Natječaj za Ljetnu virtualnu fotografsku izložbu 2020.

Unazad nekoliko godina, HDLU Zagreb svake godine na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici” organizira ”Ljetnu virtualnu fotografsku izložbu”, a ove godine sa neizvjesnošću oko virusne pandemije, razne virtualne izložbe radili smo intenzivnije nego ikad prije i u tom smislu nastavljamo i dalje. Ove godine tema Ljetne virtualne fotografske izložbe je ”Sloboda u prirodi”, te vas pozivamo da nam pošaljete vaše fotografije koje vas asociraju na taj osjećaj potpune opuštenosti i povezanosti sa prirodom, njezinim elementima, florom, faunom, da se zaputite prema prirodi poput nekih istraživača koji uočavaju različite eko sisteme u svoj njihovoj raznolikosti, od najsitnijih detalja, preko šire cjeline.

Natječaj je otvoren za umjetnike iz svih strukovnih udruga u Hrvatskoj, ali i umjetnike koji nisu u udrugama, a također i za umjetnike izvan Hrvatske koji prate naš portal i žele se priključiti. Do tri vaše fotografije nam možete poslati na mail udruge HDLU Zagreb: hdlu.zagreb@outlook.com sa vašim imenom, prezimenom, nazivom fotografija i eventualno kraćim opisom gdje ste ih snimili – do 26. 7., a nakon toga ćemo 1. 8. postaviti virtualnu izložbu na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici” i svim odabranim autorima poslati link na nju.

Neke prethodne ”Ljetne virtualne fotografske izložbe” možete vidjeti ovdje (2018.) i ovdje (2019.).

Komentar: gdje nestaju slike likovnih umjetnika u Hrvatskoj?

Krešimira Gojanović, ''Veliki Meštar sviju Hulja - dvoglavi'', tuš na papiru, 40x30 cm

Krešimira Gojanović, ”Veliki Meštar sviju Hulja – dvoglavi”, tuš na papiru, 40×30 cm

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Izbori nam dolaze i političari nam ovih dana prikazuju stanje u Hrvatskoj u nekoj ‘bajkovitoj’ perspektivi, obećaju veće plaće, borbu protiv korupcije, nove zakone, specijalno je i ministrica kulture prepuna uzbuđenog oduševljenja kad priča o obnovi Zagreba u nekoj tamo budućnosti, kao da je zaboravila da joj je za njenog mandata zbog nestručne procedure i nesposobnih suradnika propalo već nekoliko obećanih zakona, a nekih koje je obećala, nije se ni primila u četiri godine mandata, napr. zakona koji bi sredio koruptivni kaos po mnogim kulturnim vijećima, kakav imamo danas.

No bitno je da je njena administracija sustavno optuživala umjetnike da premalo zarađuju zato jer su radili ”na crno” i nisu plaćali poreze i koliko god su joj likovni umjenici pokušavali dokazati da se slike danas teško prodaju i po galerijama u centru Zagreba i mnoge prodajne galerije su ili propale ili posluju sa velikim dugovima, koji se opet prebijaju preko leđa umjetnika, ništa to nije pomagalo i neosjetljiva birokracija i dalje je nastavljala tretirati umjetnike poput nekih zlonamjernih poreznih inspektora, pokušavajući iz njih izvući i zadnju kap krvi, kao što je u ovoj državi to već prije napravljeno i sa tisućama uništenih hrvatskih obrtnika, za čije tržišne probleme država također nije imala razumijevanja. Nastavi čitati

Komentar: O mobingu u hrvatskoj kulturi

K. Gojanović, ''Susret sa tamnom sestrom'', crtež tuš na papiru

K. Gojanović, ”Susret sa tamnom sestrom”, crtež tuš na papiru

Napisala: mr. art Krešimira Gojanović

Biti žrtva sustava u hrvatskoj kulturi nešto je o čemu se ne piše puno, znamo za mnoge primjere kršenja ljudskih i radnih prava ljudi u nekim drugim sektorima i profesijama, no kad je kultura u pitanju, rijetko ćemo čuti da netko izlazi u javnost i žali se na mobing, pa se tako stječe pogrešan dojam da mobinga na kulturnoj sceni u Hrvatskoj uopće i nema.

Općenito žrtvama mobinga u kulturi nije lako: čak i oni rijetki pojedinci koji su se odlučili progovoriti, koji su skupili hrabrost da izađu u javnost, obrate se institucijama, raznim ministarstvima, pravobraniteljima za ljudska prava, inspekcijama, sudovima, i sl. – često od svih tih institucija uopće nisu bili shvaćeni, jer iz nekog razloga u Hrvatskoj žrtve nisu uvijek dobro prihvaćene kad razbiju okove šutnje i progovore o svojim problemima, i žrtve, ne samo u kulturi, nego i sve moguće druge – naprosto u Hrvatskoj nisu uvijek podržane na pravi način, a razlog ovome su neki duboko zakopani nesvjesni obrasci u kolektivnom društvenom biću. Nastavi čitati