”6. Zagrebački ljetni likovni salon 2022 – Hrvatska književnost u djelima likovnih umjetnika”, izložba članova i prijatelja HDLU Zagreb u Galeriji Kontrast

U ponedjeljak, 4. srpnja 2022. u 19 sati u Galeriji Kontrast (Kulturni centar, Dubrava 51 a, Zagreb), otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ‘’6. Zagrebački ljetni likovni salon 2022 – Hrvatska književnost u djelima likovnih umjetnika’’. Izložba će se moći pogledati do 30. srpnja 2022., radnim danom od 10 do 20 sati, ulaz je slobodan. Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH.

Izlažu: Anđelko Brkić, Vedran Bukovina, Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Marija Čingel, Andreja Dujnić Žmirić, Juraj Jonke, Vanda Jurković, Valentina Kasapović, Kristinka Klarić, Miroslava Kos, Luka Koščak, Rada Marković, Mirjana Marović, Jelena Martinović, Zvonko Petanović, Višnja Peter, Laura Šarabok, Matej Škarica, Alenka Tominac, Ljiljana Tršan, Mladen Žunjić. Nastavi čitati

Fotoreportaža: u Galeriji Kontrast otvoren je ”Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – priče, bajke i basne”

U ponedjeljak, 1. srpnja 2019. u Galeriji Kontrast (Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb), otvorena je skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ‘’Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – priče, bajke i basne’’. Izložbu su otvorili Svebor Vidmar ispred Narodnog sveučilišta Dubrava i Krešimira Gojanović ispred HDLU Zagreb. Zagrebački ljetni likovni salon 2019 podržan je sredstvima Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i moći će se pogledati do 25. srpnja 2019. Ulaz je slobodan.

Svoja djela su izložili: Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Marija Čingel, Lora Elezović, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Marsela Hajdinjak, Juraj Jonke, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Miroslava Kos, Luka Koščak, Marija Kruljac, Paula Kunc, Iva Lulić, Rada Marković, Višnja Peter, Petra Popović, Luka Petrač, Laura Šarabok, Matej Škarica i Mladen Žunjić.

Pogledajte fotoreportažu sa otvorenja!  Nastavi čitati

”Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – priče, bajke i basne”, izložba članova i prijatelja HDLU Zagreb u Galeriji Kontrast

U ponedjeljak, 1. srpnja 2019. u 19 sati u Galeriji Kontrast (Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb), otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ‘’Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – Priče, bajke i basne’’. Izložba će se moći pogledati do 25. srpnja 2019. Ulaz je slobodan. Izložba je potpomognuta sredstvima Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Izlažu: Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Marija Čingel, Lora Elezović, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Marsela Hajdinjak, Juraj Jonke, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Miroslava Kos, Luka Koščak, Marija Kruljac, Paula Kunc, Iva Lulić, Rada Marković, Višnja Peter, Petra Popović, Luka Petrač, Laura Šarabok, Matej Škarica i Mladen Žunjić. Nastavi čitati

Natječaj za sudjelovanje na izložbi ”Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – priče, bajke i basne”

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb već treću godinu za redom organizira ”Zagrebački ljetni likovni salon”, koji će se ove godine održati u srpnju 2019. u Galeriji Kontrast (Dubrava 51a, Zagreb), pod nazivom ”Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – priče, bajke i basne” i biti će posvećen književnosti za djecu i mlade.

Ove godine osim članova HDLU Zagreb, odlučili smo na izložbu pozvati umjetnike iz drugih umjetničkih udruga u Zagrebu i zagrebačkoj županiji, a također i umjetnike koji nisu članovi strukovnih udruga, ali njihova djela odgovaraju koncepciji natječaja. Ovom izložbom istovremeno želimo podržati Nacionalnu strategiju poticanja čitanja, potaknuti likovne umjetnike da se prisjete basni, bajki, priča i romana koje su čitali kao djeca, te da ih sagledaju iz današnje perspektive odraslih osoba, slikajući one poruke i prizore iz tih djela, koji su kasnije pripomogli u formiranju njihovih vrijednosti kao odraslih osoba, kao i u razvoju njihove imaginacije i estetskih ukusa.

Djela na koja bi se likovno referirali, umjetnici bi sami odabrali po svom slobodnom izboru, te bi svojim likovnim impresijama pokušali današnjoj djeci i mladima približiti različita književna djela i potaknuti u njima poriv za čitanjem, kao i za kreativnom interpretacijom pročitanog. Nastavi čitati

Intervju sa umjetnikom: Svebor Vidmar

Svebor Vidmar

Razgovor vodila: Krešimira Gojanović

Svebor Vidmar rođen je 1973. godine u Zagrebu. Maturirao je 1992. godine na Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu, slikarski odjel, u klasi prof. Duška Maleševića. Godine 1997. dobio je stipendiju u Kulturzentrum BINZ 39, Scuol u Švicarskoj. Diplomirao je 1999. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, nastavnički odjel, slikarski smjer, u klasi prof. Miroslava Šuteja. Iste godine primio je Nagradu Zagrebačke banke za najbolji diplomski rad. Godine 2000. primljen je u Hrvatsko društvo likovnih umjetnika.

Od 2001. do 2005. godine bio je član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Od 2006. godine radi kao viši stručni suradnik – voditelj Galerije Vladimir Filakovac pri Narodnom sveučilištu Dubrava. Godine 2008. postao je članom Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, u Sekciji za ilustraciju, karikaturu, strip, animirani film i primijenjeno slikarstvo. Godine 2013. postao je članom Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Godine 2018. dobio je Otkupnu nagradu Gradskog ureda za kulturu grada Zagreba na Petom hrvatskom trijenalu crteža. Objavljivao je ilustracije u časopisima: Smib, Radost, Zvrk, Zvrkov prvi i drugi razred, Tintilinić i Večernji list. Dosad je objavio pedesetak priča za djecu i odrasle. Živi u Zagrebu. Nastavi čitati

Virtualna izložba: Priče iz Hrama Umjetnosti

K. Gojanović: ” U carstvu Minotaura ”, crtež tuš na papiru, 2015.

Napisala i nacrtala: mr. art Krešimira Gojanović

Priče iz Hrama Umjetnosti su priče o jednom društvu, gdje se Umjetnost oduvijek miješala sa Politikom, a stvarnost sa mitologijom u jednom tranzicijskom vremenu, dok smo tražili svoj identitet između onoga što su od nas htjeli da budemo – razni Vlastodržci, i onoga što smo stvarno bili – mi likovni umjetnici. U Hramu imaginarnog Minotaura, koji je bio polu čovjek, polu bik i divlje biće željno moći, svake godine završavali su mladići i djevojke, žrtvovani u njegovom Labirintu, u kojemu su lutali, posve neupućeni i nepodučeni u ono što ih sve čeka na tom putu.

U Hramu je i Saturn uvijek iznova proždirao svoga sina, kao Starci koji koče mlade, jer su i njih neki davni Starci kočili u njihovoj mladosti, pa se ” grijeh otaca ” simbolički uvijek prenosio na svaku novu generaciju. Bilo je tu i Nimfi koje su padale kao pokošene pred srednjovječnim Satirima, a nakon toga nestajale su u hodnicima Labirinta, da više nikad ne budu pronađene….

Nastavi čitati