”Nove perspektive 2018” – izložba u organizaciji HDLU Zagreb povodom 150 godina Hrvatskih društava likovnih umjetnika u Europskom domu Zagreb

U utorak, 12. lipnja 2018. u 19 sati u Europskom domu Zagreb (Jurišićeva 1/1, Zagreb), otvara se izložba ‘’Nove perspektive 2018’’ u organizaciji HDLU Zagreb i Europskog doma Zagreb, povodom 150 godina Hrvatskih društava likovnih umjetnika. Izložbu će otvoriti Krešimira Gojanović, Robert Štimec i Renata Bačić. Izložba se može pogledati do 12. srpnja 2018.

Izlagači: Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Krešimira Gojanović, Aida Hebib Raguž, Zlatko Isaković – Lula, Denis Kaplan, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Miroslava Kos, Tatjana Kreštan, Alfred Freddy Krupa, Rada Marković, Jelena Martinović, Danko Merin, Stjepan Perković, Zvonko Petanović, Višnja Peter, Josip Rubes, Krešimir Radas, Laura Šarabok, Robert Štimec, Mladen Žunjić.

Nove perspektive 2018 – izložba povodom 150 godina Hrvatskih društava likovnih umjetnika

Ana Cerovski, ”Novi početak”, kombinirana tehnika, 50×70 cm

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb izložbom ”Nove perspektive 2018” u Europskom domu Zagreb želi obilježiti 150 godina postojanja strukovnih Hrvatskih društava likovnih umjetnika, kojih danas ima 10 (na Popisu umjetničkih strukovnih udruga Ministarstva kulture RH), te su sva ta društva kroz vrijeme, odvajanjem i osamostaljivanjem, proistekla iz prvobitnog Društva umjetnosti, koje je utemeljeno 1868. godine u Zagrebu.

Po završetku Drugog svjetskog rata, osnovano je Udruženje likovnih umjetnika Hrvatske (ULUH), povijesni slijednik starog Društva umjetnosti, a 1972. godine, ULUH je preimenovan u HDLU – Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, koje je imalo podružnice u Rijeci, Osijeku i Splitu, da bi se kroz vrijeme i te podružnice osamostalile kao nezavisna likovna društva – HDLU Rijeka, HDLU Osijek, HULU Split, HDLU Dubrovnik, i dr., sa ciljem formiranja manjih i dinamičnijih gradskih i županijskih društava u Hrvatskoj, koja okupljaju i povezuju umjetnike na lokalnim razinama. Zadnje društvo koje se odvojilo od HDLU-a kao samostalno zagrebačko udruženje, jeste HDLU Zagreb, osnovan 2015. u Zagrebu, gdje regularno kao pravna osoba počinje djelovati 12. 6. 2015. godine. Tako će ova izložba ujedno biti i prilika da se proslavi 3. godišnjica HDLU Zagreb.

Branka Kopeti, ‘’Hrvatska baština’’, kombinirana tehnika, 50×70 cm

Mladen Žunjić, ”Perspektiva unutrašnjosti”, akril na platnu, 100×120 cm

Aida Hebib Raguž, ”Sailing 1”, akril na platnu, 70×50 cm

Mladen Žunjić, ”Prijestolje budućeg”, kombinirana tehnika, 100×120 cm

Laura Šarabok, ‘’Umjetnost i prolaznost’’, ulje na platnu, 70×50 cm

 

Robert Štimec, ”Svjetla u noći”, digitalna grafika, 62×100 cm

Dakle, ove 2018. godine, 150 godina od utemeljenja prvog Društva umjetnosti slave sva ova redom nabrojana likovna društva: HDLU, HDLU Dubrovnik, HDLU Istre, HDLU Rijeka, HULU Split, HDLU Zadar, HDLU Međimurja, HDLU Osijek, HDLU Zagreb, HDLU Varaždin, te i jedna udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti – ULUPUH. Ovdje možemo primjetiti jednu prirodnu tranziciju od nekoć velikog, socijalističkog udruženja likovnih umjetnika prema više manjih i modernijih gradskih i županijskih društava likovnih umjetnika, koja su se, jedno za drugim, formirala u novoj demokratskoj državi, te se tako vremenom razbila centralizacija i monopolizacija nekoć krovnog ULUH-a, odnosno HDLU-a.

Jelena Martinović, ”Sveto brdo”, akril na platnu, 100×120 cm

HDLU Zagreb kao zadnje osnovano strukovno udruženje hrvatskih likovnih umjetnika pozvao je svoje članove da zajedničkom izložbom obilježe ovu obljetnicu, koja je važna za čitavu hrvatsku likovnu scenu i sva njezina društva, koja su danas slijednici prvobitnog Društva umjetnosti iz 1868. godine. U ”Novim perspektivama 2018” tako su 22 umjetnika i člana HDLU Zagreb kroz svoja likovna djela izrazili svoje viđenje umjetničkog poziva u Hrvatskoj, novih puteva za umjetnike i inspirativnijih oblika udruživanja na temeljima kreativne suradnje i umjetničke solidarnosti, kroz transformaciju staroga, iz čijeg pepela niču neke nove vrijednosti i vizije.

Alfred Freddy Krupa, ‘’Ljetni prolom iznad lopoča’’, ulje na platnu, 80×100 cm

Alfred Freddy Krupa  predstavio nam je sliku ljetne oluje, koja u prozračnim, bijelo – plavim tonovima donosi elektricitet i svježinu, imaginarnu ‘vodu sa neba’ što se izljeva na zemaljske vode, prožeta iluminacijama ustreptale, u spriralnim gestama nanešene boje. Vrtlog je to slikarevog nadahnuća, oda ljepoti i životu, gdje je duh umjetnika duboko sjedinjen sa elementima iz prirode. Jelena Martinović također svoje nadahnuće pronalazi u prirodi, u veličini planina koje doživljava ‘’svetima’’, u društvu malog psa pod vedrom kupolom neba. Njezin slikarski izraz je širokopotezan, intuitivan, oslobođen svake želje za dopadljivošću, dočarava nam iskonsku radost avanturista koji dosežu svoj vrh, uspon na neko ‘’sveto brdo’’ kao simbol pobjede nad materijalnim ograničenjima.

Danko Merin, ”The mysterious flame of Anima – Anima 3”, ulje na platnu, 57×93 cm

Danko Merin nove perspektive vidi u transformaciji nesvjesnih slika, u liku magične Anime, iz čijeg plesa se rađa duhovno nadahnuće muškarca i zrelog umjetnika, koji je holistički integrirao različite aspekte svog unutarnjeg bića. Prema unutarnjem, introspektivnom zapisivanju ritma, linije i pulsirajuće ljubičaste boje, vodi nas i Mladen Žunjić, koji u neumornom žaru slikanja pronalazi u sebi nove perspektive i odlučnom gestom prenosi ih na platno. Krešimir Radas svoj pogled usmjerava prema nebu, sučeljavajući tornjeve i krovove svoga grada sa intenzivnim mediteranskim plavetnilom, približavajući nam svoj doživljaj čovjekovih stremljenja u materiji, sa kojima se on trudi dosegnuti nedostižno, tjeran vječitom željom da sam sebe nadraste.

Krešimir Radas, ”Prema nebu”, akril na platnu, 70×50 cm

Krešimira Gojanović, ”Noć u gradu 2”, tuš na papiru, 40×30 cm

Zlatko Isaković – Lula, ”Iluminate”, tempera, 50×40 cm

Krešimira Gojanović, ”Na balu kod Wolanda 2”, tuš na papiru, 40×30 cm

 

Zvonko Petanović, ”Slavonski drmeš 2”, akril na platnu, 50×40 cm

Zvonko Petanović duhovitim nazivom svoje slike ‘’Slavonski drmeš 2’’ oslikava tradicionalne glazbene ritmove svoga kraja, prenoseći nam mudrost o tome kako i u narodnoj baštini također tinja privlačno nadahnuće i kako nešto izvorno, od predaka usvojeno, možemo prikazati na nov i moderan način, u duhu suvremenog slikarstva. U ženskim figurama Rade Marković i Mire Kos naglašena je slojevita priroda žene, koja je pomalo tajnovita kao na slici Mire Kos ili nam se simbolički predstavlja u međusobno prepletenim ženskim likovima, golim i oslobođenim silama plodne kreacije.

Denis Kaplan oslikava glazbu koja ga nadahnjuje, ples vjetra i njegovu neuhvatljivu prozirnost, jednako kao i žestinu i ćudljivost – duh umjetnika tu je višedimenzionalan, sa širokom paletom ponekad oprečnih, ali i kreativno potentnih emocija. Branka Kopeti u prigušenim tonovima slika pleterom optočene stare građevine, zidine crkava i samostana, koji se zaštitnički natkriljuju ponad krhkih figura, želeći nam predstaviti sklonište svog unutarnjeg hrama.

Denis Kaplan, ”1-1 (Novi počeci)”, akril na platnu, 100×100 cm

Višnja Peter, ”Bijeli put”, kombinirana tehnika, 60×80 cm

Rada Marković, ”Moja paleta”, akvarel na papiru, 40×36 cm

Višnja Peter, ”Izgubljeni grad”, ulje na platnu, 60×80 cm

Denis Kaplan, ”Duh ponesen vjetrom”, akril na platnu, 100×100 cm

 

Tatjana Kreštan, ”Cvjetne slagalice”, ulje na platnu, 50×40 cm

Tatjana Kreštan svojim cvjetnim kompozicijama iskazuje djetinju jednostavnost, čvrste oblike pretvarajući u tekuća vrela boje i proljetnu budnost prirode, dok nam Aida Hebib Raguž predstavlja susret mora, čovjeka i jedrilice u kružnoj kompoziciji, koja simbolizira cjelovitost i harmoniju. Ana Cerovski kroz osnovne tonove plave, crvene i žute boje gradi svijet oblika u kojima se puno toga može nazrijeti, početni su to nagovještaji baš kao i sjeme neke ideje, tek ovlaš nabačeno, kojemu ipak treba vrijeme da proklija – takva je ponekad i radost novih početaka. Ivana Kolić slika dijelove Šivine figure u meditaciji, predočavajući nam monumentalnost božanstva, koje izlazi izvan naših okvira poimanja, istovremeno i kao razarač staroga i kreator novih svjetova u mističnoj datosti života, koji se neprekidno samo-obnavlja.

Antonija Cesarec, ”Ritam disca”, akril na platnu, 50×70 cm

Antonija Cesarec prikazuje ples mladih, simbolički nam želeći poručiti kako je za umjetnika najvažnije da zadrži mladenački duh sa uvijek novim kreativnim izazovima ispred sebe, dok Robert Štimec u minimalističkoj kompoziciji kroz duboku tminu ocrtava svjetla grada, prenoseći nam poruku da i u najdubljem mraku ipak trepere udaljene zvijezde, kao putokazi zalutalima. Zlatko Isaković – Lula u kontrastima svjetla i mrkoplavih tonova prikazuje borbu različitih sila u čovjekovoj duši, iz čijeg susreta se rađaju nove spoznaje, dok Laura Šarabok u svom prikazu interijera umjetničke galerije, promišlja o prolaznosti umjetničke slave. Stjepan Perković poetično i nježno slika oko kao simbol unutarnjeg viđenja, koje uvijek mora biti bistro i radoznalo za nova istraživanja, a Josip Rubes prikazuje univerzalni red i čistoću u svojim geometrijskim apstrakcijama, u kojima djelići nepravilnih oblika poput puzzli nadopunjavaju sliku cjeline.

Josip Rubes, ”Geometrijska kompozicija 1”, ulje na platnu, 80×100 cm

Krešimir Radas, ”Sv. Jakov”, akril na platnu, 60×80 cm

Vrt od pogleda, akril na platnu, 60×80 cm

Josip Rubes, ”Geometrijska kompozicija 2”, ulje na platnu, 80×100 cm

 

Ivana Kolić, ”Shiva”, tempera na platnu, 40×50 cm

U okvirnom dojmu ovog postava, umjetnici tako od uzemljenja, preko ushićenja, u žudnji za slobodom, u ženskom i muškom biću kroz Anime i Animuse, pod nebom, na vjetru ili u svetosti unutarnjeg hrama – apstraktno, figurativno, bujno koloristički ili u asketskom minimalizmu stvaraju svoja djela, svaki poseban u svojoj različitosti, no opet se sinergično nadopunjuju kroz nove kreativne suradnje, koje se stvaraju iz pepela nekih prošlih vremena i prostora, prenoseći duh umjetnosti poput sjajne baklje od staroga prema novome, u generacijskim susretima umjetničkih predaka i njihovih suvremenih nasljednika.

mr. art Krešimira Gojanović

 

Miroslava Kos, ‘’Marta”, akril na platnu, 30×60 cm

Organizatori izložbe ispred HDLU Zagreb: Krešimira Gojanović, Ivana Kolić, Robert Štimec
Organizator ispred Europskog doma Zagreb: Renata Bačić
Predgovor katalogu: Krešimira Gojanović
Postav izložbe: Krešimira Gojanović, Denis Kaplan, Krešimir Radas, Mladen Žunjić

 

 

Europski dom Zagreb
Europe House Zagreb
Jurišićeva 1/1, Zagreb

 

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb
hdlu.zagreb@outlook.com

Zagreb, 12. lipnja – 12. srpnja 2018.