Trebamo li razumjeti sliku ? ( 2. dio )

Pablo Picasso: Guernica, 1937., ulje na platnu, 349,3 x 776,6 cm, Madrid, Museo Nacional Centro de Arte Reina Sofia

Napisala: Vlasta Pastuović Aleksić, dipl. slik.

Picasso je imao stajalište da ” slika može priopćiti neku poruku samo u onom slučaju, ako sadrži ulomak prepoznatljive vidljive stvarnosti. ” ( Horvat Pintarić, 2012., 255. ) Bio je uvjeren ” da je prisutnost vidljivog i raspoznatljivog svijeta u slici, znak za raspoznavanje prisutnosti drame čovjeka ”. ( Horvat Pintarić, 2012., 256. ) ” Njegovo djelo ostaje neshvatljivo gotovo u istoj mjeri, kao i djela suvremene apstraktne umjetnosti. “ ( Horvat Pintarić, 2012., 256. )

” Guernica “ je prikaz Picassovog osjećaja jeze na strahote španjolskog građanskog rata. ” Guernica ” predstavlja Picassovu osobnu interpretaciju bombardiranja. ” Krikovi djece, krikovi žena, krikovi ptica, krikovi cvijeća, krikovi drveća i kamena, krikovi cigli, namještaja, kreveta, stolaca, zavjesa, lonaca, mačaka, papira, krikovi pomiješanih mirisa, krik dima koji vas hvata za gušu, krici kuhaju u velikom kotlu, krici ptica koje padaju kao kiša u more. 1 – Picassov je komentar na građanski rat. ” Guernica ” je bila napadana sa svih strana, nazivana ‘ degenerativnom slikom ‘ i dehumanom umjetnošću. Jednako tako, Picassova defigurirana figura trećeg, četvrtog i petog desetljeća izazvala je i još izaziva nakaradne komentare širokih krugova muzejskih i galerijskih posjetilaca. Razumijete li kineski ? – tako odgovara Picasso na primjedbu neke ljubiteljice njegova slikarstva – da ne razumije jezik njegove umjetnosti. Nastavi čitati

Trebamo li razumjeti sliku ? ( 1. dio )

Pablo Picasso, Gitara, 1913., ugljen, olovka, tinta i kolaž, New York, Museum of Modern Art

Pablo Picasso, Gitara, 1913., ugljen, olovka, tinta i kolaž, New York, Museum of Modern Art

Napisala: Vlasta Pastuović Aleksić, dipl. slik.

” Svi žele razumjeti umjetnost. Zašto ne pokušamo razumjeti cvrkut ptica ? Zašto volimo noć, cvijeće, sve oko sebe, a ne pokušavamo ih razumjeti ? Ali, kad je riječ o slici, ljudi misle kako je moraju razumjeti. Kad bi samo znali da umjetnik radi prije svega iz nužde, da je on sam beznačajan djelić svemira, i da mu ne treba pridavati više važnosti, nego bilo čemu drugom što nam se na svijetu sviđa, iako ga ne možemo objasniti. Oni koji pokušavaju objasniti slike, mlate praznu slamu. “ ( Picasso )1

” Svi mi primjećujemo da znanstvenoj literaturi nerijetko još i danas nedostaju slikovni materijali i da su mnogi visokoobrazovani ljudi ” vizualno nepismeni ”, jer pripadaju generaciji čije se obrazovanje sastojalo u čitanju tekstova. ( Peter Burke, 2003. )2

Postavlja se pitanje, je li jedini razlog needuciranost u korištenju slike ili se moguće ipak radi o strahu da bi vizualnost mogla uništiti pismenost, o strahu od gubitka pisane riječi ? Vrlo vjerojatno se to može smatrati razlogom otpora slici. Postoje, dakako, i brojni drugi razlozi zbog kojih se govornom jeziku pridaje toliko značenje. Povijesno gledano, to je jezik koji ne služi samo komunikaciji, on je služio i još uvijek služi npr. kulturnim i političkim ciljevima. Njegova je uloga iznimno velika u vrijeme stvaranja nacionalnih država u Europi 19. stoljeća. Jezik se smatra najvažnijim elementom kulturnog identiteta jedne zemlje. Nastavi čitati