Predstavljanje umjetnika: Zlatko Isaković – Lula

Zlatko Isaković Lula

Zlatko Isaković – Lula rođen je 1952. u Cerniku (Nova Gradiška), školovao se i živi u Zagrebu. Likovnom stvaralaštvu teži od samog djetinjstva, crpeći inspiraciju iz prirode i vlastitog unutarnjeg svijeta, a nakon 1996. godine potpuno se prepušta likovnom izražavanju i razvija vlastita umijeća kroz sve crtačke i slikarske tehnike, uz povremeno stručno vodstvo akademskih slikara iz Zagreba. Izlagao je na više skupnih žiriranih izložbi i jednoj samostalnoj, a brojni radovi mu se nalaze kao stalni postav u galerijama, crkvama, bolnicama i privatnim zbirkama. Od 2016. član je HDLU Zagreb.

U svom slikarstvu, u tehnici akrila, gvaša i akvarela, Zlatko se studiozno posvećuje kolorističkom istraživanju motiva pejzaža i mrtve prirode, težeći ka čistim i svježim bojama, jakim kontrastima i dinamičnim kompozicijama sa dubinskom perspektivom, koja je dodatno naglašena nesputanom gestom i izražajnim kolorističkim detaljima u prvom planu. Uporedo sa slikarskim tehnikama, Zlatko usavršava i svoju crtačku tehniku, koristeći tuš, olovku i lavirani tuš, te razvija bogatstvo linije, sučeljavajući oštre poteze pera sa prozračnim potezima kista, s kojima osjenčava motive gradskih veduta, ali i sakralne motive. Nastavi čitati

Teorija struna / Teorija svega u modernoj slikarskoj praksi (tušem)

Alfred F. Krupa, "Pjeskarski čamac na ušću Kupe i Korane", labudovo pero - crni i bijeli tuš na nebijeljenom Wenzhou papiru, 46x99 cm, 2018. Foto: Matea Štedul

Alfred F. Krupa, “Pjeskarski čamac na ušću Kupe i Korane”, labudovo pero – crni i bijeli tuš na nebijeljenom Wenzhou papiru, 46×99 cm, 2018. Foto: Matea Štedul

Autor: Alfred (Freddy) Krupa, mag.art.

”Postoje mnoge zajedničke veze između znanosti i umjetnosti. Oboje počinju s primjećivanjem i bilježenjem obrazaca – prostornim uzorcima, obrascima u vremenu, obrascima procesa i ponašanja. Oboje razrađuju, preoblikuju i konačno povezuju uzorke, prirodu i značenje, što se u početku činilo kao nepovezano. I umjetnost i znanost su uključeni u tranzicije poredak – poremećaj i stvaranje napetosti i olakšanje napetosti. Oba nastojanja duboko su ukorijenjena u kulturi i baštini; oboje proširuju našu svijest i osjetljivost na ono što se događa u prirodi i u nama samima.“ (Dr. Frank Oppenheimer (1912. – 1985.) Američki fizičar čestica, osnivač Exploratoriuma u San Franciscu)

Najveći znanstvenici su i umjetnici.“ (Albert Einstein (1879-1955), iz ”The Expanded Quotable Einstein”, koji je sakupila i uredila Alice Calaprice, 2000., str. 245)

Nakon što sam objavio članak pod naslovom ‘Sumi-e slikarstvo iz perspektive tradicionalno akademski obrazovanog europskog umjetnika’ * u 2013. za magazin ”Beyond Calligraphy”, primio sam nekoliko zahtjeva za razjašnjavanjem (i proširenjem) nekih točaka i teza koje sam tamo predstavio. Ovdje ću pokušati objasniti ono što bih mogao nazvati ”verbalizacijom čina oživljavanja temeljnog kognitivno-kreativnog procesa”, kojeg sam intuitivno primijenio gotovo od samog početka svog izražaja kao slikara i crtača i kasnije namjerno u razdoblju dužem od 20 godina. Nastavi čitati

Virtualna izložba: aktovi Ingrid Runtić

U ovim vrućim ljetnim danima i uz najavu kraće ljetne pauze na našem portalu, koja će trajati do 1. 8. 2015., pozivamo vas da razgledate muške i ženske aktove naše suradnice ak. slik. Ingrid Runtić u različitim crtačkim tehnikama, od ugljena i tuša, sve do uljanih pastela.

Ingrid Runtić: ženski i muški aktovi u crtežu