Komentar: gdje nestaju slike likovnih umjetnika u Hrvatskoj?

Krešimira Gojanović, ”Veliki Meštar sviju Hulja – dvoglavi”, tuš na papiru, 40×30 cm

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Izbori nam dolaze i političari nam ovih dana prikazuju stanje u Hrvatskoj u nekoj ‘bajkovitoj’ perspektivi, obećaju veće plaće, borbu protiv korupcije, nove zakone, specijalno je i ministrica kulture prepuna uzbuđenog oduševljenja kad priča o obnovi Zagreba u nekoj tamo budućnosti, kao da je zaboravila da joj je za njenog mandata zbog nestručne procedure i nesposobnih suradnika propalo već nekoliko obećanih zakona, a nekih koje je obećala, nije se ni primila u četiri godine mandata, napr. zakona koji bi sredio koruptivni kaos po mnogim kulturnim vijećima, kakav imamo danas.

No bitno je da je njena administracija sustavno optuživala umjetnike da premalo zarađuju zato jer su radili ”na crno” i nisu plaćali poreze i koliko god su joj likovni umjenici pokušavali dokazati da se slike danas teško prodaju i po galerijama u centru Zagreba i mnoge prodajne galerije su ili propale ili posluju sa velikim dugovima, koji se opet prebijaju preko leđa umjetnika, ništa to nije pomagalo i neosjetljiva birokracija i dalje je nastavljala tretirati umjetnike poput nekih zlonamjernih poreznih inspektora, pokušavajući iz njih izvući i zadnju kap krvi, kao što je u ovoj državi to već prije napravljeno i sa tisućama uništenih hrvatskih obrtnika, za čije tržišne probleme država također nije imala razumijevanja.

Komentar: sve greške ministrice kulture prema hrvatskim umjetnicima i zbog čega nam nužno treba novi ministar/ica kulture

Krešimira Gojanović, ”Vrijeme tišine – kraljica od kruha i kolača”, tuš u boji na papiru, 70×50 cm

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Kriza sa virusom COVID-19 koju je istovremeno pratila i svojevrsna ‘kriza’ sa umjetničkim potporama u režiji Ministarstva kulture pod mandatom ministrice Obuljen Koržinek, gdje brojni hrvatski umjetnici nisu dobili svoju potporu jer su premalo zarađivali, navela je i mnoge likovne umjetnike da se duboko zapitaju o smislu svega ovoga što mi danas radimo na hrvatskoj umjetničkoj sceni.

Nakon nekoliko godina žestokih prosvjeda protiv ”zakona za umjetnike”, kojega je na kraju Obuljen Koržinek ipak napustila, neke ideje iz tog zakona nastavile su se vući i dalje i preslikale su se na kriterije za dodjelu umjetničkih potpora, tako što je ministrica kulture unijela podjele među umjetnike na one ”siromašnije” i one ”bogatije”, jer je podjelila dvije vrste potpora, one veće i one manje, prema kriteriju ”tko više zarađuje, ima veću potporu, a tko zaradi manje, manja mu je i potpora”. S napomenom i da ima jako puno umjetnika, koji nisu dobili nikakvu potporu, jer u 2019. nisu ništa zaradili od svog umjetničkog rada, i takvih umjetnika još uvijek puno ima i po profesionalnoj udruzi HZSU, kao i po ostalim strukovnim umjetničkim udrugama.

‘Kaznena ekspedicija’ ministrice kulture na HDLU Zagreb zbog traženja njezine ostavke, i odgovor HDLU Zagreb ministrici

Predstavnici HDLU Zagreb ispred Ministarstva kulture, rujan 2019.

Konačno smo dočekali rezultate Poziva Ministarstva kulture RH za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2020. godinu, u kategoriji vizualnih umjetnosti, gdje smo odmah vidjeli da je naš HDLU Zagreb ove godine dobio 0 kuna – na linku – za Izložbeni program HDLU Zagreb u 2020. godini i 2. zagrebački festival crteža 2020.

Usprkos tome što smo za 2019. predali uredne izvještaje Ministarstvu kulture nakon uspješno odrađenih programa (sve naše organizirane izložbe od 2016. do danas mogu se vidjeti na linku) – ministrica kulture odlučila je pokazati čvrstu ruku našoj udruzi HDLU Zagreb, jer smo mi već dva puta tražili njezinu ostavku: prvi put krajem rujna 2019., što se može vidjeti na linku, i drugi put smo tražili ministričinu ostavku prije nekoliko dana, kao podrška umjetnicima iz HZSU-a, što se može vidjeti na linku.

A sada nakon ovih rezultata Javnog poziva, ostavku od ministrice kulture Obuljen Koržinek tražimo – i treći put.

HDLU Zagreb poziva samostalne hrvatske umjetnike na samo-organiziranje protiv novog zakona o umjetnicima

Ministrica kulture ovih dana davala je neke intervjue i prema svemu sudeći, minimalni cenzus za likovne umjetnike u novom zakonu za umjetnike je nešto od čega ona neće odustati. Pri tom se stvari oko tog zakona cijelo vrijeme zadržavaju na površini bitnih pitanja: bavimo se napr. time gdje će raditi administracija HZSU-a, u Ilici ili u Ministarstvu kulture, a nitko se ne pita – šta će biti sa onih cca 200 umjetnika, koji će zbog minimalnog cenzusa biti izbačeni iz HZSU-a? Gdje s njima – nazad na Zavod za zapošljavanje?? Prekvalificirati ih u konobare, sezonske radnike, trgovce….???

Obrisati ih krpom kao da nikad nisu postojali, jer ministrica kulture očito ne razumije te paradokse: profesionalni likovni umjetnici sve ove godine zadovoljavali su strukovne uvjete i da bi to mogli napraviti, imali su velike troškove oko produkcije svoga rada, organizacije svojih izložbi u hrvatskim galerijama i muzejima, gdje često puta uopće nisu bili plaćeni za svoj rad, a morali su sami podmirivati i troškove promotivnog materijala, uz brojne ostale troškove vezane uz organizaciju neke izložbe.

Priopćenje za javnost: tražimo ostavku ministrice kulture Obuljen Koržinek zbog ignoriranja problema na hrvatskoj likovnoj sceni i izbacivanja 11 likovnih umjetnika iz Meštrovićevog paviljona

Poštovani predstavnici hrvatske kulturne javnosti,

16. rujna 2019., predstavnici HDLU Zagreb, Gojanović i Štimec bili su na sastanku sa ministricom kulture Obuljen Koržinek i tamo su ministrici ispostavljeni veliki problemi i nepravde koje se dešavaju zadnjih godina na hrvatskoj likovnoj sceni. Za neke od tih problema, kao i ministrica kulture, odgovorni su i ljudi, koje je ministrica kulture zaposlila u Ministarstvu kulture – jednog u kulturnom vijeću za vizualne umjetnosti (Tomislav Buntak) i drugog u Radnoj skupini za novi zakon o umjetnicima (Josip Zanki), obojica su usput i profesori na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti i angažirani u upravi udruge HDLU iz Meštrovićevog paviljona.

Ta dva čovjeka koji rade u radnim skupinama Ministarstva kulture u mandatu Obuljen Koržinek, ujedno su u zadnje dvije godine izbacili 11 umjetnika iz Meštrovićevog paviljona, i to na način koji pomalo nalikuje metodama iz zloglasne Bijele knjige iz hrvatske prošlosti: umjetnici su izbačeni iz Meštrovićevog paviljona bez prava na obranu pred svojim kolegama, i samo zato jer su bili istovremeno članovi udruge HDLU iz Meštrovićevog  paviljona i naše nove udruge HDLU Zagreb – usprkos tome što naš hrvatski Ustav garantira građanima Hrvatske slobodu udruživanja.

Komentar: muke po likovnom ‘klasteru’ i daljnja konfuzija oko novog Zakona o umjetničkoj djelatnosti

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika iz Meštrovićevog paviljona na svojim stranicama objavilo je poziv svojim članovima da dođu na tribinu, vezanu uz novi Zakon o obavljanju umjetničke djelatnosti – na poveznici.

Novi Zakon za umjetnike izrađuje Radna skupina koja se može vidjeti ovdje. Ono što većina javnosti ipak ne zna, jest to da je sam proces biranja članova Radne skupine za donošenje novog zakona, u nekim umjetničkim djelatnostima bio potpuno netransparentan. Još 2017., Ministarstvo kulture je u svojim prostorima iniciralo sastanak sa predstavnicima nekih strukovnih udruga u kulturi, ali ne i sa svim strukovnim udrugama! Neke udruge uopće nisu bile pozvane na taj prvi sastanak u Ministarstvo kulture, te do dana današnjeg, od ministrice kulture nismo dobili nikakvo objašnjenje zašto je Ministarstvo neke udruge uključilo, a neke potpuno isključilo.

Nadalje, pozvane udruge na sastanku u Ministarstvu kulture još 2017. dobile su zadatak da formiraju tzv. klastere po umjetničkim djelatnostima. Mnoge udruge bile su zbunjene tim terminom ”klaster”, koji bi više odgovarao tipu udruživanja gospodarskih subjekata koji žele udruženo nastupati na stranom, konkurentskom tržištu, kao što postoje napr. klasteri automobilske, poljoprivredne ili drvne industrije, i sl. Umjetnicima u njihovim udrugama nije bilo jasno zašto se Ministarstvo nije direktno obratilo svim do tada postojećim strukovnim udrugama u kulturi, i posebno, kako se Zakon ipak donosi za profesionalne umjetnike, glavna udruga koju je tu nešto trebalo pitati, trebala je biti Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika sa svojim članovima i djelatnicima.