Perzefona

U Galeriji Vladimir Filakovac (Kulturni centar, Dubrava 51 a, Zagreb) u ponedjeljak, 5. srpnja 2021. u 20 sati otvara se izložba akademske slikarice Krešimire Gojanović pod nazivom ”Mala retrospektiva”. Izložbu će otvoriti voditelj galerije Vladimir Filakovac, Svebor Vidmar, a moći će se pogledati do 30. srpnja 2021., radnim danom od 10 do 20 sati, ulaz je slobodan. Otvorenje izložbe održat će se u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama.

Iz predgovora Svebora Vidmara: U borbi protiv carstva sjena

Već u doba antičke Grčke, mitološke priče su ondašnjem puku, bez obzira radilo se o plemenitima ili robovima, predstavljale na metafizičkoj razini sve njihove egzistencijalne težnje nad čijim sudbinama su neprestano bdjeli strogi bogovi s Olimpa. Miješali su im se bez zadrške u život, stvarajući pritom različite prepreke i probleme. Ako bi se pojedini zadatci u njihovoj režiji uspješno obavili ili ne obavili, to bi rezultiralo besmrtnom slavom ili smrću. Pojedini od tih sretnika bili su opjevani kao heroji i ovjenčani lovorikama za buduće naraštaje (sjetimo se samo poluboga Herakla), dok bi ostali, s manje sreće, završili u Hadu, podzemnom svijetu. Nastavi čitati →

U knjižnici Dugave (Sv. Mateja 7, Dugave – Zagreb), od 21. ožujka 2017. do 18. travnja 2017. može se pogledati ”Proljetna izložba crteža i slika” Krešimire Gojanović, radnim danom od 08 do 20 sati i subotom od 08 do 14 sati.

Iz recenzije Eugena Borkovskog: ”Mitske teme i akteri koje umjetnica vabi na podlogu, progovaraju i o samoj autorici. Čini nam se da sama sa sobom izvodi eksperiment, pa se načas poistovjećuje s Perzefonom, Šumskom ženom, Kerberom, harlekinom….Ona se ritualnim oblikovanjem, potezom, bojom, tonom upušta u osobni obred, koji ne može proći bez uživljavanja. Ritam energija oduvijek fascinira ljude koji ga slute ili mogu osjetiti. Krešimira Gojanović nudi razigranu energiju, često i sama skupljajući i jedva ju zaustavljajući u pojedinom radu. Umjetnica na podlozi bez poštovanja miješa stilove i načine interpretacije oblika. Tu je, na istom radu prisutan zapadni način prezentacije oblika, ali i izdvajanje važnog oblika na način sličan nekom kineskom umjetniku / pisaru. Tako, stilske karakteristike podastiru ideju Istoka unutar konvencija Zapada…..Na kraju ove, a na mogućem početku neke nove interpretacije, čini se kao da Krešimira antičke likove uvodi u domaće krajeve. Ili, moguće je da na rubu sarkazma, domaće likove uspoređuje s antičkim? Na razmeđi ludičkog i oniričkog, umjetnička vizualna konfrontacija mita i realnosti ujedinjuje ove radove. Podastrte likove možemo poistovjetiti sa susjedima, poznanicima, doživjeti ih u realnim socijalnim odnosima.”