Digitalna prilagodba 2021: Boris Pecigoš – Land art i rock art

Boris Pecigoš

11. 1. 2021. U sklopu programa digitalne prilagodbe, financiranog od strane Ministarstva kulture i medija RH, HDLU Zagreb na portalu ”Zagrebački likovni umjetnici” predstavlja prvu u nizu, virtualnu izložbu umjetnika Borisa Pecigoša, pod nazivom ”Land art i rock art”.

Boris Pecigoš rođen je 1974. u Zagrebu, živi u Rijeci. Magistrirao je likovnu umjetnost na ljubljanskom Arthouse – College of Visual Arts. Član je HDLU Zagreb i HDLU Rijeka. Njegov umjetnički fokus je na land artu i rock artu. Autor je Land art staze u Parku prirode Učka, što je njegov najznačajniji projekt do sada, koji objedinjuje umjetnost, spiritualnost i prirodu. Umjetničku inspiraciju nalazi prvenstveno u ljepotama prirode, mora i planina, ali i u zagonetnim pretpovijesnim crtežima, figurama i uspravljenom kamenju, u novodobnom misticizmu, transcendentnosti glazbe i poezije te u nedokučivom misteriju prolaznosti i smrti.

Land art i rock art mu omogućuju da svoju umjetnost na najneposredniji način poveže sa ljubavlju prema prirodi i interesom za geologiju i povijesna mjesta s ostacima starih kultura. U land art unosi i svoje poimanje duhovnog te nastoji evocirati onaj mistični, ritualni i sveti odnos prema silama prirode, svojstven drevnim kultovima. Pecigoš s publikom može komunicirati direktnije putem radova land arta nego putem slika, jer su interaktivni – pozivaju da se u njih uđe ili da ih se dodirne, čime se ostvaruje ne samo vizualni, već i za autora bitan taktilni kontakt i sa samim djelom i s okolnom prirodom, a koji ne bi bio moguć u prostoru galerije. Više o autoru možete saznati na njegovom YouTube kanalu – youtube.com/borispecigos i web stranici: boris-pecigos.com

Iz predgovora Krešimire Gojanović: Čarobni svijet land art-a i rock art-a Borisa Pecigoša

Boris Pecigoš: ”Vrata svemira”, kamen vapnenac, promjer 5 m, Učka, selo Petrebišća, 2014.

Land art kao noviji umjetnički pravac nastao je 60-ih godina prošlog stoljeća u SAD-u, no u njegovim duhovnim temeljima nalaze se neki stariji utjecaji plemenskih naroda, koji su svoju umjetnost stvarali kao dio rituala, sa kojima su pratili mijene u prirodi i njihov utjecaj na čovjeka. Uz umjetnička djela koja su nastajala na otvorenom, često izrađena od organskih materijala poput drveća, biljaka, zemlje, pijeska, kamenja, umjetnici su se bavili i tzv. spiljskim slikarstvom ili slikarstvom na stijenama, koje je također bilo važan dio šamanskih kultova, unutar kojih je umjetnik poput spiritualnog posvećenika istraživao skrivene sile prirode, za drevnog čovjeka ponekad zastrašujuće, nesavladive, ali i fascinantne sa svojim bogatstvima i složenim međuodnosima živih bića i prirodnih pojava.

Težeći revitalizaciji te ideje da se čovjek ponovo treba vratiti Zemlji kao ‘svetom’ prostoru svoje temeljne egzistencije, usporedo i sa razvojem ekološkog aktivizma, neki suvremeni umjetnici počeli su napuštati trendovske, urbane izložbene prostore, te su inspiraciju potražili u šumama, na obroncima planina, na obalama rijeka i jezera, želeći povezati umjetnička djela sa duhovnim, psihološkim i iscjeliteljskim učenjima, koja suvremenom čovjeku mogu pružiti drugačije alternative humanijeg i skladnijeg življenja.

Boris Pecigoš: ”Zen čuvar samoće”, kamen vapnenac litavac, drvo, visina 80 cm, Medvednica, kamenolom Bizek, 2012.

Tako je i umjetnik Boris Pecigoš počeo stvarati svoja land art i rock art djela kao site specific art (umjetnost koja nastaje u suglasju sa mjestom izvedbe), povezujući pri tome materijalno djelo sa duhovnom, mitološkom i mističnom simbolikom, narodnim legendama i pričama, biološkim specifičnostima pojedinog kraja i običajima njegovih stanovnika. Svaki land art bio je za njega svojevrsno duhovno putovanje, meditativno-intuitivni proces u kojemu je otkrivao posebno nadahnjujuća mjesta u prirodi, na kojima je poželio ostaviti svoj trag u vidu neke umjetnine, uklopljene u okoliš.

Stijene je oslikavao ekološkim bojama, a land art radove, nakon što ih je zabilježio na fotografijama, prepustio je utjecajima prirode kroz koje su se oni mijenjali u skladu sa različitim vremenskim prilikama. Sintetizirajući duhovna učenja Istoka i Zapada, kao i kroz različite radionice art terapije koje je održavao u prirodi, kroz svoje land art radove stvarao je mandale za meditaciju, fokusiranje i uzemljenje, formirajući tako od umjetničkog djela svojevrsni ‘sveti krug’ u prostoru, koji simbolizira cjelovitost nekog bića i njegovu potragu za suštinom.

Boris Pecigoš: ”Vodonoša I”, kamen vapnenac litavac, drvo, špaga, kamen, visina 110 cm, Medvednica, kamenolom Bizek, 2012.

Stvarao je uglavnom na Medvednici, Učki, Gorskom kotaru, pa i po Sloveniji, tražeći pomno široke planinske predjele za svoje labirinte, koji putnike pozivaju da urone u mističnu potragu za odgovorima koji se ne naziru na površini zbivanja, već je potrebno između kamenjem ograđenih stazica uočiti prepreke, dvojnosti i suprotnosti, zatvorene puteve i skrivene izlaze. Kroz svoja djela, u prirodu je upisivao i ljudske osobine, tragove ruku koji simboliziraju djelatni i praktični čovjekov nagon da kultivira svoj okoliš na harmoničan način, da priroda i civilizacija zažive u suglasju i međusobnom prožimanju, no ponegdje je naglašavao i drugačije lice prirode, kroz ‘kamene zube’ koji govore o njezinoj divljini, surovosti, o borbi suprotnosti svjetla i tame, drevnih božanstava Peruna i Velesa koji se nadmeću između neba i podzemlja, kroz munje, gromove i metaforičku vatru skrivenih ‘zmajeva’ – svega onoga što ne poznajemo, čime ne vladamo i čega se plašimo.

Na pitomim pašnjacima, kamenjem je ocrtavao obrise ovnova i ovaca, upozoravajući na izumiranje starih djelatnosti i raseljavanje stanovništva, a svojim oslikanim skulpturama ‘kamene šume’ upozorio je i na pretjeranu sječu drveća, iza koje ostaje pustoš ogoljelih panjeva. Stijenskim slikarijama predočio je bioraznolikost autohtonih vrsta – lišajeva, šumske mahovine i paprati, a kroz oslikani, veliki rascjepljeni kamen prikazao je ‘srce planine’, ljubavno osjećanje povezanosti sa strujama života, ono što nas u nevidljivoj energetskoj mreži povezuje sa silama prirode, drugim ljudima i bićima koja žive uz nas. Tako ”ljubavni kamen” svojom nepravilnom strukturom asocira i na misao kako je ljubav važnija od savršenstva, odnosno, nesavršenost i nedovršenost prirode prepuna je transformativnog potencijala, pa čak i tamo gdje je šuma raskrčena, staništa napuštena ili tlo škrto i spaljeno, život će ipak ponovo niknuti u samo-obnavljajućoj snazi Zemlje.

Boris Pecigoš: ”Viseća mandala”, drvo akacije i bukve, lijane, kamen, špaga, žica, ekološke akrilne boje, promjer 150 cm, Land art staza, Učka, 2016.

Zanimljivo je također posjetiti Borisove land art radove u različitim godišnjim dobima, vidjeti ih pod snijegom, jednako kao i u središtu proljetnog zelenila. Poneki od tih radova razgraditi će se i raspasti pod utjecajem vremenskih prilika ili od ljudskih ruku, no neki radovi će i ostati kao značajan kulturni spomenik poput Land art staze u Parku prirode Učka, Borisovog najvažnijeg land art projekta, koji definitivno može postati atrakcija za ljubitelje prirode, strane i domaće, i važan punkt hrvatskog kulturnog turizma, jer takve cjelovite i kompleksne land art staze sa povezanim točkama, uz inovativne instalacije i rock art koji nadopunjava kamene rukotvorine, trenutno nema nigdje u svijetu, osim u Hrvatskoj! Stoga je posebno važno da i kod nas prepoznamo land art kao značajan pravac suvremene umjetnosti i domaće autore koji se sa njim vrlo posvećeno bave.

Ekološki, duhovno, kreativno, sa težnjom ka iscjeljenju i pronalaženju svrhe, upoznavanju različitih kultura, vremena i prostora, kroz jezik simbola, legendi o vilinskim bićima i hrabrim hajducima, uz fijuk oštrih vjetrova i šaputanje krošnji, u kamenju koje podsjeća na kosti predaka, u spiralama koje preslikavaju ples majke Zemlje, priroda i ljudi udružuju se kroz umjetnost koja spaja i povezuje svjetove, poziva na avanturu, ali i duboko promišljanje o svijetu u kojem živimo, o vrijednostima koje želimo očuvati i ostaviti generacijama koje dolaze iza nas. Kroz vijugave labirinte, putnici i tragaoci, ‘šamani’ i umjetnici, ljubitelji umjetnosti – Venerina bića – tako u djelima Borisovog land art-a i rock art-a pronalaze neke nove inspiracije, želju da se zapute nepoznatim stazama i svakog proljeća iznova sagledaju promjene i transformacije, nastale u suživotu čovjeka i prirode.

mr. art Krešimira Gojanović

Galerija land art-a i rock art-a Borisa Pecigoša

: ”Mandala”, biljni materijal, kamenčići, promjer 60 cm, Učka, selo Petrebišća, 2014.

: ”Ljubavni kamen”, ekološke akrilne boje, 1,50×2,00 m, Land art staza, Učka, 2016.

: ”Crveno stablo”, drvo (osušeni bor), ekološke akrilne boje, visina 5,50 m, Land art staza, Učka, 2016.

: ”Kretanje stvaranja”, kamen vapnenac litavac, promjer 160 cm, Medvednica, kamenolom Bizek, 2012.

: ”Labirint”, kamen vapnenac, ekološke akrilne boje, promjer 11 m, Land art staza, Učka, 2016. (foto Goran Marković)

: ”Kamena šuma 2”, osam kamena vapnenca na panjevima, ekološke akrilne boje, dimenzije između 25 i 60 cm, Land art staza, Učka, 2016.

: ”Čuvana”, kamen vapnenac, visina 80 cm, Gorski kotar, Vražji prolaz, 2013.

: ”Cvijet pod Učkom”, kamen vapnenac, promjer 7 m, Učka, selo Mala Učka, 2015.

: ”Glagoljička stijena”, ekološke akrilne boje, 40×60 cm, Land art staza, Učka, 2016.

: ”Kameni zubi”, kamen vapnenac, ekološke akrilne boje, 23 kamena visine 20-50 cm, na površini 4,50×5,00 m, Land art staza, Učka, 2016.

: ”Kamena šuma 1”, osam kamena vapnenca na panjevima, ekološke akrilne boje, dimenzije između 25 i 60 cm, Land art staza, Učka, 2016.

: ”Kamena gomila”, kamen vapnenac, ekološke akrilne boje, 90x160x160 cm, Land art staza, Učka, 2016.

: ”Jar Jar”, drvo, visina 2 m, Medvednica, Mirin hlad, 2013.

: ”Geoglifi ovaca”, kamen vapnenac, ovan 7,50×7,60 m, ovca 5,90×6,80 m, Land art staza, Učka, 2016.

: ”Kamena šuma 3”, osam kamena vapnenca na panjevima, ekološke akrilne boje, dimenzije između 25 i 60 cm, Land art staza, Učka, 2016.

: ”Labirint Vrata svemira”, kamen vapnenac, promjer 5 m, Učka, selo Petrebišća, 2014.

: ”Kamena šuma 5”, osam kamena vapnenca na panjevima, ekološke akrilne boje, dimenzije između 25 i 60 cm, Land art staza, Učka, 2016.

: ”Labirint – Košuta”, kamen vapnenac, promjer 5 m, Slovenija, Karavanke, Košuta, 2015.

: ”Kamena šuma 4”, osam kamena vapnenca na panjevima, ekološke akrilne boje, dimenzije između 25 i 60 cm, Land art staza, Učka, 2016.

: ”Mahovina II”, ekološke akrilne boje, 2,90×4,50 m, Land art staza, Učka, 2016.

: ”Monolit s motivom spirale II”, ekološke akrilne boje, 2,50×1,80 m, Land art staza, Učka, 2016.

: ”Mahovina I”, ekološke akrilne boje, 36×36 cm, Land art staza, Učka, 2016.

: ”Labirint tišine”, kamen vapnenac, promjer labirinta 4 m, promjer s osam kamenova uokolo 14 m, Grobnik, brdo Kamenjak, 2015.

: ”Monolit s motivom spirale I”, ekološke akrilne boje, 1,55×1,95 m, Land art staza, Učka, 2016.

: ”Oko”, kamen vapnenac, ekološke, akrilne boje, 70×120 cm, Ćićarija, 2014.

: ”Otisci dlanova”, ekološke akrilne boje, 2,20×11,50 m, Land art staza, Učka, 2016.

: ”Stijenska slikarija na litici Stražice”, ekološke akrilne boje, promjer 3 m, Land art staza, Učka, 2016.

: ”Rođenje svjetla uz Stablo želja”, land art happening, Land art staza, Učka, 2017.

: ”Travnati vršak”, kamen vapnenac, ekološke akrilne boje, promjer 140 cm i 38 cm, Land art staza, Učka, 2016.

: ”Spiralni geoglif”, kamen vapnenac, promjer 13,5 m, Land art staza, Učka, 2016.

Pogledajte i video Borisa Pecigoša, koji predstavlja njegovu Land art staza na Učki.

Boris Pecigoš: ”Stražar”, drvo (cjepanice akacije), 230x45x30 cm, Land art staza, Učka, 2016.

Kontakt autora Borisa Pecigoša:
boris.pecigos@gmail.com

Copyright(c) Boris Pecigoš

Predgovor i web dizajn: Krešimira Gojanović

Virtualna izložba i predstavljanje Borisa Pecigoša realizirani su sredstvima Ministarstva kulture i medija RH,
u sklopu programa Digitalne prilagodbe kulturnih sadržaja.

11. 1. 2021.

Ostale Digitalne prilagodbe iz ovog projekta možete pogledati ovdje.