”Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – priče, bajke i basne”, izložba članova i prijatelja HDLU Zagreb u Galeriji Kontrast

U ponedjeljak, 1. srpnja 2019. u 19 sati u Galeriji Kontrast (Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb), otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ‘’Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – Priče, bajke i basne’’. Izložba će se moći pogledati do 25. srpnja 2019. Ulaz je slobodan. Izložba je potpomognuta sredstvima Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Izlažu: Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Marija Čingel, Lora Elezović, Suzana Gajdek, Krešimira Gojanović, Marsela Hajdinjak, Juraj Jonke, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Miroslava Kos, Luka Koščak, Marija Kruljac, Paula Kunc, Iva Lulić, Rada Marković, Višnja Peter, Petra Popović, Luka Petrač, Laura Šarabok, Matej Škarica i Mladen Žunjić.

Zagrebački  ljetni  likovni  salon  2019  –  Priče, bajke i basne

Ana Cerovski, ”Kugina kuća”, kombinirana tehnika, 60×80 cm

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb već treću godinu za redom organizira ”Zagrebački ljetni likovni salon”, koji se ove godine održava u Galeriji Kontrast, pod nazivom ”Zagrebački ljetni likovni salon 2019 – priče, bajke i basne” i posvećen je književnosti za djecu i mlade, a na njemu izlažu 22 umjetnika, članovi i prijatelji HDLU Zagreb. Ovom izložbom istovremeno se težilo podržati Nacionalnu strategiju poticanja čitanja, ali i navesti likovne umjetnike da se prisjete basni, bajki, priča i romana pročitanih u djetinjstvu i da ih sagledaju iz današnje perspektive odraslih osoba, slikajući one poruke, likove i prizore iz tih djela, koji su kasnije pripomogli u formiranju njihovih vrijednosti kao odraslih osoba i u razvoju njihove imaginacije. Književna djela na koja su se likovno referirali, umjetnici su odabrali po svom slobodnom izboru, te su svojim likovnim impresijama željeli kod današnje djece i mladih potaknuti poriv za čitanjem, kao i za kreativnom interpretacijom pročitanog, kroz razvijanje simboličkog mišljenja i jezika.

Antonija Cesarec, ”Posljednja noć starog gavrana”, akril na platnu, 90×70 cm

Nakon višegodišnjih rasprava po pitanju lektire koju bi mladi trebali čitati, kao i prijepora koji su u našoj javnosti kulminirali i početkom ove godine, bilo nam je zanimljivo istražiti koja djela za djecu i mlade preferiraju domaći likovni umjetnici i što im je od literature iz mladosti ostalo u sjećanju, stvarajući u njihovom biću svojevrsno ”unutarnje viđenje”, pretočeno u likovni govor. Pri tom je ovdje važno naglasiti da se kod većine autora ne radi o klasičnim ilustracijama koje dopunjuju neki literarni predložak, već je prije u pitanju osobna sklonost umjetnika kroz neke davne prizore urezane u njihovom sjećanju, dok su u svom djetinjstvu upoznavali život, prebirući riječi u knjigama i zamišljanjem ih pretvarajući u slike, ali i emocije i čuđenje nad nepoznatim, koje je kroz prizmu dobrih pripovjedača donosilo slutnju avantura, prepunih upečatljivih likova – vila, čarobnjaka, životinja sa ljudskim osobinama, kao i modernih urbanih junaka ili običnih ljudi, zatečenih u neobičnim situacijama.

Paula Kunc, ”Bijeli jelen”, kombinirana tehnika – olovka, tuš, 18×21 cm

Ponegdje su to bili dječji junaci poput neustrašive djevojčice Pipi Duge Čarape i njezinog konja, koje nam je na svojoj slici prikazala Miroslava Kos u žarkim i pulsirajućim bojama, iz čije pozadine prosijava spretno crtačko umijeće, gradeći kompoziciju i sceničnost prostora na slici. Interpretirajući poznatu bajku Vladimira Nazora, “Bijeli jelen”, Paula Kunc i Petra Popović na svojim radovima predočile su nam šumske životinje u delikatnom crtežu (Paula Kunc), odnosno tehnici linoreza (Petra Popović), kao i susret šumskih životinja sa još jednom hrabrom djevojčicom, guščaricom Ankom, koja je nakon puno iskušenja, među šumskim stanovnicima pronašla nove prijatelje i obitelj.

Lora Elezović, ”Maca Papučarica”, tuš na papiru, 30×23 cm

Na slici Antonije Cesarec, ”Posljednja noć starog gavrana”, inspiriranoj starom zbirkom pripovjetki Zlatka Špoljara, ”Priče iz prirode” (1. izdanje 1929. godine), u zagasito plavom prostoru prikazan je pad umiruće ptice i sva tragika prolaznosti, dok je na slici Suzane Gajdek nadahnutoj bajkom Petra Pavlovića Eršova, ”Konjić Grbonjić”, lik konja prikazan u širokim preljevima tirkizne, zelene i tamnoplave boje kroz lirski rukopis i bajkovitu atmosferu.

Životinje iz književnih djela na svojim likovnim djelima još prikazuju i Lora Elezović u tehnici tuša na papiru u minucioznom crtežu, kroz lik ”Mace Papučarice” iz priče Ele Peroci, kao i Luka Koščak u tehnici ulja na platnu, gdje je s nekoliko jasnih i prodornih boja obradio prizor iz ”Knjige o džungli” Rudyarda Kiplinga. Višnju Peter inspirirala je ”Bajka o ribaru i ribici” Aleksandra Sergejeviča Puškina, pri čemu ona ostaje vjerna svom apstraktnom slikarskom izričaju gdje se boje slojevito pretapaju, samo ovlaš nagovještavajući gibanje vode, prepleteno strukturom ribljeg tijela. Kroz apstraktni ekspresionizam, i Mladen Žunjić nadahnut pričom za djecu “Puž stolar” autora Ognjena Livade, dočarava atmosferu zaigrane prirode, kao i emocije veselja i bujnosti života.

Marsela Hajdinjak, ”Mala vila”, kombinirana tehnika, 26,5×24 cm

Neki umjetnici odabrali su interpretirati tradicionalne priče, mitove i legende: Branka Kopeti slika motiv ”Arijadninog klupka”, koje je junaku Tezeju pomoglo da se snađe u hodnicima Minotaurovog labirinta, a Laura Šarabok inspirirana zbirkom rimskih i grčkih priča ”Najljepše priče klasične starine” autora Gustava Schwaba, naslikala je sliku pod nazivom ”Metamorfoze Kore”, sa imaginarnim portretima mitskih vladara podzemlja, Perzefone (Kore) i Hada (Plutona). Vile i vilenjačka bića također su obrađena na ovoj izložbi u likovnim djelima Ivane Kolić (”Mjesečeva vila”), Marsele Hajdinjak (”Mala vila”) i Ive Lulić (”Vodenkinja”), koja su nadahnuta narodnim predajama i tradicionalnim pričama. Na svojoj slici ”Legenda o ljeljama”, Marija Kruljac inspirirana djelom Ivana Lovića, ”Gorjanske ljelje”, u tehnici akrila na platnu suptilnim i prozračnim potezima prikazuje ljelje, djevojke iz sela Gorjani kod Đakova, čiji je običaj da na blagdan Duhova, odjevene kao kraljice sa ukrašenim šeširima hodaju po selu i izvode ritual sastavljen od svadbenih pjesama i mačevnog plesa, pri čemu je ovaj jedinstveni domaći običaj 2009. godine upisan na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.

Luka Petrač, ”Guja i sin”, ulje i akril na papiru, 37×37,5 cm

Umjetnika Luku Petrača inspirirala je priča Ivane Brlić Mažuranić, ”Šuma Striborova” iz zbirke ”Priče iz davnine”, pa na svojoj slici on efektno sučeljava središnje likove, Guju djevojku i zavedenog sina, dok Matej Škarica, također nadahnut djelima Ivane Brlić Mažuranić, slika centralni motiv magičnog drveta sa razgranatom krošnjom pod žarko osunčanim nebom. Marija Čingel svojom slikom ‘’Poslanik’’ referira se na bajku ”Sretni kraljević” autora Oscara Wildea, slikajući let lastavice u tmurnom zimskom podneblju, dok je Rada Marković svojim slikama prikazala kompleksnost ženske prirode u liku moderne Pepeljuge, inspirirane bajkom Charlesa Perraulta, odnosno Snjeguljičinu sebeljubivu maćehu pred ogledalom iz njemačke narodne bajke ”Snjeguljica i sedam patuljaka”, koju su zapisali Braća Grimm. Ana Cerovski svojom slikom podsjetila nas je na ”Kuginu kuću” Augusta Šenoe iz zbirke “Povjestice”, slikajući obrise crno – sive građevine kojoj crveni detalji daju dozu dramatike, uokvirujući svjetlost u sredini kompozicije, a Juraj Jonke pastelnom paletom sa puno svjetlosti, nostalgično i duhovito na svojim slikama obradio je neke motive iz romana poznatog pisca ‘’proze u trapericama’’, Zvonimira Majdaka, odnosno Suzane Rog, što je bio pseudonim Zvonimira Majdaka.

Juraj Jonke, ”Fircigerice”, ulje na platnu, 70×59 cm

Na ovoj izložbi još se mogu vidjeti slike i crteži inspirirani modernom bajkom Lymana Franka Bauma, “Čarobnjak iz Oza’’, pričom u stihovima “Ježeva kućica” autora Branka Ćopića, romanom Jože Horvata, “Waitapu”, bajkama Hansa Christiana Andersena, pričama spisateljice Tony Wolf, ‘’Ramskim legendama” autora Rajka Glibe, i dr. Opsežan izbor literature za djecu i mlade koja je umjetnicima poslužila kao nadahnuće, daje naslutiti načitanost i razvijenu opću kulturu domaćih umjetnika, bogatu maštu i sposobnost zamišljanja različitih prostora, vremena, događaja i likova iz knjiga, kao i sposobnost prenošenja atmosfere književnih djela likovnom ekspresijom, odnosom likova, dinamikom kompozicije i sadržaja na njihovim slikama.

Krešimira Gojanović, ”Put prema nepoznatoj zemlji”, kombinirana tehnika na papiru, 50×40 cm

Moderni načini čitanja svakako se puno više razlikuju od onih vremena kada nije bilo interneta i društvenih mreža koje nas danas preplavljuju svim mogućim slikovnim sadržajima i dnevnim vijestima, dok se istovremeno kod mladih smanjuje koncentracija i duhovna disciplina potrebna da bi se sa razumijevanjem pročitalo zahtjevnije književno djelo, pa nas sve više zapljuskuju porazne statistike o tome koliko malo knjiga i mladi i odrasli pročitaju u toku godine. Onakraj ideoloških rasprava o tome što bi mladi trebali ili ne bi trebali čitati, zaboravljamo ponekad u njima razvijati samu ljubav prema čitanju knjiga, strpljenje i posvećenost da zamišljanjem iz riječi kreiramo svoje osobne slike i impresije, kao i vrijednosne sudove i ljudsku empatiju kroz identifikaciju sa različitim likovima i junacima iz kvalitetnih književnih djela. Likovni umjetnici mogu pomoći u ovom procesu, navodeći djecu i mlade da neko književno djelo dožive i kroz crtež, sliku, ilustraciju, umjetničku fotografiju, koja osobnim rukopisom i percepcijom umjetnika teži dočaravanju univerzalnih poruka, dojmova i uvjerenja.

Sadržaji koje nesvjesno danas upijamo preko masovnih medija trebali bi se svjesno pročistiti u težnji da odabiremo samo one sadržaje koji će obogatiti naš unutarnji život i navesti nas da ne budemo puki konzumenti preobilja informacija, već da razvijamo dublje razumijevanje svijeta i društva kultiviranjem kritičkog mišljenja, ali i holističkog unutarnjeg viđenja, te sposobnost osjećanja i kreiranja duhovnih prostora kulture, koji svojom širinom nadrastaju dnevne banalnosti i nude sveobuhvatnije razumijevanje čovjekovih motiva i temeljnih potreba, pa i kroz razvoj apstraktnog mišljenja u razumijevanju ideja i simbola, koji nadilaze nivo svakodnevne percepcije.

Paula Kunc, ”Skup zvjeradi”, kombinirana tehnika, 21×18 cm

U dobroj književnost, kao i u dobroj likovnosti nema doslovnih interpretacija i jednostavnih rješenja ”na prvu loptu”, u njima kroz jezik simbola osluškujemo svoje unutarnje biće u snovima, na javi, kroz pokušaje da izrazimo svoju cjelovitost u komunikaciji sa svijetom, prirodom i ljudima, da se povežemo sa prošlošću, sadašnjošću i budućnošću ljudskog iskustva. Tako su i na ovoj izložbi likovni umjetnici kroz svoje osobne simbole zaronili u prostor kolektivnog iskustva književnosti za djecu i mlade, koju su i sami čitali i poželjeli je preporučiti nadolazećim generacijama. Pri tom je bilo zanimljivo pratiti odabir umjetnika iz različitih generacija: oni su ponekad bili nadahnuti istim djelima, čitanim jednako prije više desetljeća, kao i danas, što samo znači da kvalitetna književnost i umjetnost nadrasta okvire dnevne politike i odnosi nas u puno kompleksnija i humanija duhovna područja među-generacijskog, među-kulturnog i među-prostornog razumijevanja ljudi.

Granice koje danas dijele ljude na nivou različitih ideologija i političkih ukusa tako je sigurno moguće lakše prevladati, ukoliko bi se u većoj mjeri njegovala ta univerzalna područja duha i kulture, do kojih dopiremo i onda kada kvalitetno čitamo, razmišljamo, osjećamo i kreativno interpretiramo pročitano i doživljeno u nama i oko nas.

mr. art Krešimira Gojanović

Galerija

Matej Škarica, ”Nebeski korjeni II”, ulje na platnu, 50×60 cm

Mladen Žunjić, ”Sova i puž”, akril – ulje na platnu, 90×100 cm

Luka Koščak, ”Trnoružica”, ulje na platnu, 50×60 cm

Branka Kopeti, ”Arijadnino klupko”, kombinirana tehnika, 60×80 cm

Iva Lulić, ”Vodenkinja”, fotografija, 50×70 cm

Suzana Gajdek, ”Konjić Grbonjić”, akril na platnu, 50×70 cm

Suzana Gajdek, ”Čarobna šuma”, akril na platnu, 60×80 cm

Petra Popović, ”Bijeli jelen”, linorez, 18×30 cm

Višnja Peter, ”Bajka o ribaru i ribici”, akril na platnu, 50×70 cm

Laura Šarabok, ”Metamorfoze Kore”, ulje na platnu, 70×50 cm

Miroslava Kos, ”Pipi Duga Čarapa”, akril na platnu, 60×50 cm

Marija Kruljac, ”Legenda o ljeljama”, akril na platnu, 98×70 cm

Ivana Kolić, ”Mjesečeva vila”, tuš na papiru, 50×40 cm

Marija Čingel, ”Poslanik”, kombinirana tehnika na platnu, 100×80 cm

Rada Marković, ”Ogledalce, ogledalce”, kombinirana tehnika na papiru, 70×50 cm

 

 

 

Izložbu financijski podržavaju Ministarstvo kulture RH i Gradski ured za kulturu Grada Zagreba.

         

Organizator: Narodno sveučilište Dubrava
Za organizatora: Željko Šturlić, ravnatelj
Galerija Kontrast, Dubrava 51 a, 10040 Zagreb
tel. 2050-06
faks 2050-051
E-pošta: galerija@ns-dubrava.hr
Internetska adresa: www.ns-dubrava.hr
Voditelj Galerije: Svebor Vidmar
Savjet Galerije: Stanko Špoljarić, Marcela Munger, Svebor Vidmar

Koncept izložbe i predgovor, likovni postav izložbe: Krešimira Gojanović
Dizajn i grafička priprema: Ivana Kolić