Velebit

U petak, 8. 12. 2023. u 19 sati u galeriji Kupola (Trg Ante Starčevića 6, Zagreb) otvara se izložba Irene Gayatri Horvat i Jelene Martinović, pod nazivom ”Oči pune neba”.

Iz predgovora Sande Stanaćev Bajzek: Oči pune neba

Irena Gayatri Horvat i Jelena Martinović dvije su žene, umjetnice i alpinistice. Povezuju ih umjetnost i planine, crtež i boja, Velebit i Himalaja. One isprepliću živote, ispreplićući svoju umjetnost i ljubav prema prirodi i svemu prirodnome – zemlji, suncu, nebu, svekolikom biljnom i životinjskom svijetu. Svjedočeći svojom slikom snažnu duhovnost koja emanira iz svakog njezina djelića i neku čudesnu religioznost koju osjećaju prema prirodi. Ta fascinacija Bogom stvorenoga iz koje izvlače svoju stvaralačku snagu i trajnu inspiraciju u susretu moćne prirode i fragilne ljudskosti, kulminirala je u najvećoj avanturi, u poduhvatu života kojemu posvećuju ovu izložbu. Ekspediciji na Himalaju, točnije na njenu ”Tirkiznu Božicu” – 8201 m visok vrh Cho Oyu. Nastavi čitati →

Jelena Martinović rođena je 1981. godine u Varaždinu. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu upisuje 2000. godine i diplomira u lipnju 2006. godine, u klasi profesora Ante Rašića. Od značajnijih inozemnih projekata svakako treba istaći rezidencijalni boravak na umjetničkoj radionici ”As tide”, ”Heimat”, Graz, realiziran u suradnji Next Graz i fundacije Pistoletto, Biella i predavanje “Umjetnost, priroda i sport” na Moskovskom liceju povodom međunarodnog simpozija Moskovske Akademije Umjetnosti i Akademije znanosti u Moskvi, 2009. godine i 2014. godine. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama, sudjelovala na brojnim likovnim simpozijima i radionicama u zemlji i inozemstvu, od kojih treba istaknuti likovni simpozij u Turskoj – Cappadociji 2010. godine, te predavanje i izlaganje na Moskovskoj Akademiji povodom Olimpijade u Moskvi. Članica je HDLU Zagreb, živi i radi u Zagrebu. www: jelena.com

Jelena Martinović, ”Put na Vaganski vrh 2”, akvarel

Slikarstvo Jelene Martinović prožeto je impresijama iz prirode sa njezinih planinarskih ekspedicija, te se odlikuje delikatnim likovnim rukopisom koji bilježi karakter stabala i planinskih krajolika, samotnih prijevoja sa krševitim tlom, obraslih rijetkom travom koja se probija kroz nakupine kamenja.

Vretenasto granje bukve koje se povija na vjetru, sivkastozelene krošnje crnogoričnog drveća, otpornog na zimsku studen i krivudava debla u šumarcima odašilju dojam mira i svježine u tom carstvu kamenih gromada, reljefnih udubina, ponikvi i škrapa, na škrtoj zemlji šibanoj jakim burama i olujnim vjetrovima. Nastavi čitati →