Izložba Daniele Ratkajec i Geerta Wachtelaera u Fotogaleriji Dubrava

U Fotogaleriji Dubrava (Dubrava 51 a, Zagreb), 3. rujna 2018. u 19 sati otvara se izložba fotografskih slika Daniele Ratkajec i Geerta Wachtelaera, pod nazivom ”Unutarnji krajolik”.  Izložba je otvorena do 27. rujna 2018., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan. 

”Rad Daniele Ratkajec uglavnom je usmjeren na istraživanje različitih odnosa, slojevitih stanja i napetosti između subjekata i nepoznatog. Ona najčešće uprizoruje vizualni identitet – uglavnom inspiriran s metafizičke točke gledišta, promatrajući tranzicije različitih stanja i oblika, manifestacija neobičnih “krajolika” svjetlosti i formi, istražujući i proučavajući odnose materije i duha.

Kako se njezin rad sastoji od slojevitih struktura, uglavnom radi intervencije u području više medija, često korištenjem fotografije kao bitnog elementa, tako se posebno ističu fotografije snimljene na prostorima venecijanske lagune, koje u fokus stavljaju odnos zatečenih situacija i stvaranje “unutarnjeg osobnog krajolika”. (Geert Wachtelaer) Nastavi čitati

Robert Štimec: Kućni brojevi u Zagrebu

Napisao: Robert Štimec, dizajner i slobodni umjetnik

Kućni brojevi u ovom dijelu Europe svoje službeno postojanje počinju 1770. ukazom Marije Terezije. Brojevi su se crnom ili crvenom bojom ispisivali direktno na fasade kuća. Krajem 18. stoljeća sustav je već raširen u Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj i širom Austro-Ugarske i koriste se emajlirane pločice raznih oblika i veličina. Razvoj pošte i potreba za točnom adresom ubrzala je postupak numeriranja kuća, ali i ulica.

Ulice se nazivaju po vladarima, lokalnim obrtima, rijekama, ostalim geografskim markerima, ali i jednostavno, brojevima ( New York ). U Parizu, 1805. godine, određeno je da brojevi kreću od centra prema periferiji, parni desnom stranom, a neparni lijevom stranom ulice. Time se olakšava snalaženje i orijentacija po gradu. Bilo je i pokušaja, u nekim njemačkim gradovima, da se ulice označavaju u odnosu na strane svijeta, ali ta praksa nije zaživjela. 1862. Beč je cijeli označen brojevima. Izrađeni su u raznim formama, uglavnom od emajliranog željeza, kasnije od lijevanog metala, prvo kositra i cinka, a kasnije aluminija. Forma osmerokuta ili pravokutnika odrezanih kuteva standard je u Beču i širom Austro-Ugarske monarhije. Nastavi čitati