Tatjana Kreštan

Tatjana Kreštan rođena je u Garešnici 26. siječnja 1971. godine. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Slikanjem se bavi od studentskih dana i izlaže od 1990. Dosad je ostvarila tridesetak samostalnih izložbi, više skupnih nastupa i sudjelovanja na likovnim kolonijama i humanitarnim akcijama. Svoj likovni izričaj gradi zahvaljujući utjecaju akademskih slikara i likovnih pedagoga Mate Gerecija, Željka Begovića, Perside Žutinić-Larma, Željke Bašlin i Dubravka Lepeja. Njezino likovno stvaralaštvo prati povjesničar umjetnosti prof. Stanko Špoljarić. Izražava se u tehnici suhoga pastela, akrilika i ulja. Zapaženiji ciklusi su joj ”Buđenje” (2001.), ”Putokazi” (2004.), ”Kolaži sjećanja” (2008.) i ”Cvjetne slagalice” (2016.).

Osim likovnim stvaralaštvom, bavi se i vođenjem likovnih radionica s djecom i mladima, te organizacijom autorskih izložbi u knjižnici Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar, gdje radi u zvanju stručnog suradnika mentora.

Kontakt: 091 548 – 8900
e-mail: tatjana71@yahoo.com
www: fineartamerica.com/tatjana-krestan

Iz recenzije Zdravka Šabarića, ”Cvjetne slagalice”

Tatjana Kreštan, ''Kamena luka'', suhi pastel na papiru, 30x20 cm

Tatjana Kreštan, ”Kamena luka”, suhi pastel na papiru, 30×20 cm

Je li umjetnost iluzija, enigma ili stvarnost svojstvena ljudskom biću, je li ona odraz ili svjedočenje jednog vremena, izraz i posredno emotivno tumačenje strasti, ili pak ambijentalna reinterpretacija prirode i njenih zakonitosti i pojava, je li umjetnost… ? Mogli bismo tako unedogled teoretizirati, postavljati pitanja, tražiti odgovore i istinu o umjetnosti, ali u konačnici sve će to biti djelatnost pojedinca zasnovana na osjetilnosti.

Takva izražavanja blagodat su dana čovjeku, koje obično zovemo nadarenošću. Kakva će ona biti i s kakvim dosegom, ovisi o njenom primatelju i nositelju, koji bi je trebao raspoznati i s uvažavanjem nadograđivati. Sam umjetnički proces uvjetovan je vanjskim podražajem, doživljajem, emotivnim pražnjenjem i u konačnici likovnim definiranjem u materijalnom ili nematerijalnom obliku. Primjenjujući uvodna promišljanja, možemo definirati i slikarstvo Tatjane Kreštan, koja je upravo na ovakav, afirmativan način shvatila umjetnost. Dakle, svjesna je svojeg ”Božjeg dara” koji će biti onakav kakvim ga i u kojima pravcima usmjeruje. Njeno recentno slikarstvo lako je čitljivo, prije svega u likovnom smislu.

Autorica jasno sugerira tematsko izvorište, stilsko i tehnološko uporište i, dakako, umjetnički ugođaj. Kao u ranijim fazama, tako i u najnovijim, traži i pronalazi prije svega ljepotu oblika i harmoniju boja u prirodi, ne krijući pritom dijalog s impresionistima, začetnicima moderne umjetnosti. Francuski impresionisti Georges Seaurat, Paul Signac, i dr. prakticirali su komponirati sliku sitnim šarolikim točkicama (poentilizam), kako bi postigli vibracije boje i titraje svjetla. Nešto slično nailazimo i u slikarstvu Henrija Matissea, Mauricea Vlamincka, Vincenta van Gogha, i dr.

: Tatjana Kreštan, ”Ljubičasta šuma”, akrilik na platnu, 40×50 cm

: Tatjana Kreštan,”Maslinik”, ulje na platnu, 30 x 40 cm

: Tatjana Kreštan, ”Proljeće”, ulje na platnu, 18 x 24 cm

: Tatjana Kreštan, ”Creski maslinik”, ulje na platnu, 30 x 40 cm

: Tatjana Kreštan, ”Na Mljetu”,ulje na platnu, 40 x 50 cm

Za razliku od poentilista, Tatjana likovne konstrukcije ne gradi ”točkasto”, nego čistim mrljama, raznobojnim ”krpicama”, izvedenim širokim impasto otiscima ili kraćim potezima kista većih brojeva. U nekim segmentima način slikanja nalik je kolažima ili vitraju, zbog čega je u komunikaciji s promatračem potreban određeni odmak od površine. Tada na jednoj udaljenosti, motiv se optički stapa u lijepu kolorističku cjelinu.

: Tatjana Kreštan, ”Creski motiv”, ulje na platnu, 40×50 cm

: Tatjana Kreštan, ”Radost”, ulje na platnu, 30×40 cm

: Tatjana Kreštan, ”Cvjetni znak”, akrilik na platnu, 30×40 cm

: Tatjana Kreštan, ”Sunčani ditiramb”, akrilik na medijapanu, 70 x 100 cm

: Tatjana Kreštan, ”Masline”, ulje na platnu, 30×40 cm

Tatjana Kreštan, ''Ružičasti pogled'', ulje na platnu, 40x20 cm

Tatjana Kreštan, ”Ružičasti pogled”, ulje na platnu, 40×20 cm

Motivi cvijeća, a potom krajolika, osnovna su preokupacija njenog slikarskog interesa, pri čemu je tonska i koloristička gradacija osnovna vrijednost i konstanta. Analizirajući konstruktivne elemente kompozicije, uočit ćemo ustrajnost na izvornim bojama, kakve nalazi u industrijskom obliku pakirane u tubama. Izdvojeno, svaka za sebe u takvom tonu djeluju ”sirovo”, ali vještim smislenim nizanjem i skladanjem, autorica postiže prave kolorističke senzacije. Takve efekte nije stvorila slučajno, nego strpljivim istraživanjem odnosa među bojama i njihovoj egzistenciji u obliku slikarske kompozicije.

Odabir teme u ovom kontekstu nije slučajan. Upravo su cvijeće i krajolici neiscrpno izvorište takvom likovnom shvaćanju. Čak i kada se čini da je slika monokromatska, ona djeluje ”vrckavo”, razigrano tonskim modulacijama, naročito zelenim (…”zeleno, što volim zeleno”, rekao bi Federico Garcia Lorca). Zelenilo se nameće u krajolicima, ali opet obogaćeno cvjetnim parcelama ili rascvjetalim grmljem. Dakle, cvjetno-floristička tematika postaje likovni prioritet.

Tatjana podjednako uvažava samoniklo cvijeće, livadno, ali i kultivirano. Poput vesele cvjećarice iz bogate bjelovarske gradske tržnice prepune cvjetnih aranžmana, rezanog cvijeća, prepunih tegli svakojakog sobnog raslinja, na slikarsku podlogu slaže rascvjetale kolorističke varijacije u vaze, bukete, vjenčiće ili u slobodnom rasporedu. Sve pršti bojama, osjeća se užitak u umjetničkom činu. Taj osjećaj autorica dijeli i potencijalnom promatraču – primatelju.

Tatjana Kreštan, ''Povratak I'', ulje na platnu, 24x30 cm

Tatjana Kreštan, ”Povratak I”, ulje na platnu, 24×30 cm

Znamo da je boja fizikalna osobina svjetlosti koja utječe na raspoloženje čovjeka, pa čak i drugih živih bića. Psihološki utjecaj boje umjetničkog djela dvosmjeran je i dvojak. S jedne strane odraz je psihičkog stanja i karaktera autora, a s druge strane refleksija primatelja. Psiholozi bi lako protumačili karakter osoba u toj komunikaciji, pa tako i naše autorice. Kolorizam je ovdje prije svega u ulozi ugođaja i dobrih vibracija, koje ona na ovaj način disperzira i mora se reći da u tome uspijeva. Jednostavno, čovjek se osjeća ugodno okružen Tatjaninim slikama.

U današnje vrijeme, u anarhiji vrijednosnih sustava, pomanjkanja mnogih vrijednosti, pa tako i estetskih, Tatjanino slikarstvo djeluje terapeutski. Tjeskoba slabi, a radost života postaje snažnija.

Zdravko Šabarić (ožujak 2016.)

: Tatjana Kreštan, ”Povratak II”, suhi pastel na papiru, 20×30 cm

: Tatjana Kreštan, ”Osamljena maslina”, ulje na platnu, 20x20cm

: Tatjana Kreštan, ”Buket”, ulje na platnu, 20×20 cm

: Tatjana Kreštan, ”Moje krpice I”, ulje na platnu, 20×20 cm

: Tatjana Kreštan,”Moje krpice II”, ulje na platnu, 20×20 cm

Tatjana Kreštan, ''Cvjetne slagalice'', ulje na platnu, 50x40 cm

Tatjana Kreštan, ”Cvjetne slagalice”, ulje na platnu, 50×40 cm

Tina Gatalica: ”Putokazi”

Putokazi nas uvijek, bilo da su tvarne ili imaginarne prirode, upućuju na odmorište, odredište ili cilj. Putokazi predmnijevaju put, putnika i putovanje. Bez ovoga oni nemaju značenje. Da bi bili uočljivi, putokazi moraju biti jasni i visoko podignuti. Pred Tatjaninim slikama svaki gledatelj na prekrasan način postaje putnik i biva uvučen u putovanje, zahvaljujući, među ostalim, upravo njenim putokazima. A to su ponajprije kamen i maslina.

Maslina i kamen postale su konstante njenog slikarstva. Masline snivaju, masline plešu, masline pričaju, masline se gizdaju i raduju, prijateljuju i traju. Vjeruje se da je maslina sveto stablo, a postoji legenda koja kaže da je na svakom njenom listu ispisano jedno od Božjih imena.

Maslina je simbol mira, naročito u židovskim i kršćanskim predajama, u srednjem vijeku ona je simbol zlata i ljubavi, u islamu među drvećem zauzima središnje mjesto, ona je os svijeta, simbol univerzalnog čovjeka. Posvuda je maslina blagoslovljeno stablo, čije ulje napaja svjetiljke. U nas je ona još i hraniteljica i vidarica i možda ponajviše simbol dugovječnosti, ustrajnosti i trajanja…

U svijetu dvojnosti u kojemu svakoga trenutka svatko od nas odabire, znao on to ili ne, kojim će putem, Tatjanin kist je umočen u boje vedrine i pjeva o svečanosti i postojanosti života. Zato ne čudi da se gledatelj-putnik s putovanja po njenim krajolicima vraća ispunjen mirom i ljepotom.

Tina Gatalica, prof. (2004.)