hrvatsko društvo likovnih umjetnika ( HDLU ) objavilo je natječaj za ravnatelja/icu, kojega možete vidjeti ovdje, a trajati će do 1. ožujka 2016. Ukoliko se ovaj natječaj ne raspisuje samo zbog toga da bi se sadašnjoj ravnateljici produžio mandat ( jer takvih natječaja u HDLU-u već je i bilo ), ipak bi bilo dobro da se na taj natječaj prijave i neki novi ljudi, kako bi hrvatski likovni umjetnici imali priliku na čelu svoje velike strukovne udruge dobiti konačno jednog kvalitetnog ravnatelja/icu, a koji će razumjeti njihove profesionalne probleme. No vidjet ćemo zapravo hoće li se želje umjetnika i ostvariti, jer kada se malo osvrnemo u prošlost, možemo se sjetiti jednog drugog natječaja za ravnateljicu HDLU-a, koji se održao 2012. godine, a o kojemu ipak treba reći par riječi da se ukaže na jednu nezgodnu praksu provođenja natječaja, na kojemu svi pristupnici nisu imali jednak tretman, nego su jedni bili povlašteniji od drugih. Nastavi čitati