2. dio kreativnih radionica iz ciklusa ” Zagrebačke bajke i legende ” na StrossArt likovnoj koloniji – Ilustracija

U subotu 11. 7. 2015. i u nedelju 12. 7. 2015. od 15 do 20 sati na Strossmayerovom šetalištu, u skopu StrossArt likovne kolonije, održat će se drugi dio kreativnih radionica iz ciklusa ” Zagrebačke bajke i legende ”, na kojima će se učesnici radionica baviti Ilustracijom. Autorica i voditeljica radionica je mr. art Krešimira Gojanović, ak. slik. graf. Radionice su besplatne za sve učesnike i na njima se dobija besplatan materijal za rad, a na njih su pozvani građani i djeca svih dobnih skupina, kao i umjetnici i turisti koji za radionice pokažu interes. Organizator čitave manifestacije StrossArt likovne kolonije je Hrvatsko društvo likovnih umjenika, uz potporu Turističke zajednice grada Zagreba.

Kroz izradu razglednica i čestitki na prvoj radionici u subotu, te u nedelju kroz izradu slikovnica i umjetničkih knjiga, obrađivat će se likovnim jezikom neke legende iz domaće narodne baštine, ali će biti razgovora i o tome kako legende uopće nastaju, kako se prenose s koljena na koljeno i u čemu je njihova vrijednost za sadašnje i buduće naraštaje.

U mnogim našim krajevima, legende o Crnoj Kraljici i njezinom ljubimcu Gavranu bile su poznate u narodu, pa se čini da je svako selo pod Medvedgradom imalo svoju verziju tih legendi. Pretpostavlja se da se radilo o Barbari Celjskoj, lijepoj, ali okrutnoj vladarici Medvedgrada, za koju neki govore da se bavila alkemijom, te joj pripisuju i bavljenje vještičarstvom, pa je očito da je taj tamni ženski arhetip zauzeo značajno mjesto u kolektivnoj mašti naroda iz naših krajeva. Istražujući te priče, možemo puno toga saznati i o tome čega su se bojali naši preci u prošlosti, ali i čemu su se divili, osjećali strahopoštovanje, i kakvim su sve ljudskim osobinama pripisivali tzv. ” nadnaravne ” moći.

Mnoge su inače legende vezane uz zagrebačku goru Medvednicu – pričalo se puno o vilama i vilinskim špiljama u kojima su vile boravile, te se vjerovalo da vile mogu začarati i biljke i životinje, a posebno su ih privlačile hrastove šume i cvijeće zvonastog oblika, pa se pričalo da se u rano proljeće iz takvih zvončića rađaju novi vilenjaci. Vilama su se pripisivale različite čarobne moći, smatralo se da one u sušnim vremenima mogu dozvati kišu, te da siromahe daruju hranom, koju su im ostavljale na njihovim pragovima ili putevima kojima su se kretali kroz šumu. Vile su posebno voljele djecu, i to onu koja bi ostala bez roditelja, pa su takvoj djeci često bile zaštitnice i učiteljice. Moguće je za pretpostaviti da su i djeca voljela priče o tim vilinskim bićima, pa su se tako i te priče širile s koljena na koljeno, iz obitelji u obitelj.

Osim vila, postoje priče i o ” Medvedničkim coprnicama ”, a to su bile žene koje su dobro poznavale tajne Prirode i njezinih sila. U čitavoj Europi bile su poznate takve legende o tzv. ” vještim ženama ”, koje su živjele po selima i često puta bavile su se iscjeljivanjem i ljudi i životinja, skupljajući ljekovito bilje i pripremajući od njega posebne napitke. No vješticama su se pripisivale i mračne osobine, poput bacanja uroka i prizivanja raznih nesreća stanovnicima sela. Tako su u našim krajevima ljudi vjerovali da se noću treba kloniti svih križanja na putevima, ali i zdenaca, mostova i malih brana na potocima, gdje bi po danu žene prale rublje, a po noći su se na tim mjestima sastajale  coprnice i održavale svoja vještičija sijela, od kojih su najvažnija bila ona koja su se odigravala na Ivanjsku noć, kada bi se coprnice okupljale na križanjima i palile vatre, spremajući se za let na Klek.

Medvedničke šume skrivaju još mnogo raznih priča i neobjašnjivih pojava, a jedna od njih je i ” čarobni plamen ”, kada se za tamnih noći u šumi može vidjeti kako pojedina stabla obavija plamen neobičnog sjaja. Ako bi se taj plamen pojavio na livadama i poljima, pričalo se da to svijetli blago zakopano u zemlji, ali takvo blago obično je bilo ukleto, pa je trebalo imati puno hrabrosti i znanja da bi se do njega došlo.

Poznata je legenda u različitim varijantama i o začaranoj princezi, koja je bila pretvorena u zmiju i čuvala je zakopano blago. Onaj tko bi skupio hrabrosti da poljubi to biće, skinuo bi urok sa nje i došao bi do blaga, ali se to ipak nitko nije usudio napraviti, pa je začarana princeza nastavila živjeti u svom zmijskom tijelu. Ljudi su se zmija oduvijek bojali, no malo je poznato da se one još i više boje ljudi, te bježe od njih na šumskim putevima i zato zmije u prirodi ne treba ni dirati, niti izazivati – na svoj način i one su isto korisne u održavanju šumskog eko – sistema.

O životinjama koje žive na Medvednici ima puno zanimljivih priča: vjerovalo se da su nekad u davninama tu živjeli veliki špiljski medvjedi, a danas ima srna, ponegdje i divljih svinja, lisica, kuna, krtova, zečeva, vjeverica, i raznolikih vrsta ptica.

Upoznati sva ta bogatstva naše zagrebačke planine i njezinog okruženja na neki način znači i ponovo se vratiti Prirodi, a Prirodi se između ostalog vraćamo i kada se povežemo sa svojom kreativnom energijom – u stvaralačkom procesu koji budi maštu i kroz jezik simbola tumači prošlost naših predaka, prenoseći mudre intuitivne poruke i na buduća pokoljenja.

Nekada kad nije bilo današnjih medija i komunikacijskih sredstava, ljudi su sjedili oko vatre i jedni drugima pričali su priče, pa bi se na taj načine povezali i stari sa mladima, i djeca sa roditeljima, i djedovima i bakama, a poneko bi uz te priče rezbario u drvetu kipove ili risao likove iz ispričanih bajki, pa je i umjetnost tada spontano nastajala, te prisjećajući se takvih slika i zgoda iz naše tradicije, na radionicama ” Zagrebačkih bajki i legendi ” također mogu nastati živopisna i zanimljiva djela, koja će se na zabavan način i kroz medij Ilustracije osvrnuti na prošla vremena našeg grada i njegove okolice. / K. Gojanović /

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s